Željela se osigurati dokumentacija vezana uz pet tvrtki kćeri Hypobanke u jugoistočnoj Europi. Pročešljat će dokumentaciju i do 15 godina unatrag i utvrditi je li bilo pranja novca.I u Hrvatskoj će neki slučajevi biti pod povećalom. HTV je uspio doznati da istražitelji provjeravaju dokumentaciju o četiri velika posla Hypo banke u Hrvatskoj koja će biti detaljno istražena. O detaljima ipak nitko ne želi govoriti. U nekima od njih, ako istraga dođe do kraja, mogli bi biti obuhvaćeni visoko pozicionirani politički dužnosnici, sadašnji i bivši.(www.hrt.hr)

www.liderpress.hr
(Zatvori)

No, ostvareno je oko 440 tisuća noćenja ili čak 14 posto više u odnosu na godinu ranije. Postoci rasta noćenja još su veći primjerice na Kvarneru gdje je srpskih noćenja bilo za preko 20 posto više nego 2008. Realno, hrvatski turizam i dalje će stajati na četiri nosiva stupa – njemačkom, slovenskom, talijanskom i austrijskom tržištu, s kojih se ostvaruje najveći dio turističkog prometa i s kojih se i najmanji poremećaj itekako osjeti. Reklo bi se »kad ova tržišta kihnu – hrvatski turizam dobije gripu«. No, upravo je prošla turistička godina pokazala koliko su bitna i druga, pomalo zanemarena turistička tržišta. Pouka prošle turističke godine, kada je iznenadio rast poljskih noćenja, bila je da ni jedan gost nije manje važan.

Srbijanskog tržište, konkretno, potencijal je od 7 milijuna stanovnika, od čega nešto manje od polovice živi u glavnom gradu Beogradu. Prosječna plaća je 300 eura, a prva zemlja u koju se ide na ljetovanje je Grčka. Uz Grčku prolaze i Tunis te Turska, a Hrvatska im je realno – skupa. U ovoj je zemlji upravo aktualan i pad tečaja dinara prema euru, na do sada najnižu razinu. S druge strane primjerice, beogradski Međunarodni sajam turizma IFT jedan je od rijetkih koji su posljednjih godina imali rast, a i sama posjećenost je na posljednjem koji je završio jučer bila vrlo velika.

Sajam je okupio oko 850 izlagača iz čak 41 zemlje, a među kojima je bio primjerice i Brazil. Hrvatski promidžbeni iskorak na ovom sajmu je izazvao puno interesa, a i nešto bure (Slovenija je kao zemlja partner na sajmu bila nezadovoljna većim zanimanjem srpskih medija za hrvatsku turističku ponudu, a i činjenicom da je srbijanski ministar ekonomije i potpredsjednik vlade Mlađan Dinkić posjetio hrvatski, a ne slovenski štand). Očito je da je na srbijanskom tržištu vrlo velik broj ljudi koji su redovito ljetovali na hrvatskoj obali, i žele se vratiti. U opatijskim Milenij hotelima, koji su među prvima, prije tri godine, krenuli s promocijom na ovom tržištu, kažu kako interesa najviše imaju za hotele s 4, a nešto i s 5 zvjezdica. Mnogi isto tako ističu kako se često zaboravlja činjenica kako su ovi gosti na odmoru »široke ruke«. No, ratni period je stvorio i određeni generacijski jaz. Dok starije generacije u pravilu na hrvatsku obalu vuče nostalgija, mlađa generacija dobrim dijelom ne poznaje hrvatsku turističku ponudu. A to znači, bez njenog približavanja ovim gostima u sadašnjem trenutku, potencijalno manje gostiju u budućnosti.

Još je jedna činjenica vrlo bitna u kontekstu trenutka hrvatskog iskoraka na srpskom tržištu. Naime, upravo krajem prošle godine Srbija je ušla u režim takozvanog bijelog schengena. Riječ je o odluci EU prema kojoj se građanima Srbije, kao i Crne Gore te Makedonije od 19. prosinca 2009. ukidaju vize za putovanja u zemlje schengenskog prostora EU, osim za Veliku Britaniju i Irsku. Dakle, dok Grčka i dalje traži vize za ulazak srpskih državljana, srpskim se turistima otvaraju kao lakše dostupne destinacije za odmor i Italija, Španjolska...

Prednost Hrvatske i dalje je – najmanja udaljenost. Do Opatije, koja im je najbliže more, potrebno je tek 5 sati vožnje no turistički sektor i s jedne i s druge strane pokazuje interes za avio-vezama. Zračna povezanost stoga je bila jedna od tema na sastanku hrvatskog ministra turizma Damira Bajsa te srpskog ministra ekonomije Dinkića. Kako se doznaje, srbijanskoj su strani interesantne veze Beograda s Pulom, Zagrebom, potencijalno s Dubrovnikom, a sve će ovisti o ekonomskoj računici avio prijevoznika. No, prije toga srbijanskoj strani još ostaje ratificirati Sporazum o režimu zračnog prometa čime bi se omogućilo i otvaranje redovnih avio-linija između dviju zemalja.

www.seebiz.eu

(Zatvori)

Svaki musliman ima dužnost boriti se protiv te zemlje - riječi su kojima je libijski vođa Moamar Gadafi pozvao na džihad.

- Niti jedan švicarski zrakoplov ne smije sletjeti na zračnu luku u islamskom svijetu. Niti jedan njihov brod ne smije upliviti u islamsku luku. Blokirajte ih, pretražite trgovine i tržnice: nijedan švicarski proizvod tamo ne smije biti prodan - grmio je general u libijskoj luci Bengazi.

Gadafi je Švicarsku optužio da je nevjernička zemlja koja brani gradnju džamija, no prava je istina da je njegov rat protiv te zemlje počeo prije nego su Švicarci na regerendumu zabranili gradnju novih džamija.

Sve je naime počelo 2008. kada je Hanibal, jedan od sinova pukovnika Gadafija, uhićen u Ženevi zbog napada na jednog od članova njegove pratnje.

Hanibal je pušten nakon dva dana, ali je Gadafi zbog toga obustavio sve isporuke nafte Švicarskoj, povukao je milijarde libijskih dolara iz švicarskih banaka i uhitio dvojicu švicarskih poslovnjaka koji su se zatekli u njegovoj zemlji.

Libijski diktator, na vlasti još od 1969. godine, naglaiso je kako njegov poziv na džihad nije poziv na terorizam i naglasio kako je Al-Qaedino dijlovanje 'kriminal i svojevrsna psihološka bolest'.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Nakon otvorenja stečaja upraviteljica Malbašić je odmah donijekla odluku o raskidu ugovora o radu za svih 98 radnika Segestice, te će oni nakon odrađivanja jednomjesečnog otkaznog roka zavrąiti na burzi rada. Problemi Segestice počeli su davno, a stečaj je zbog duga za trošarinu i poreze od 120 milijuna kuna pokrenulo Općinsko državno odvjetništvo u Sisku.

Iako je tijekom rasprave na Trgovačkom sudu bivša uprava isticala kako u ovom trenutku postoje čak četiri potencijalna preuzimača tvtke, te da bi bilo dobro za budućnost tvrtke da se otvaranje stečaja prolongira, donesena je odluka o stečaju. Sindikalni povjerenik u Segestici Damir Čučković kaže kako je razočaran nebrigom države, posebice Ministarstva financija za zbivanja u Segestici.

- Iako naša tvrtka Ministarstvu financija duguje za trošarine i porez nitko iz tog ministarstva nije bio na ročištu kada se odlučivalo o stečaju. Njih ne samo da ne zanima naša sudbina, njih ne zanima niti državna imovina. Ministarstvo financija je vlasnik 20 posto dionica Segestice i potražuje 120 milijuna kuna trošarina i poreza - ističe Čučković.

Kaže da su radnici, s obzirom da je jedna trećina zaposlenih hrvatski branitelji, tražili pomoć Ministarstva branitelja, no ni na njihovu intervenciju i zamolbu za pomoć, ministar finacija Ivan Šuker nije reagirao.

Doznajemo da su pisma namjere o preuzimanju Segestice poslali Podravka (ZSE:PODR-R-A) iz Koprivnice, tvrtka Trgo-Mikulić iz Zadra, poduzetnik Mateo Began iz Švicarske i Petar Teslić, koji potražuje povrat imovine, s obzirom da je njegov predak bio osnivač i vlasnik Segestice.

Inače, kao jedna od zainteresiranih tvrtki ranije se spominjao i kontroverzni SMS, jedna od središnjih tvrtki u aferi Podravka.

Sindikati se nadaju da će sada kada su radnicima uručeni otkazi ugovora o radu, kada je jasna vlasnička struktura i kada je pokrenut stečaj, netko od zainteresiranih ponuđača pronaći interes i spasiti Segesticu Sisak od konačne propasti.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

"Komisija za sprovođenje tenderskog postupka i pregovaranja sastat će se u utorak 2. ožujka kada bi se trebala donijeti odluka o jamstvima hrvatskog konzorcija. Ovisno o toj odluci odlučit će se i o daljnjim pregovorima s drugoplasiranim na natječaju za izgradnju autoceste Bar- Boljare", rečeno je jutros iz kabineta ministra Andrije Lompara.

HTV je jučer javio da hrvatski  konzorcij IGH - Konstruktor - Tehnika ima jamstva jedne europske komercijalne banke, no da bi se posao stoljeća finalizirao, potrebna su i dodatna jamstva svjetskih financijskih institucija. Jučer popodne to je u svojoj izjavi za Radio Antena M potvrdio i crnogorski predsjednik komisije za natječaj Zoran Radonjić.

Ta informacija za sada nije potvrđena ni od strane Konstruktora, koji od početka veljače ne daju izjave za medije, a ni od čelnika Tehnike (ZSE:THNK-R-A) i IGH (ZSE:IGH-R-A) koji su pod istragom Hanfe.  Isto tako nije potvrđeno da čelnici Konstruktora u sjedištu Europske investicijske banke razgovaraju o mogućnosti izdavanja bankovnih jamstava, no službeno je potvrđeno da su ih do sada odbili UniCredito, Erste i Zagrebačka banka. Te banka objavile su tu informaciju u svojim službenim priopćenjima.

Isto tako zanimljivo je napomenuti da su već prije EIB i EBRD opovrgnuli da sudjeluju u projektu. S druge pak strane čelnici IGH i Tehnike obavijestili su jučer ujutro Zagrebačku burzu da nemaju jamstva te da u "bilo kojem smislu ne mogu garantirati da će predmetni posao biti zaključen ili pak raskinut". Nad obje tvrtke i dalje traje istraga Hanfe zbog priopćenja od 9. veljače u kojem je stajalo da su predali valjana bankovna jamstva nakon čega je počeo rast dionice od gotovo 14 posto.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Ostvarena dobit manja je za 48,2 posto i iznosi 21,1 milijun eura, objavio je u četvrtak Mercator (LJSE:MELR) nakon sjednice nadzornog odbora. Riječ je o rezultatu cijele skupine Mercator koja u više država ima više od 24.000 zaposlenih.

Kompletni rezultati poslovanja bit će prezentirani u petak u Ljubljani na konferenciji

www.seebiz.eu
(Zatvori)

U 2009. OMV je poslovao s neto dobiti nakon manjinskih udjela u visini 572 milijuna eura, što je za 58 posto manje u usporedbi s godinom ranije. Ističući nastavljene otežane prilike u poslovnom okruženju, u OMV-u su snizili prognoze o proizvodnji za ovu godinu. Tako sada planiraju dnevno proizvesti približno 325 tisuća barela ekvivalenta nafte, nasuprot ranije ciljanih 350 tisuća barela dnevno.

Postupnom povećanju proizvodnje u 2009. pomogle su započete aktivnosti na novim nalazištima, i to ponajprije onima na Novom Zelandu i u Kazahstanu. Iz tvrtke međutim napominju kako snažniji rezultati u proizvodnji prošle godine nisu bili dovoljni da nadjačaju utjecaj slabih marži u rafinerijskom poslovanju.

"Okruženje u rafinerijskom poslovanju, poglavito u segmentu destilata koji uključuju lož ulje, dizelsko gorivo i kerozin, i dalje je izrazito otežano i zasad se ne naziru jasni znakovi oporavka", tumači čelnik OMV-a Wolfgang Ruttenstorfer.

U tvrtki također napominju kako u ovoj godini planiraju povećati kapitalna ulaganja na 2,8 milijardi eura, nakon 2,4 milijarde u 2009.

Ne iznoseći konkretne prognoze za 2010. u OMV-u očekuju nastavak nepovoljnog ozračja u svim dijelovima rafinerijskog poslovanja i marketinga.

Tvrtka je objavila i da će predložiti isplatu dividende za 2009. u visini jednog eura po dionici, kao i u godini ranije.
 
www.seebiz.eu
(Zatvori)

„Hrvatska ponuda je nerealno niska, nemoguće je za taj iznos novca završiti takav projekat”.

To je bio je prvi komentar predstavnika grčko-izraelesko konzorcijuma Aktor-HCH kada su, 18. marta prošle godine, zvanično objelodanjene ponude za izgradnju autoputa Bar-Boljare.

Godinu dana nakon toga, Hrvatima polako izmiče „posao stoljeća”: malo ko zaista vjeruje da Hrvati do kraja ovog mjeseca mogu da obezbijede bankarske garancije od 814 miliona eura za nastavak gradnje autoputa.

Naime, hrvatska ponuda je za više od milijardu eura jeftinija od grčke – što svakako pubuđuje sumnje da je, možda, Konstruktor svjesno išao ispod realne cijene kako bi, po svaku cijenu dobio posao. Hrvati su, posljednjih nekoliko godina, dobijali velike poslove u inostranstvu zahvaljujući najjeftinijim ponudama. Da li su se - u slučaju Crne Gore - malo više zabrojali u računici?

Ogromna razlika između hrvatske i grčke ponude: Hrvati su za kompletan autoput ponudili neto vrijednost od 2,77 milijardi eura, od čega bi učešće države bilo 1,74 milijarde eura. Konstruktor je za glavnu dionicu budućeg autoputa od Podgorice do Mateševa ponudio cijenu od 910 miliona eura, uz učešće države od 603 miliona eura.

Grčko-izraelski konzorcijum je za kompletan autoput ponudio cijenu od 3,92 milijardi eura uz učešće države od 2,78 milijardi eura, dok je za dionicu od Podgorice do Mateševa ponuđeno 1,2 milijardi od čega bi državno učešće bilo 845 miliona eura.

Odmah se uočavaju ogromne razlike u ponuđenim cijenama, što svakako nije uobičajeno za isti projekat. Možda se u toj činjenici krije razlog zbog čega tako teško ide obezbjeđivanje garancija za gradnju autoputa.

Indikativno je da je iz evropskih banaka EBRD i EIB zvanično saopšteno da te dvije institucije nijesu dale garancije Konstruktoru za izgradnju autoputa. Nezvanično, kako saznaje Portal Analitika, razlog izostanka garancija je što bankari smatraju da je projekat - ekonomski neodrživ.

Vlada je, ne želeći da gubi vrijeme, zakazala drugu rundu pregovara sa Grcima za 26. februar, vjerujući da mogu da ih privole da ponudu za gradnju autoputa dovedu na nivo Konstruktora. Grci tvrde da imaju novac za gradnju autoputa i da bankarske garancije za njih ne predstavljaju problem.

Za razliku od Konstruktora koji je poznata firma sa iskustvom u poslu gradnje puteva, o grčko-izraelskom konzorcijumu nema značajnijih podataka. Kako Portal Analitika nezvanično saznaje, Aktor je poslovno i vlasnički povezan sa grčkim milijarderom i brodovlasnikom Viktorom Restisom.

Restis je preko svojih firmi, već nekoliko godina prisutan u Crnoj Gori. Grčki milijarder je, zvanično, koncesionarni vlasnik bisera crnogorske obale: grada-poluostrva Svetog Srefana i Rudnika mrkog uglja u Beranama. Glavni Restisov čovjek za grčke investicije u Crnoj Gori je poznati crnogorski biznismen Dragan Perović koji ima dobre veze u vrhu crnogorske vlasti.

Preko Petrosa Statisa, svog povjerljivog čovjeka, Restis je postao jedan od najvećih kupaca akcija Luke Bar (MNSE:LUBA) tokom prošle godine. Pored toga, grčki milijarder je jedan od vlasnika kompanija „Goldenenergy” i „Public power corporation”, koje su dostavile ponudu za dokapitalizaciju crnogorske Elektroprivrede.

Ukoliko Hrvati na vrijeme ne dostave garancije, a grčka ponuda bude ocijenjena kao preskupa, onda se može aktuelizovati treća „zamrznuta” ponuda - konzorcijuma austrijske „Alpine”!

Austrijanci su zainteresovani samo za gradnju dionice od Podgorice do Mateševa, a Vlada će, prema ranijim najavama, otvoriti ponudu te kompanije u slučaju da procijeni da im ne odgovara ni hrvatska niti grčka ponuda. U sastavu konzorcijuma „Alpina” se nalaze kompanije „Por” i „Osijek Koteks”.

Por je već pokazao ozbiljno interesovanje za probijanje tunela ispod prevoja Trešnjevik, koji bi bio sastavni dio budućeg autoputa. U sadašnjoj situaciji, aktiviranje kovertirane austrijske ponude djeluje - vjerovatno i logično jer će, ako na kraju ipak prevagne „Alpinina” ponuda, izdavanja iz budžeta moglo biti i trostruko manja. To nije bez značaja u situaciji ovako teške ekonomske krize.

www.seebiz.eu
(Zatvori)