Jednako tako, e-uprava dugoročno pridonosi značajnoj štednji i smanjuje budžet državnog aparata. Značajne uštede moguće su osobito u primjeni onih modela e-uprave u kojima je omogućena potpuna horizontalna komunikacija između svih relevantnih ministarstava, državnih i javnih institucija, agencija ili službi, odnosno svih tijela državne i lokalne uprave. Ukoliko nam je npr. potrebna neka potvrda ili izjava, dovoljno je da je ona jednom u sustavu i svi koji imaju dozvolu ulaska u taj sustav moći će koristiti isti virtualni dokument. Upravo taj dojam jedinstvene administracije ključan je za jačanje povjerenja građana u rad državne i javne uprave.

Sve to naravno omogućuje značajne uštede ionako ogromnih troškova javne uprave, ali istovremeno nudi i znatno bolje usluge svim korisnicima. Za dobivanje neke potvrde ili informacije potrebno je tek nekoliko minuta rada na kućnom računalu, bez ikakve potrebe fizičkog dolaska na šaltere niza institucija. No, vjerojatno glavna društvena korist e-upravljanja jest i osiguravanje otvorenosti i transparentnosti cjelokupnog sustava državne i javne uprave. To je, naravno, najbolji način suzbijanja korupcije i zloporabe moći i položaja od strane bilo kojeg državnog službenika.

Glavne prepreke u razvoju efikasne e-uprave

U prvom redu potrebna je precizna i nedvosmislena zakonska regulativa i uredbe koje izjednačavaju dosadašnju papirnatu proceduru s digitalnom, uz jasna ograničenja i precizno definiranje razina dostupnosti u pristupu osobnim podacima kako bi se prije svega zaštitilo sve građane i njihove osobne podatke.

Potrebno je razviti integrirani nacionalni sustav e-uprave, uključujući i opremanje svih tijela države uprave s potrebnom informacijskom tehnologijom te programskim paketima. Naravno da je neophodno obučiti sve koji rade unutar države i javne uprave, ali i građane koji taj sustav koriste. U početnoj fazi, troškovi uspostave dobro funkcionirajućeg sustava e-uprave vrlo su veliki, no iskustva zemalja koje ga niz godina primjenjuju pokazuju kako kasnije uštede u radu državne i javne uprave u potpunosti opravdavaju početnu investiciju. U konačnici, državna i javna uprava postaju znatno jeftinije i što je najvažnije - neusporedivo transparentnija i učinkovitija.

No, pretpostavka za prijelaz na e-upravu je naravno i podatak da se veliki dio stanovništva neke zemlje koristi internetom. U zemljama gdje je internet sastavni dio svakodnevnice velike većine građana, prijelaz na e-upravu naravno ima svoj puni smisao. U zemljama gdje je broj računala i dalje premali, investiranje u cjeloviti sustav e-uprave bio bi preuranjen.  
 
Koliko su pojedine zemlje postigle u primjeni e-uprave?

Prema posljednjim podacima UN-a danas internet koristi već preko 2 milijarde ljudi, no značajne su razlike ne samo između razvijenog svijeta i zemalja u razvoju, već i unutar npr. europskog kruga.

Prema podacima „Internet World Stats“, oko polovice stanovništva Hrvatske danas koristi internet. To je nešto više nego u većini zemalja našeg susjedstva, no i znatno manje od država zapadne Europe. Vodeće mjesto u tom području imaju nordijske zemlje, s preko 85 posto stanovništva koje koristi internet, pri čemu uvjerljivo vode  Island i Norveška s preko 90 posto korisnika.

Iznimno poučan primjer učinkovite e-uprave nudi mala Estonija koja je u posljednjih desetak godina razvila cjelokupni sustav e-uprave. Tako danas gotovo svi građani Estonije imaju e-osobnu iskaznicu s posebnim chipom kojom preko posebnog čitača i vlastitog računala ulaze u integralni kompjuterski sustav koji im omogućuje da gotovo sve svoje transakcije s tijelima državne i javne uprave obavljaju od kuće preko interneta. Tako će npr. preko interneta dobiti bilo koju potvrdu ili zatraženi dokument, platiti će porez i za samo nekoliko minuta dobiti potvrdu o plaćanju te eventualni povrat poreza. Ukoliko žele, mogu jednostavno dobiti potvrdu iz zemljišnih knjiga ili čak obavljati kupoprodajne transakcije svojih posjeda ili nekretnina preko interneta, naravno kroz e-bankarstvo. Moći će npr. provjeriti svoj kriminalni dosje, uključujući i svaku prekršajnu kaznu za krivo parkiranje ili vožnju tramvajem bez karte. Moći će koristiti e-zdravstvo paket kojim se značajno pojednostavljuju sve zdravstvene usluge i procedure. Jednako tako, elektronskim putem mogu glasovati na općim ili lokalnim izborima. Njih oko četvrtine tu mogućnost je iskoristilo na nedavnim parlamentarnim izborima. Ako estonski građanin ili potencijali strani investitor u estonsko gospodarstvo želi osnovati tvrtku preko interneta, za to će mu trebati samo 18 minuta – što je vjerojatno i svjetski rekord, ali i iznimno koristan podatak za jačanje poslovnog imidža Estonije kao zemlje koja uistinu omogućuje slobodu poslovanja i investiranja.

Estonija je ujedno i jedna od prvih zemalja koja je neposredno spoznala i tamnu stranu e-uprave – njezinu ranjivost na eventualne cyber-napade i blokade sustava. Prije tri godine, nakon premještaja jednog spomenika iz centra Tallinna koji je estonskoj strani simbolizirao bivšu okupaciju, a velikom istočnom susjedu  oslobođenje i pobjedu, uslijedilo je cjelokupno blokiranja rada estonske državne uprave. Naime, metodom programiranja virusa koji je instruirao milijune računala u svijetu da traže određene podatke sa glavnih servera ključnih estonskih institucija u isto vrijeme, došlo je do njihovog kraha (Denial of Service Attack). Nekoliko dana Estonija nije bila u mogućnosti koristiti svoje službene web stranice. Njihov je odgovor, međutim, bio vrlo pragmatičan. Intenzivnim lobiranjem, Estonija je svoj imidž e-države uspješno dodatno profilirala i na međunarodnom planu dobivanjem novog NATO centra izvrsnosti za borbu protiv cyber-terorizma, kao i nove EU agencije za informatičku tehnologiju.

Preporuke UN-a i OECD-a oko uspostave e-uprave

Sve prednosti prijelaza na e-upravu prije desetak godina prepoznale su i međunarodne organizacije u čijoj je odgovornosti poticanje razvoja i globalnog gospodarstva.  OECD je 2003. godine objavio prvi cjeloviti pregled prednosti prelaska na e-upravu. Taj pregled ukazuje kako je ključno pri odluci o prijelazu na e-upravu imati dobro liderstvo, kako na nacionalnoj razini, tako i na razini svih ključnih tijela države uprave. Kompjuterizacija i međusobno umrežavanje sustava državne uprave kao i omogućavanje građanima da neposredno komuniciraju i obavljaju potrebne transakcije sa pojedinim državnim i javnim institucijama povećava učinkovitost državnog aparata, transparentnost i povjerenje u rad državne uprave, smanjuje ukupne troškove administracije te potiče gospodarski razvoj zemlje.

U svom tematskom izvješću iz 2010. godine UN naglašava kako je e-uprava snažna poluga i mehanizam iniciranja pozitivnih društvenih promjena te ispunjavanja Milenijskih razvojnih ciljeva. Posebno se u tom izvješću ukazuje na povećanje učinkovitosti i transparentnosti e-uprave.

Međunarodna unija za telekomunikacije u sklopu svoje globalne inicijative “Povezati svijet do 2015.” Poziva na harmonizaciju e-uprave na regionalnim razinama s ciljem uključivanja svih građana u sustav upravljanja. Tada cjelokupni sustav postaje ujedno i agent promjene i društvenih reformi.

Kakav je globalni trend razvoja e-uprave?

E-uprava danas je u temelju kompleksne reforme i reorganizacije rada klasične državne i javne uprave i većina zemalja je upravo to postavilo i u temelje svog dugoročnog  strateškog razvoja.

Trenutno je najdalje u uvođenju učinkovite e-uprave otišla Južna Koreja, zatim SAD i Kanada te Velika Britanija. Sve nordijske zemlje, kao i Nizozemska, Španjolska, Francuska, Njemačka, Belgija i  Švicarska unutar su prvih dvadeset država svijeta.

Danas samo manje od dva posto vlada u svijetu nemaju svoju web stranicu, a u oko pedeset zemalja niti jedno ministarstvo još nije dostupno preko weba.  Dok u oko šezdesetak država njihova ministarstva financija, rada i socijalne skrbi ili obrazovanja omogućuju jednosmjerno ispisivanje različitih formulara preko weba, tek tridesetak država u svijetu preko relevantnih ministarstava omogućuje interakciju s korisnicima i pružanje transakcijskih usluga (plaćanje poreza, različite registracije, potraživanje potvrda i dokumenata). Naravno da taj podatak ukazuje koliko je e-uprava još daleko od globalne dimenzije. U 60 zemalja svi korisnici interneta mogu neposredno komunicirati sa predsjednikom države.

Gdje je Hrvatska na svjetskoj ljestvici indeksa prijelaza na e-upravu?

Program e-Hrvatska pokrenut je 2003. godine, a Strategija razvoja elektroničke uprave u RH za razdoblje 2009. do 2012. godine postavila je vrlo ambiciozne ciljeve. Portal Mojauprava.hr uistinu nudi odličan pregled brojnih korisnih informacija, iako nema osobite interakcijske mogućnosti kao npr. u Estoniji. Od polovice stanovništva koje koristi internet danas nešto manje od trećine koristi i internet bankarstvo.

Na UN-ovoj svjetskoj ljestvici razvijenosti e-uprave Hrvatska se sa 47. mjesta 2008. godine podigla na prestižno 35. mjesto 2010.g. prestigavši cijeli niz članica EU (Italija, Portugal, Grčka, Slovačka, Poljska, Bugarska, Rumunjska), što je izuzetno dobar pokazatelj razumijevanja svih potencijala koje efikasni sustav e-državne uprave donosi. Ostale zemlje regije značajno su ispod Hrvatske (od 50 do 85. mjesta). U Hrvatskoj je, međutim i dalje relativno malo korisnika interneta (tek oko polovice stanovništva), što ukupne potencijale i prednosti prelaska na e-upravu značajno umanjuje. Tako je broj računala na stotinu stanovnika i dalje relativno mali, odnosno samo njih 18, do ih je npr. u Sloveniji 40, a u Velikoj Britaniji, Švedskoj, Švicarskoj i Nizozemskoj čak preko 90 na stotinu stanovnika.

Međutim, po broju mobitela na stotinu stanovnika, Hrvatska je na sjajnom 15. mjestu u svijetu, a po nizu usluga koje se mogu koristiti i plaćati preko mobilnih uređaja u samom je svjetskom vrhu.  To bez sumnje treba pripisati i priličnom inovacijskom potencijalu zemlje, ali i prepoznavanju i prihvaćanju novih ponuđenih aplikacija od strane davatelja mobilnih usluga.

Prema indeksu angažiranja građana u sustav e-konzultacija (socijalne mreže, blogovi, ankete, i dr.) i njihovo sudjelovanje u procesu donošenja odluka od strane raznih tijela državne i lokalne uprave (e-participation), Hrvatska je na prestižnom 25. mjestu na svjetskoj ljestvici.  Sve to pokazuje kako značajni ljudski potencijali u zemlji svakako postoje, no kako je iznimna šteta da polovica stanovništva još uvijek nema mogućnost ili interes korištenja interneta. Finska je npr. zakonski regulirala internet kao jednu od komunalnih usluga, izjednačivši je sa opskrbom struje i vode na koju prema zakonu imaju pravo svi finski građani. Investiranje u širokopojasni internet i poticajne mjere za lakšu nabavu osobnih stolnih ili prijenosnih računala najbolja je investicija za gospodarski razvoj i inovacijsku kulturu svake zemlje.

Većina građana danas imaju i potrebu i potrebna znanja za interaktivnu elektronsku komunikaciju s vodstvom države, vladom i njezinim resorima, državnom upravnom, lokalnim i gradskim vlastima. Ta dvosmjerna komunikacija postaje novi standard povjerenja u rad svih tih institucija i temelj njihovog kredibiliteta. Konačno, sigurno je bolje da se kritike, komentari, različita mišljenja i protivljenja kanaliziraju putem weba nego npr. blokiranjem prometa, barikadama, ili bacanjem kamenja na one koji se po nečemu razlikuju. Teško je precizno reći da li i u kojoj mjeri e-uprava jača i toleranciju u društvu, no ekstenzivno korištenje interneta sigurno omogućuje nove spoznaje da u svijetu koji nas okružuje postoje različite kulture, različita mišljenja i sustavi vrijednosti, te da nitko nema monopol na istinu. U svakom slučaju već samo znanje da postoje razlike među ljudima i da nisu svi naše zrcalne refleksije vjerojatno smanjuje rigidnost i dogmatsko uvjerenje o superiornosti naših pogleda na svijet. A s tolerancijom raste i inovacijski kapacitet i kreativnost svakog društva. Zato je e-uprava, ali i korištenje interneta danas u temelju razvoja svake moderne zemlje.

www.seebiz.eu

ATENA - Rejting agencija "Standard and Poors" procenila je da je smanjen bonitet Grčke. Likvidnost ove prezadužene zemlje spuštena je za tri stepena, sa pozicije B na poziciju CCC.

www.seebiz.eu