Kako je stopa rasta izdataka za osobnu potrošnju nešto niža od prošlogodišnje stope inflacije (2,4 posto), izdaci kućanstva realno su smanjeni,  primjećuju analitičari PBZ-a u Tjednim analizama.

Kućanstva su najviše smanjila izdatke za prijevoz (6,5 posto), što je posljedica nižih cijena goriva, te za odjeću i obuću (5,9 posto). U ovom drugom slučaju ne radi se o padu cijena, nego o količinskom smanjenju izdataka ili o preusmjeravanju na niže cjenovne kategorije, primjećuju analitičari.

Analitičari PBZ-a usporedili su potrošnju u 2009. i 2003. godini i došli do zanimljivih  rezultata: Ukupna raspoloživa sredstva kućanstva u 2009. su, prema Anketi, u prosjeku bila viša za sedam posto u odnosu na 2008., ali su, prvi puta od 2003. potrošili manje od iznosa raspoloživih dohodaka.

"To je zrcalni odraz brojnih pokazatelja iz realnog i monetarnog sektora koji nam ukazuju na povećanu opreznost građana, rast sklonosti štednji i smanjenu potražnju za kreditima kao odgovor na recesiju", kaže analitičarka Ana Lokin.

Nadalje, udio izdataka na hranu i piće u ukupnoj potrošnji u tom je razdoblju pao tek za pola postotnog poena te i dalje iznosi visokih 32 posto, dok se  prosjek EU kreće oko 17 posto. Taj podatak je, naime, jedan od pokazatelja stupnja razvijenosti zemlje.

Ekonomisti PBZ napominju među ostalim da kućanstva u EU izdvajaju znatno veći dio raspoloživih sredstava (oko 1/3) za stanovanje, energente, pokućstvo i održavanje, dok izdaci za navedene stavke čine u Hrvatskoj nešto manje od 20 posto ukupnih izdataka što je dijelom posljedica administrativnog reguliranja cijena energije.

www.seebiz.eu

U ovom je trenutku 14 posto svih kredita, odnosno 35 milijardi kuna, ovisno o tečaju švicarskog franka. Ta je valuta unazad godinu dana ojačala oko 11 posto, a u tri godine čak 22 posto.

Usporedbe radi, tečaj popularnijeg eura ovoga je ljeta dva posto niži nego što je bio u ljeto 2007. i kada bi se sudilo samo po tečaju, moglo bi se reći da su eurski dužnici prošli mnogo bolje od "švicarskih".

Međutim, u jeku kreditnog buma kamate na CHF bile su približno 20 posto niže od kamata za kredite u eurima i tko je uzeo kredit na kraći rok, nije bio na gubitku, uspoređuje li se s eurima. No, kod dugoročnih zaduženja taj je rizik prilično velik, ali tako je i kod svakog drugog duga.

Nijedan analitičar ne usudi se savjetovati dužnicima da napuste CHF i prijeđu na euro, jer zapravo nitko ne želi preuzeti na sebe rizik za ESB,RBA,ZAGREBAČKA BANKA,svog kapitala. Švicarci i dolari u turbulentnim se vremenima doživljavaju kao sigurna utočišta. Dolar također jača, a nevezano o svjetskim tečajnim kretanjima, pitanje je i što će biti s hrvatskom kunom.

Osim tečaja na rate kredita utjecale su i kamate, koje su posljednje dvije godine porasle 1,5 do 2,5 postotna poena u odnosu na 2007. godinu. U kombinaciji rasta kamata i promjena tečaja udar na dužnike u švicarskim francima dosad je bio žešći nego na eurske dužnike.

Krediti uz valutnu klauzulu u švicarskim francima na tržištu su značajnije prisutni od 2004. godine, (krajem 2003. njihov udio je bio svega 1,1 posto), a na vrhuncu njihove popularnosti - krajem 2007. ti krediti činili su značajan udio u kreditnim portfeljima banaka - u RBA 40 posto, ESB-u 30 posto, a Zagrebačkoj banci 20 posto. Te je godine njihov udio u ukupnim kreditima bio 20 posto, no nakon što je franak ojačao, dužnici su se prebacivali na druge valute pa se njihov udio spustio na 14 posto.

Hrvatska je i u svjetskim relacijama pri vrhu po udjelu kredita s valutnim klauzulama, jer ni banke niti domaća javnost nikad nisu imali povjerenja u domaću valutu. Strah od inflacije - koja je krajem 80-ih i 90-ih drmala ovim prostorom, učinio je svoje pa ljudi nisu htjeli štedjeti u kunama, a ni banke se nisu htjele osloniti na lokalnu valutu. Dosadašnje kretanje tečaja pokazalo je da je taj strah bio iracionalan, jer je kuna stalno jačala u odnosu na euro. Neki ekonomisti u tome vide i razloge ekonomskog nazadovanja zemlje, rasta uvoza i pada izvoza, dok zagovornici odgovaraju da tečaj ne bi bio problem da je država imala kontrolu nad svojom potrošnjom. Ostaje nam vidjeti hoće li 2010. i 2011. biti prekretnice u toj politici.
 

www.seebiz.eu

Fond vrijedan 25,2 milijarde eura mogao bi pomoći europskim bankama u slučaju nove krize, pojasnio je izvršni direktor UniCredita Alessandro Profumo. Tako bi banke mogle prevladati krizu i bez pomoći države, naglasio je.

"Uz dobrovoljne doprinose velikih europskih banaka koje posluju u više zemalja - recimo dvadeset vodećih banaka - europski fond za oporavak mogao bi u nekoliko godina akumulirati značajan kapital za pokrivanje rizika", ustvrdio je čelnik UniCredita.

"Mogućnost vlasti da se posluže fondom za potrebe stabilizacije jedne ili nekoliko velikih posrnulih banaka mogla bi umiriti tržište i uvjeriti ga da se kriza može ograničiti u ranoj fazi".

"Fond ne bi zahtijevao nikakav doprinos zemalja članica ni europskih vlasti".

Profumo je već izložio plan ostalim vodećim bankama eurozone, uključujući Deutsche Bank i Santander, a sljedećih će ga tjedana predstaviti i ostalima, navodi The Financial Times.

www.seebiz.eu

Ovaj tjedan kao i mnogi prije donosi zanimljive informacije o kretanju cijena u supermarketima. Prije svega valja napomenuti da smo se i sami uvjerili u najavljeno poskupljenje kave koje je prethodnih dana bilo spomenuto u medijima. Spomenuto poskupljenje uočili smo na primjeru  jubilarne kave Franck (popularne 'Ciglice'), koja je ovaj tjedan skuplja u 3 od 8 promatranih supermarketa. Dosadašnja cijena od 15,99 kuna, narasla je na 16,49 kuna. Vjerujemo da je rast cijene u preostalih 5 supermarketa samo pitanje vremena.

Poskupljenje koje nas je iznenadilo je poskupljenje suncokretovog ulja Zvijezda (ZSE:ZVZD-R-A). Naime, taj je artikl skuplji u 7 od 8 supermarketa, gdje se dosadašnja cijena od 9,99 kuna, popela na 10,99 kuna. Najzanimljivije, a u isto vrijeme i najalarmantnije poskupljenje uočili smo u Getrou na dječjim pelenama 'Libero br 5.' čija je cijena s 89,99 kuna skočila na 100,96 kuna. Ne kažemo da će to poskupljenje obavezno utjecati na porast cijena u drugim supermarketima, ali nama je definitivno indikator prema kojem možemo prognozirati daljnje nepovoljne turbulencije u cijeni dječjih pelena. Najžalosnije je to što se opet udara na standard roditelja s malom djecom.
 
Ovaj tjedan su se, prema analizi cijena najpovoljnije jedinične košarice, Plodine vratile na prvo mjesto, iako im indeks povoljnosti nije toliko uvjerljiv (+5). Slijedi Kaufland koji  i ovaj tjedan ima najbolji indeks povoljnosti (+17). Iako smo baš u Getrou uočili alarmantno poskupljenje dječjih pelena, Getro je i ovaj tjedan uspio zadržati drugo mjesto što se tiče indeksa povoljnosti (+13). Spomenimo još da se Mercator i Interspar već tjednima, rekli bismo i mjesecima, ne miču s dna ljestvice i što se tiče iznosa jedinične košarice i  što se tiče indeksa povoljnosti.

U analizi prije 3 tjedna pretpostavili smo da bi moglo doći do ljetnog niveliranja cijena, barem što se tiče supermarketa u kontinentalnoj Hrvatskoj, no čini se da rat cijenama i dalje traje. Prije svega to je vidljivo na većoj razlici najpovoljnije i najnepovoljnije jedinične košarice, koja je ovaj tjedan 163,28 kuna, što je gotovo 20 kuna više u odnosu na prethodno očitanje cijena. Još jedan indikator rata cijenama vidljiv je i na ogromnom broju akcijskih cijena kojima, primjerice, Tommy pokušava osvojiti što više kupaca. Tommy je ovaj tjedan od promatranih 134 artikla, na akciju stavio čak njih 19, što je gotovo 15% promatranog asortimana, što ga čini svojevrsnim kraljem akcija.

Detaljnije analizirajući trendove poskupljenja i pojeftinjenja, moramo konstatirati da je situacija puno lošija nego ranijih tjedana. Cijena Zvijezda suncokretovog ulja viša je u 7 od 8 supermarketa u prosjeku za 8,13%. Iako ne previše, cijena filea od pilećih prsa 'Cekin' porasla je u 6 od 8 supermarketa i to u prosjeku za 3,29%. Već poslovično, najsnažniji trendovi poskupljenja i opet su u odjelu svježeg voća i povrća. Najveći ovotjedni negativci su rajčica, skuplja u 7 od 8 supermarketa za nevjerojatnih 44,29% u prosjeku, te krastavci, skuplji u svih 8 supermarketa za ništa manje iritantnih 37,53%.

www.seebiz.eu

Ako tome pridodamo i poskupljenje limuna, koji je u 5 od 8 supermarketa skuplji prosječno za 22,26%, dobit ćemo sliku u kojoj prosječni građanin Hrvatske ne može sebi baš svaki dan priuštiti svježu salatu od rajčice i krastavaca na ovim paklenim ljetnim vrućinama. Vjerojatno ćemo se morati zadovoljiti grickanjem mrkve koja je jeftinija u 6 od 8 supermarketa u prosjeku za 15,45%. S obzirom da su i tikvice pokazale trend pojeftinjenja, također u 6 od 8 supermarketa u prosjeku za 7,34%, možda nas to natjera da idućih tjedana malo promijenimo jelovnik.

Što se tiče pojedinačnih poskupljenja nekog od standardnih artikala, najveće u postotku je ovaj tjedan zabilježeno u Mercatoru na artiklu krema Nivea koja je skuplja za 33,36% u odnosu na prethodno očitanje. Najveće poskupljenje u iznosu zabilježili smo u Getrou, gdje su pelene Libero br.5 skuplje za 10,97 kuna. Spomenimo da je ovaj tjedan najviše turbulencije doživio smrznuti oslić filet, koji je u Getrou po iznosu skuplji za 12 kuna u odnosu na prošlo očitanje, dok je primjerice u Tommyju taj artikl jeftiniji za 63,11%. I za kraj, spomenimo da je u Tommyju akcija ekstra djevičanskog maslinovog ulja koje stoji 34,99 kuna što je čak 20 kuna niže od redovne cijene.

Prema najnovijim podacima Europske komisije, Bugarska je najjeftinija zemlja EU i po cijenama benzina (1,03) i dizela (0,99 eura). Na drugom mjestu po cijeni benzina je Nizozemska (1,497 eura), zatim slijede Danska (1,439) i Finska (1,431 euro). Jeftiniji benzin može se kupiti na Cipru (1,097), u Letoniji (1,1) i u Rumunjskoj (1,105 eura), a dizel u Luksemburgu (1,007), Litvi (1,055) i na Malti (1,06 eura).

Od početka godine benzin je najviše poskupio u Grčkoj za 44,2 centa po litru ili 41,1 posto. Druga po poskupljenju je Velika Britanija sa rastom od 19,8 centi ili 16,2 posto. Najmanje poskupljenje benzina u EU zabilježeno je u Mađarskoj za 4,4 centa ili 3,74 posto. U prosjeku je benzin u EU trenutno skuplji za 12,1 cent ili 9,8 posto nego na početku godine.

Dizel je istovremeno poskupio za 11,6 centi, odnosno za 10,6 posto. Dok u EU ne postoji zemlja u kojoj je benzin sada jeftiniji nego na početku godine, kod dizela je takav slučaj zabilježen jedino u Slovačkoj.

www.seebiz.eu

Mali dioničari javljaju se jer sumnjaju da odštetu za razliku u cijeni mogu ostvariti ovrhom preko trgovačkog suda. Na sudu potvrđuju da dioničari imaju to pravo, odnosno mogu ostvariti prodaju po uvjetima važećim na dan kada je nastala obveza za preuzimanjem.

Skupina malih dioničara uspjela je tako prodati dionice Industrogradnje (ZSE:INDG-R-A), za koju je obveza za preuzimanje, kad su posrijedi tvrtke Negotiatior i nizozemska Aglaia, nastala prije gotovo dvije godine, a pošto im se udjel u toj građevinskoj tvrtki popeo na 63 posto. Razlika u cijeni sadašnje i one otprije dvije godine isplaćena je malim dioničarima kroz dionice Negotiatora. No oni koji se bave rješavanjem takvih tužbi preporučuju da je sigurnije ići udruženo, odnosno da se nekoliko malih dioničara okupi i podnese tužbu mjerodavnu trgovačkom sudu. S druge strane, javljaju se i oni mali dioničari koji su već prodali dionice po znatno nižoj cijeni od one na koju su imali pravo, a s obzirom na to da je društvo već bilo u obvezi objave ponude za preuzimanje.

Primjerice, prije dvije godine velik je broj osoba uložio novac kroz dokapitalizaciju u Industrogradnju, tada perspektivnu tvrtku, nadajući se da će cijena njezine dionice rasti. No dogodilo se obrnuto i kada je počela kliziti, počeli su prodavati dionice kako bi zadržali barem dio uloženog. No već tada postojala je obveza o preuzimanju koja im je mogla omogućiti prodaju po višoj cijeni.

Sudska praksa još ne poznaje slučaj da dioničari koji su već prodali dionice također dobiju odštetu. No, kažu stručnjaci, može se pokušati i takvo što. Jer i samo se tržište prvi put susrelo sa slučajem da tvrtke ne mogu objaviti ponudu za preuzimanje jer nemaju jamstvo, odnosno osigurana sredstva kojima bi jamčili otkup preostalih dionica.

U nekih to traje već nekoliko godina, dio njih već i opovrgava takvu obvezu, govore i o zastari... No Ante Samodol, predsjednik uprave Hanfe, tvrdi da zastare nema. U Hanfi su svjesni da bi mnogi htjeli izbjeći takvu obvezu jer ipak ona onemogućuje pravo glasa, a postoji i opasnost da udruženi mali dioničari na temelju odštete preuzmu velik broj dionica društva.

Josip Galinec, vlasnik Negotiatora i direktor Industrogradnje, rekao je nedavno da je svjestan toga da obveza njegove tvrtke o objavi ponude za preuzimanje Industrogradnje postoji, no da mu je za to potrebno oko 150 milijuna kuna, kojih nema. No isto tako tada je bio i opovrgnuo da je itko podnio tužbu i dobio odštetu.
 

www.seebiz.eu

Na Tokijskoj je burzi Nikkei do 7:30 sati balansirao na rubu pozitivnog i negativnog područja, dok su cijene dionica u Singapuru, Indiji, Južnoj Koreji, Šangaju i Hong Kongu porasle između 0,2 i 0,7 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u plusu 0,3 posto.

Pozitivno je na azijska tržišta djelovao rast vodećih indeksa na Wall Streetu u petak, zbog čega su ostvarili najveći tjedni skok u godinu dana, unatoč anemičnim makroekonomskim podacima. To se zahvaljuje optimizmu ulagača uoči početka sezone objave kvartalnih poslovnih rezultata američkih kompanija.

Ulagače su ohrabrili i podaci o većem nego što se očekivalo trgovinskom suficitu Kine u lipnju, pri čemu je izvoz porastao 43,9 posto u odnosu na isti lanjski mjesec. Pritom je snažno porastao i kineski uvoz energenata i sirovina, pa je sve to ublažilo strahovanja od slabljenja oporavka najvećih svjetskih gospodarstava.

Zahvaljujući tome, porasle su cijene sirovina pa se cijena nafte i dalje kreće blizu razine od 76 dolara po barelu. A to je potaknulo dionice u rudarskom i energetskom sektoru.

Osjetno su porasle i cijene dionica izvoznika. Tako su dionice japanskih divova Honde i Sonya poskupile 2,8, odnosno 3,6 posto, što se zahvaljuje jačanju dolara prema jenu, zbog čega japanski proizvodi postaju cjenovno konkurentniji na svjetskom tržištu.

Tečaj dolara prema jenu porastao je jutros na valutnim tržištima na 89,06 jena, s 88,65 jena, koliko je iznosio u petak navečer.

Cijena eura prema američkoj valuti pala je, pak, s 1,2639 na 1,2592 dolara.

U odnosu na japansku valutu, tečaj eura stabilno se kreće oko razine od 112 jena.
 

www.seebiz.eu

U takvim je okolnostima londonski indeks Ftse ojačao 0,3 posto, na 5.121 bod. Frankfurtski DAX bio je na dobitku od 0,5 posto, popevši se na 6.065 bodova. Dobitnici su zabilježeni u bankovnom i rudarskom sektoru. Od banaka najviše su dobivale dionice Lloydsa, Natixisa, Standard Chartereda i HSBC-a, u rasponu od 0,7 do 1,7 posto.

Indeks bankovnih dionica od početka tjedna na dobitku je od 10 posto zbog optimizma da će europske banke proći testove izdržljivosti kojima su podvrgnute.

Ulagači su kupovali i rudarske dionice, nakon što su cijene kovina ojačale zbog očekivanja snažnog kineskog izvoza i pozitivne sezone izvješća. Lonmin, Rio Tinto i Xstrata zabilježili su rast cijena dionica od jedan do 2,4 posto.

Analitičari su ipak oprezni glede prognozi trajanja oporavka i skloniji su ocjenama da će nakon kratkog oporavka uslijediti val prodaja.

"Nakon razdoblja slabljenja tržišta dionica uslijedilo je oporavak, za koji nisam siguran da će se održati", kazao je Klaus Wiener, čelnik odjela istraživanja u Generali Investmentsu.

Indeks Tokijske burze bio je na dobitku 0,5 posto, zaključivši ovotjedno poslovanje na 9.585 bodova.

www.seebiz.eu