U petak 13. ožujka objavljeno je mjesečno izvješće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga za mjesec veljaču.

PBZ/CO OMF najmanje ulaže u dužničke vrijednosne papire

PBZ/CO OMF riziku ulaganja u vlasničke vrijednosne papire izložen je 19,65 posto, Erste Plavi OMF 19,03 posto, Raiffeisen OMF 13,76 posto i AZ OMF 10,66 posto. Udio izravnih ulaganja u domaće dionice u domaćim vrijednosnim papirima i depozitima najviši je (14,07 posto) kod PBZ/CO OMF-a, a slijede Erste Plavi (13,66 posto), Raiffeisen (11,13 posto) i AZ (8,19 posto). Najveće rezerve likvidnosti (novčana sredstva, depoziti i kratkoročni vrijednosni papiri) ima PBZ/CO OMF (10,27 posto neto imovine), a slijede AZ (9,71 posto), Erste Plavi (9,21 posto) i Raiffeisen (6,57 posto).

AZ OMF u veljači akumulirao rezerve likvidnosti

Neto doprinosi AZ OMF-a u mjesecu veljači iznosili su 141,92 milijuna kuna, a njegova neto imovina vrijednost je smanjila za 4,76 milijuna kuna. Tijekom veljače, imovina AZ OMF-a u depozitima povećana je za 285 milijuna kuna, a u novčanim sredstvima za 63 milijuna kuna. Imovina AZ OMF-a u domaćim dionicama tijekom veljače smanjena je za 93 milijuna kuna, u inozemnim dionicama za 47 milijuna kuna, u domaćim državnim obveznicama za 46 milijuna kuna te u inozemnim otvorenim investicijskim fondovima za 151 milijun kuna.

Erste Plavi OMF u veljači ulagao u domaće korporativne obveznice

Neto doprinosi Erste Plavog OMF-a tijekom veljače iznosili su 48,54 milijuna kuna, a njegova neto imovina vrijednost je umanjila za 24,73 milijuna kuna. Tijekom veljače, neto imovina Erste Plavog OMF-a u domaćim državnim obveznicama smanjena je za 168 milijuna kuna, u domaćim dionicama smanjena je za 53 milijuna kuna, a u inozemnim otvorenim investicijskim fondovima za 10 milijuna kuna. Neto imovina u domaćim korporativnim obveznicama povećana je za 158 milijuna kuna, a u novčanim sredstvima za 58 milijuna kuna.

PBZ/CO OMF u veljači ulagao u domaće državne obveznice

Neto doprinosi PBZ/CO OMF-a tijekom veljače iznosili su 64,17 milijuna kuna, a njegova neto imovina vrijednost je povećala za 17,18 milijuna kuna. Tijekom veljače, neto imovina PBZ/CO OMF-a u domaćim državnim obveznicama povećana je za 54 milijuna kuna, a u domaćim kratkoročnim vrijednosnim papirima za 31 milijun kuna. Neto imovina uložena u domaće dionice smanjena je za 42 milijuna kuna, u domaće otvorene investicijske fondove za 15 milijuna kuna, dok je imovina u novčanim sredstvima smanjena za 13 milijuna kuna.

Raiffeisen OMF u veljači ulagao u inozemne državne obveznice

Neto doprinosi Raiffeisen OMF-a tijekom veljače iznosili su 110,51 milijun kuna, a njegova neto imovina vrijednost je povećala za 14,74 milijuna kuna. Tijekom veljače, imovina Raiffeisen OMF-a u domaćim depozitima povećana je za 84 milijuna kuna, u inozemnim državnim obveznicama za 72 milijuna kuna te u domaćim kratkoročnim vrijednosnim papirima za 10 milijuna kuna. Imovina u domaćim dionicama smanjena je za 63 milijuna kuna, a u inozemnim dionicama za 15 milijuna kuna.

www.seebiz.eu

(Zatvori)

U petak 13. ožujka objavljeno je izvješće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga za mjesec veljaču.

Neto mirovinski doprinosi proslijeđeni OMF-ovima od početka njihovog djelovanja iznose 22.953.098.398,43 kune. Agregirana neto imovina OMF-ova na kraju mjeseca veljače iznosi 22.887.115.754,79 kuna. Iz ovih podataka slijedi da su OMF-ovi svojim članovima od osnutka kapitalizirali minus 65.982.643,64 kune ili minus 0,29 posto proslijeđenih im neto mirovinskih doprinosa. To znači da obvezni mirovinski fondovi tijekom 82 mjeseca kapitalizacije (od osnutka) svojim članovima nisu uspjeli sačuvati nominalnu vrijednost proslijeđenih im neto doprinosa.

Uz “anualizirani godišnji prinos” 3,93 posto o kojem javnost izvještava Hanfa (analitičari portala SEEbiz koriste od Hanfe različitu definiciju “anualiziranog godišnjeg prinosa”), kapitalizirana sredstva mirovinskih fondova njihovu neto imovinu povećala bi za približno 2,93 milijarde kuna u odnosu na trenutnu.

Neto imovina obveznih mirovinskih fondova tijekom veljače povećala se za 0,01 posto (za 2,43 milijuna kuna), na 22,89 milijardi kuna. Neto imovina PBZ/CO OMF-a povećala se za 17,18 milijuna kuna (za 0,45 posto), a Raiffeisen OMF-a za 14,74 milijuna kuna (za 0,21 posto), dok se neto imovina AZ OMF-a smanjila za 4,76 milijuna kuna (za 0,05 posto), a Erste Plavog OMF-a za 24,73 milijuna kuna (za 0,84 posto).

Službeni indeks vrijednosti obračunskih jedinica svih obveznih mirovinskih fondova Mirex prema Hanfinoj statistici tijekom veljače je na vrijednosti izgubio 1,56 posto. PBZ/CO OMF ostvario je negativan prinos od 1,21 posto, Raiffeisen OMF ostvario je negativan prinos od 1,35 posto, AZ OMF ostvario je negativan prinos od 1,57 posto, a Erste Plavi OMF ostvario je negativan prinos od 2,45 posto. Čitatelji bi ove podatke trebali sami provjeriti da se uvjere u (ne)točnost Hanfine službene statistike.

Hanfina statistika sugerira da je anualizirani prinos od osnutka za indeks Mirex 3,93 posto, za Raiffeisen OMF 4,17 posto, za AZ OMF 4,06 posto, za Erste Plavi OMF 3,79 posto i za PBZ/CO OMF 3,23 posto. Naravno, kada Hanfa koristi izraz “anualizirani prinos od osnutka” čitatelji bi “trebali znati” da se radi o prinosu na prvu uplaćenu kunu u mirovinske fondove još u davnom mjesecu travnju 2002. godine, dok je prinos na svaku kunu uplaćenu nakon toga dana manji.

Drugi stup karakterizira postojanje osobnih računa mirovinskih osiguranika – članova drugog stupa, te dva mirovinska osiguranika – člana istog obveznog mirovinskog fonda gotovo sigurno su na svojim osobnim računima ostvarila različit prinos. Ako pretpostavimo da se mjesečni neto mirovinski doprinosi proslijeđeni OMF-ovima po članu kapitaliziraju uz mjesečne prinose na Mirex, slijedi da je zamišljeni prosječan mirovinski osiguranik – član drugog stupa od njegovog osnutka na svom osobnom računu kapitalizirao 18.935,08 kuna, što odgovara “anualiziranom prinosu od osnutka” koji iznosi 0,64 posto. Neto imovina svih obveznih mirovinskih fondova po članu iznosi 15.403,25 kuna.

Neto mirovinski doprinosi koje su im njihovih 1.485.863 članova proslijedili u mjesecu veljači iznosili su 365.139.318,29 kuna, od čega je AZ OMF-u pripalo 141.921.281,35 kuna, Raiffeisen OMF-u 110.509.570,31 kuna, PBZ/CO OMF-u 64.172.079,59 kuna i Erste Plavom OMF-u 48.536.387,04 kuna. Neto mirovinski doprinosi proslijeđeni OMF-ovima po članu u mjesecu veljači iznose 245,74 kune.

Statistika neto promjene članstva u nekom OMF-u (prelazaka iz drugih OMF-ova umanjena za prelaske u druge OMF-ove) razotkriva da građani svoje povjerenje ukazuju Raiffeisen OMF-u. Tako se broj članova Raiffeisen OMF-a prema statistici neto promjene članstva u veljači povećao za 84, na račun 20 članova koji su napustili Erste Plavi OMF, 31 člana koji je napustio AZ OMF te 33 člana koji su napustili PBZ/CO OMF.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Domaći obvezni mirovinski fondovi zabilježili su u veljači ukupni rast neto imovine od 2,4 milijuna kuna u odnosu na mjesec ranije.Naime, ukupna neto imovina OMF-ova u veljači je iznosila 22,9 milijardi kuna, dok je u siječnju bila 22,8 milijardi kuna, stoji u izvješću Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa). No, promatrajući podatke pojedinačno, AZ i Erste Plavi OMF-ovi u veljači su zabilježili pad neto imovine. AZ je imao neto imovinu od 9,17 milijardi kuna, dok je u siječnju imao 9,18 milijardi kuna. Isto tako, Erste Plavi je prošloga mjeseca imao 24,7 milijuna kuna manju neto imovinu nego u siječnju. Iako je vrijednost obračunske jedinice u proteklih godinu dana pala za 13,4 posto, neto imovina Erste Plavog ipak je povećana za 210 milijuna kuna. “Globalna kriza utjecala je na pad cijena dionica kako na inozemnom tako i na domaćem tržištu kapitala, time da je još dodatno pala i cijena hrvatskih državnih obveznica, jer je čitava regija procijenjena kao područje povećanog rizika za ulaganja”, poručuju iz Erste društva za upravljanje mirovinskim fondovima.

Domaće tržište kapitala
Mirovinski fondovi u veljači su glavninu svog novca (93,9 posto) uložili u domaće dionice i obveznice. No, promatrajući strukturu ulaganja, jedino je Erste Plavi u veljači ostvario pad ulaganja na domaćem tržištu kapitala. Naime, prošloga mjeseca taj fond je uložio 2,76 milijardi kuna, dok je mjesec ranije to ulaganje iznosilo 2,80 milijardi kuna. Od ostalih fondova valja izdvojiti AZ OMF koji je u domaćoj imovini zabilježio najveći rast, od čak 200 milijuna kuna s obzirom na siječanj. Od ukupne imovine mirovinskih fondova, još uvijek prednjači sigurniji način ulaganja u državne obveznice. U veljači je tako 68,8 posto imovine uloženo u domaće državne obveznice, što je oko 15,8 mlrd. kuna. To je ipak smanjenje ulaganja u te vrijednosne papire od čak 158,8 milijuna kuna. Najviše je u obveznice uložio AZ OMF sa 6,5 milijardi kuna, a slijedi ga Raiffeisen OMF sa 5,1 milijardom.

Rast ulaganja
Prošloga mjeseca domaći mirovinci ulagali više su u strane vrijednosne papire. Tako su u veljači uložili 235,5 milijuna kuna više nego u siječnju kada su uložili 1,6 milijardi kuna. Što se tiče strukture ulaganja u stranu imovinu, najveći pad zabilježen je stranim otvorenim investicijskim fondovima u ukupnom iznodsu od 162,4 milijuna kuna. Najviše je uložio Erste Plavi OMF sa 92,4 milijuna kuna, dok je najveći pad ulaganja imao AZ koji je u veljači uložio “samo” 5,7 milijuna kuna, dok je mjesec ranije uložio 156,2 milijuna kuna.




www.poslovni.hr

(Zatvori)

Najveći dionički fond je ZB aktiv čija se neto imovina smanjila na 11,5 posto nekadašnje vrijednosti, a slijede ga PBZ Equity čija se neto imovina smanjila na 11,5 posto nekadašnje vrijednosti, Erste AE čija se neto imovina smanjila na 13,2 posto nekadašnje vrijednosti i Raiffeisen CE čija se neto imovina smanjila na 7,3 posto nekadašnje vrijednosti.

Društva za upravljanje fondovima čija je neto imovina donedavno najbrže rasla sada su suočena sa najbržim padom vrijednosti imovine. Tako je neto imovina dioničkog fonda Prospectus JIE pala na 5,8 posto nekadašnje vrijednosti, neto imovina dioničkog fonda Fima Maximum na 6,4 posto, neto imovina dioničkog fonda Raiffeisen CE na 7,3 posto, a neto imovina dioničkog fonda Fima Equity na 9,9 posto.

Ako pretpostavimo da godišnja upravljačka naknada koju zaračunavaju društva za upravljanje dioničkim OIF-ovima iznosi dva posto neto imovine kojom upravljaju, društvo za upravljanje iz zamišljenog fonda vrijednosti neto imovine deset milijuna kuna zaračunava upravljačku naknadu od samo 200 tisuća kuna što najčešće nije dovoljno niti da pokrije bruto plaću predsjednika Uprave tog Društva. Financijska situacija u društvu koje upravlja fondom neto imovine 50 milijuna kuna ipak je nešto bolja jer njihovi prihodi od upravljačke naknade dva posto ipak iznose milijun kuna. Koliko će društava za upravljanje dugoročno opstati čitatelj može i sam procijeniti.

Tekst nije poziv na kupnju ili na prodaju dionica ili na kupnju ili na prodaju udjela u dioničkim otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom.

www.seebiz.eu

(Zatvori)

Podsjetimo se, udjel imovine kojom upravlja ZB Invest u imovini pod upravljanjem svih društava za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima povećao se sa 27,08 posto iz srpnja 2007. godine, što je prema Hernish-Herfindalovom indeksu tržišne koncentracije hrvatsku fondovsku industriju svrstalo među visoko koncentrirane fondovske industrije, među najviše koncentrirane fondovske industrije u svijetu. Krajem veljače indeks iznosi 1898,86 bodova i u veljači je porastao za 27,04 boda.

PBZ Invest upravlja sa 15,83 posto ukupne imovine fondovske industrije i u mjesecu veljači njegov tržišni udjel smanjen je za 0,17 posto. Krajem rujna prošle godine PBZ Invest upravljao je sa 22,15 posto imovine fondovske industrije. Treće mjesto na listi društava za upravljanje investicijskim fondovima sortiranoj prema tržišnom udjelu drži Erste Invest sa 10,25 posto, a njegov tržišni udjel se u veljači smanjio za 0,48 posto čime je Erste Invest (uz Raiffeisen Invest) zaslužio titulu gubitnika mjeseca veljače (u mjesecu siječnju to Društvo također smo proglasili gubitnikom).

Udjel Raiffeisen Investa smanjio se za 0,52 posto, na 8,39 posto, čime je Raiffeisen Invest zaslužio titulu gubitnika mjeseca veljače. Raiffeisen Invest na kraju studenog 2006. godine upravljao je sa 26,22 posto imovine pod upravljanjem svih društava za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima. Udjel četiriju društava koja upravljaju najvećom neto imovinom u neto imovini svih iznosi 71,84 posto i najniži je ikada.

Peto mjesto drži HPB Invest koji upravlja sa 6,38 posto imovine pod upravljanjem svih društava za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima. ICAM je sa 2,43 posto imovine pod upravljanjem svih društava za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima zauzeo šesto mjesto komentirane liste, a slijedi ga ICF Invest sa 2,36 posto, HYPO Invest sa 2,31 posto te VB Invest sa 2,13 posto, a niti jedno drugo društvo ne kontrolira više od dva posto imovine pod upravljanjem svih. Slijede Aureus Invest (1,90 posto), Ilirika Investments (1,67 posto), KD Investments (1,44 posto), OTP Invest (1,37 posto), ST Invest (1,33 posto) i CAIB Invest (1,11 posto). Time je zaključen pregled petnaest najvećih društava.

Mala društva predvodi Agram Invest sa 0,80 posto imovine svih društava, a slijede Fima Invest sa 0,72 posto, Locusta Invest sa 0,68 posto, Prospectus Invest sa 0,32 posto, Ceba Invest sa 0,23 posto, Alternative Invest sa 0,20 posto, InterInvest sa 0,15 posto, Adriatica Capital sa 0,14 posto, MP Invest sa 0,13 posto, Platinum Invest sa 0,12 posto, Apex Kapital sa 0,09 posto, Alfa Invest sa 0,08 posto, a na kraju liste nalazi se Poba Ico Invest sa 0,06 posto imovine pod upravljanjem svih društava.

Tekst nije poziv na kupnju ili prodaju dionica ili udjela u fondovima.

www.seebiz.eu

(Zatvori)

Oni koji su do sada ulagali u novčane fondove ostvarili su dobit i prema svemu sudeći, unatoč pesimizmu na domaćim tržištima, taj trend će se nastaviti i tijekom godine. “S obzirom na ovogodišnje pojačane tenzije na novčanom tržištu, koje će se vjerojatno nastaviti tijekom cijele ove godine, izgledno je da bi upravo novčani fondovi mogli ostvariti najviše prinose”, izjavio je direktor Direkcije ekonomskih istraživanja RBA Consultinga Zdeslav Šantić.

HNB razlog rasta
Jedan od razloga rasta novčanih fondova, objašnjava Šantić, politika je Hrvatske narodne banke (HNB) koja će i dalje primarno ostati usmjerena prema očuvanju stabilnosti domaće valute u vremenu kada ostale valute u regiji bilježe značajan pad vrijednosti. “Kao glavni instrumenti za ublažavanje deprecijacijskih pritiska koristit će se i dalje otpuštanje deviznih rezervi te smanjena kunska likvidnost, koja je i dovela do rekordno visokih kratkoročnih prinosa na novčanom tržištu. Većim dijelom ove godine na domaćem novčanom tržištu očekujemo zadržavanje napetosti te kamatnih stopa na visokim razinama”, kaže Šantić.

Perspektiva
Iako se očekivalo da će od ove godine početi stabilizacija, to se još uvijek nije dogodilo i nema naznaka da će se i dogoditi. “Protekla dva mjeseca nisu nas vodila u tom pravcu, a najavljeni gospodarski stimulansi koji su na globalnom tržištu trebali biti ‘pokretači’ gospodarskog oporavka, nisu donijeli prve znakove oporavka. Stoga sukladno tim činjenicama dionički fondovi i dalje su u sjeni novčanih fondova”, poručila je analitičarka PBZ Investa Silvana Milić. Ističe kako investicijski fondovi imaju perspektivu jer se ulagači okreću onim vrstama imovine čija ročnost i rizičnost odgovara uvjetima na tržištu i preferencijama ulagatelja. Posljednji mjeseci govore da je to kratkoročno ulaganje, od kojeg se traži visoka sigurnost i očuvanje vrijednosti. “Takvo sklonište pružaju novčani fondovi, kojima ujedno pogoduje razdoblje visokih kamatnih stopa na novčanom tržištu.

Naime, visoke kamatne stope ne mogu mali ulagači ostvariti polažući novce u depozite po viđenju, već jedino kroz novčane fondove koji su isključivo izloženi tržištu novca, dakle ulaganju u depozite i kratkoročne dužničke vrijednosne papire koje izdaje država i velike, respektabilne kompanije”, objašnjava Milić. Takav konzervativan pristup koji je donio stabilnost bez obzira na „oluju koja se odvija u okružju“, ujedno je pridonio i ponovnom “otkrivanju” novčanih fondova. ”Stoga, daljnji fokus na novčane fondove, a onda i novčana tržišta očekujemo i u ovoj godini. Vjerujemo da će u tom smjeru ići preslagivanje portfelja”, zaključuje Milić. U veljači je od ukupno 87 domaćih fondova samo njih 23 ostvarilo pozitivan prinos, što će vjerojatno ubrzati gašenje manjih fondova. Prospectus Invest je već najavio zatvoranje fonda Prospectus Worldwide. “Izgledno je smanjenje broja domaćih fondova tijekom ove godine kao reakcija na nepovoljne trendove koji dominiraju na domaćem i regionalnim tržištima kapitala u posljednjih oko godinu dana”, zaključuje Šantić.

Kratkoročno ulaganje
Iako su krajem prošle godine mnogi analitičari prognozirali rast u ovoj godini, čini se kako još uvijek nema naznaka takvom scenariju. Zato se investitori okreću drugačijem načinu ulaganja gdje je prednost dana konzervativnom i kratkoročnom ulaganju. Iz tih razloga, novčani fondovi će ove godine biti u većem fokusu ulagača, smatraju domaći analitičari.





www.poslovni.hr
(Zatvori)

Ocjenjujući da bi moguće otvaranje drugog stupa imalo nesagledive negativne posljedice, Udruženje, koje okuplja sva obvezna i dobrovoljna mirovinska društva te mirovinsko osiguravajuće društvo, predlaže da se u novom mirovinskom sustavu napravi više temeljnih promjena. Predlažu promjenu formule za izračun osnovne mirovine na način da jedna kuna uplaćena u prvi stup u novom sustavu približno daje jednaku mirovinu kao kuna uplaćena u prvi stup za osobe koje su ostale samo u prvom stupu. Nadalje se predlaže uvođenje mirovinskog dodatka članovima drugog stupa za mirovine iz prvog stupa s obzirom da članovi obveznih fondova i dalje uplaćuju tri četvrtine svojih doprinosa u prvi stup.

Slijedeći je prijedlog povećanje stope izdvajanja za drugi stup za jedan postotni poen svake godine od 2010. godine na dalje, pri čemu bi povećanje obuhvatilo samo one članove koji su 2002. godine bili mlađi od 40 godina odnosno koji su raspoređeni u drugi stup po sili zakona.

Zalažu se za omogućavanje onim članovima koji su sami izabrali drugi stup ("generacija 40- 50") opciju povratka samo u prvi stup, ali u trenutku umirovljenja. Ističu da jedino opcija odabira u trenutku umirovljenja može biti pravedna jer je preliminarni odabir uvjetovan sa previše nepoznanica, a da bi ljudi imali na temelju čega odlučiti što će im biti povoljnije. Time ovi osiguranici dobivaju ekskluzivno pravo odabira bolje između dvije mirovine, ali zbog tog prava ne bi participirali u povećanju stope izdvajanja za drugi stup.

Predlaže se i uvođenje tri pod portfelja u obvezne mirovinske fondove, čime bi se omogućilo dobno raslojavanje članstva mirovinskih fondova za što do sada nije bilo značajne potrebe. Pritom bi se sredstvima mlađih članova (do 40 godina) upravljalo nešto agresivnije uz značajan udio dionica na njihovim osobnim računima, u srednjoj dobi članstva (40-50) smanjio bi se udio dionica na osobnim računima, a povećao udio sigurnijih, ali i manje profitabilnih investicija, dok bi se u starijoj dobi (50+) portfelj sastojao isključivo od obveznica te bi se članovima dala eksplicitna garancija glavnice nakon 50. godine života.

Ističu kako svaka promjena mora biti rezultat utemeljene i stručne rasprave te voditi prema dugoročno održivom mirovinskom sustavu. Na temelju dostupnih informacija u javnosti o mogućem otvaranju II stupa Udruženje smatra da bi takav korak imao nesagledive negativne posljedice.

Među njima i daljnji rast deficita mirovinskog sustava u dužem razdoblju zbog starenja populacije, otežano financiranje proračuna u godini krize zbog nužnosti povećanja likvidnosti fondova u svrhu isplate članova koji se odluče na izlazak iz drugog stupa, nesigurnost budućih umirovljenika koji izađu iz drugog stupa jer nema načina da se na dulji rok na bilo koji način zajamči sigurnost i kvaliteta mirovina koje će se isplaćivati iz prvog stupa





www.seebiz.eu

(Zatvori)

Od ukupnog iznosa emisije fondovi su upisali 700 milijuna kuna. Zapisi s rokom dospijeća za 91 dan u iznosu od 600 milijuna kuna. Najviša ponuđena cijena bila je 98,140 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 6,60 posto. Najniža je ponuđena cijena bila također 98,140 kuna, uz kamatu od 6,60 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 98,140 kuna, pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 6,700 posto. Pritom su cijelu emisiju upisali fondovi.

Zapisi s rokom dospijeća od 182 dana upisani su pak u vrijednosti 50 milijuna kuna. Najviša ponuđena cijena iznosila je pritom 96,349 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 7,60 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 96,349 kuna, uz kamatu od 7,60 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 96,349 kuna, pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 7,60 posto. Cijelu emisiju upisali su fondovi.

Zapisi s rokom dospijeća od 364 dana upisani su, pak, u vrijednosti od 90 milijuna kuna. Najviša ponuđena cijena iznosila je pritom 92,826 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, odnosno po kamatnoj stopi od 7,75 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 92,783 kune, uz kamatu od 7,80 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 92,783 kune, pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 7,80 posto. Pritom je udio nebankarskog sektora u emisiji iznosio 55,56 posto.

Ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo je 15,212 milijardi kuna. Od toga je 800 milijuna kuna upisano na rok od 91 dan, 1,447 milijardi kuna na rok od 182 dana, 10,312 milijardi kuna na rok od godine dana te 2,653 milijarde kuna na rok od 728 dana.

Sljedeća aukcija održat će se 17. ožujka 2009. godine putem Bloomberg aukcijskog sustava (BAS), kada će biti ponuđen upis 100 milijuna kuna trezorskih zapisa.

www.business.hr

(Zatvori)