www.bankamagazine.hr
(Zatvori)

Neto imovina pod upravljanjem domaćih otvorenih investicijskhi fondova porasla je u ožujku u odnosu na veljaču, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa). Tako je imovina krajem ožujka dosegnula 8,72 milijarde kuna za razliku od veljače kad je iznosila 8,57 milijardi kuna. No za razliku od prošlogodišnjeg ožujka, kad je imovina domaćih fondova premašivala 21 milijardu kuna, vidi se da je fondovska industrija u Hrvatskoj još uvijek u velikim problemima. Problemi su, naravno, posljedica globalne financijske, a sada i gospodarske krize.

Slika krize
Ono što još podrobnije oslikava krizu je podatak da se od ukupnog iznosa ulaganja čak 41,4 posto nalazi u depozitima. Uz to, još se dodatnih desetak posto nalazi u kratkoročnim vrijednosnim papirima što dovoljno govori o averziji fond menadžera prema ulaganju u dugoročne tipove imovine. U domaće dionice uloženo je tek 12,6 posto imovine otvornih investicijskih fondova, točnije tek nešto više od milijardu kuna. Indikativno je to da fondovi imaju više uloženo čak i u strane dionice - 1,15 milijardi kuna što može značiti da hrvatski institucionalni ulagači trenutno više vjeruju stranim tržištima nego domaćem. Imovinu veću od milijardu kuna među svim domaćim fondovima ima tek jedan fond, ZB plus kojim upravlja ZB Invest. Radi se o novčanom fondu u kojem se krajem ožujka nalazilo nešto manje od 1,8 milijardi kuna.

Novčani fondovi
Novčani su fondovi, inače, u posljednje vrijeme dosta popularni pošto im je napeta situacija na novčanom tržištu omogućila poprilično solidne prinose. Petina ukupne imovine, dakle oko 1,56 milijardi kuna nalazi se investirano u inozemne vrijednosnice, najviše u dionice - već spomenutih 1,15 milijardi - te dobar dio ostatka u državne obveznice, otkrivaju podaci Hanfe. Ožujak je, inače, donio i povećanje imovine obaveznih mirovinskih fondova i to sa 22,89 milijardi kuna krajem veljače na iznos od 23,57 milijardi kuna krajem prošlog mjeseca.

Neto imovina
Neto imovina pod upravljanjem domaćih investicijskih fondova u ožujku je neznatno porasla na 8,72 milijardi kuna sa 8,57 milijardi koliko je iznosila krajem veljače, otkrivaju najnoviji podaci Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga.

(Zatvori)

(Zatvori)

Tako AZ obvezni mirovinski fond, Erste plavi obvezni mirovinski fond, PBZ CO obvezni mirovinski fond i Raiffeisen obvezni mirovinski fond imaju 12 mjeseci vremena, počevši od 6. listopada 2008 .godine, za usklađivanje aktivnosti ulaganja imovine AZ u dionice Tehnike (ZSE:THNK-R-A) sa zakonskim odredbama.

Raiffeisen OMF i PBZ CO OMF dobili su 12 mjeseci, počevši od 7. listopada prošle godine, za usklađivanje aktivnosti ulaganja imovine u Zvijezdu (ZSE:ZVZD-R-A) sa zakonskim odredbama.





www.seebiz.eu
(Zatvori)

Prema riječima predsjednika Uprave Erste Investa Josipa Glavaša, još se ne može govoriti kolika će biti dividenda članovima Fonda za prošlu godinu jer to Upravni odbor još nije odlučio. Dodao je da će se o tome odlučiti nakon izbora novog Upravnog odbora Fonda.

Glavaš je izvijestio da je krajem 2007. godine imovina Fonda bila 4,3 milijardi kuna, a krajem prošle godine 2,4 milijarde. Istaknuo je da su prošle godine dvije trećine dobiti isplaćene kroz dividendu (127 milijuna kuna), a 127 milijuna kuna otišlo je u Fond za stipendiranje hrvatskih branitelja i djece hrvatskih branitelja i Zakladu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji. Glavaš je kazao da je milijarda i dvadeset milijuna kuna isplaćeno za članove Fonda koji su tražili isplatu svojih udjela. Dodao je da je ostatak razlike nastao zbog pada vrijednosti dionice HT-a.

Naglasio je da se uspješnom pokazala strategija da se ne kupuju nikakve dionice te da se ne prodaju dionice HT-a (ZSE:HT-R-A), tvrtke koja trenutačno ima stabilne prihode. Glavaš je rekao da su 1,2 milijarde kuna ulagali u trezorske zapise Ministarstva financija te ih uz depozite oročavali i u poslovnim bankama. Istaknuo je da su u prva dva mjeseca ove godine samo kroz dobivenu kamatu financirali isplatu udjela braniteljima koji su htjeli istupiti iz Fonda.

Ispravnom je ocijenio odluku Upravnog odbora Fonda da se prodaju dionice Ine (ZSE:INA-R-A), jer danas ne bi imali novca za isplate dividendi, ni za isplate branitelja, a vrijednost Fonda bi bila manja za pola.

Tijekom rasprave pripadnici Udruge izrazili su nezadovoljstvo sustavom bodovanja branitelja te činjenicom da su predstavnici gardijskih brigada ostali izvan Upravnog odbora Fonda.





www.seebiz.eu
(Zatvori)

Najznačajnija izmjena odnosi se tako na promjenu strategije ulaganja. Umjesto dosadašnjeg pretežitog ulaganja imovine Fonda u obveznice naglasak će u budućnosti biti na ulaganju imovine Fonda u visoko likvidne strane dionice, kojima se trguje na organiziranim tržištima u Sjedinjenim američkim državama, EU i OECD-u.

Uprava FIMA Global Investa odlučila se za ovaj potez jer smatra da trenutačna globalna situacija predstavlja pravi trenutak za repozicioniranje i promjenu strategije ulaganja. Promjenom strategije popunjava se ponuda dioničkih fondova pod upravljanjem FIMA Global Investa.

FIMA Global Invest d.o.o. trenutno upravlja s pet fondova, zatvorenim investicijskim fondom s javnom ponudom Breza d.d., otvorenim investicijskim fondom s javnom ponudom FIMA Equity, otvorenim investicijskim fondom s javnom ponudom FIMA West, otvorenim investicijskim fondom s javnom ponudom FIMA Maximum i zatvorenim investicijskim fondom s javnom ponudom za ulaganje u nekretnine FIMA Proprius d.d.




www.seebiz.eu
(Zatvori)

Prošlog su tjedna fond menadžeri e-mailom od Hanfe dobili zahtjev da joj dostave iscrpne detalje poslovanja svih fondova pod upravljanjem u roku - dva tjedna, piše Poslovni dnevnik. U upitniku koji im je dostavila, Agencija je od društava za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima (OIF) s javnom ponudom zatražila detaljne podatke o poslovanju, strategiji, upravljanju rizikom i ulagačkim stategijama za čitavo vrijeme postojanja fondova.

Cilj upitnika, doznaje PD iz Hanfinih krugova, je stvoriti središnju bazu podataka o fondovskoj industriji jer regulator nema sve relevantne činjenice koje se mogu iskoristiti za analize i eventualne promjene regulatornog okvira.Fondovi su dobili dva tjedna da dostave podatke, ali smatraju kako je realan rok šest mjeseci.
S obzirom na obim posla pri prikupljanju i analizi podataka, fondovska industrija zajednički je zatražila dulji rok za dostavu.

“U četvrtak smo s predstavnicima Hanfe razgovarali o mogućnosti da nam produlje rok i o tome i dalje razgovaramo“, potvrdio je u ime struke Josip Glavaš, predsjednik Udruženja društava za upravljanje OIF-ima pri HGK i predsjednik Uprave Erste Investa. Kako neslužbeno doznaje Posslovni, fond menadžere nisu toliko iznenadili detalji koje Hanfa traži u upitniku već činjenica da ih traži retrogradno.

“Dio društava do prije četiri godine nije imalo softver, većinom se radilo u “excell tablicama“, a da ne spominjemo upravljanje rizicima koje se u potpunosti izmijenilo i pooštrilo posljednjih godina“, rekao je jedan fond menadžer pod uvjetom da ostane anoniman. Umjesto dva tjedna koliko je dala Hanfa, kao realni rok fondovska industrija traži najmanje šest mjeseci.

Uz opće podatke o svakom fondu kojim upravljaju, u ukupno 108 pitanja koliko ih upitnik sadrži, traže se odgovori na pitanja, primjerice, o geografskoj i sektorskoj izloženosti fonda, alokaciji imovine i koliko pojedini faktori poput oporezivanja i makroekonomskih uvjeta utječu na odluke u koje instrumente ulagati.

Najzahtjevnija su pitanja poput: “Kako se kretao broj vrijednosnih papira u portfelju mjesečno od početka rada fonda?“, što za neke znači travanj 1999. U nizu pitanja, nadalje, treba precizno definirati modele na temelju kojih donose odluke. Naglasak ankete je, čini se, ocijeniti upravljanje rizikom, odnosno koliko se pri ulaganjima menadžeri fondova oslanjaju na matematičko-statističke metode, a koliko na vlastitu intuiciju.

www.bankamagazine.hr
(Zatvori)

Dvotjedni rezultati dioničkih i mješovitih investicijskih fondova kreću se u rasponu od 6,21 do – 8,01 posto. Od 41 dioničkih investicijskih fondova, dvanaest ih je poraslo, dok ih je dvadeset i devet ostvarilo negativne rezultate.
Raiffffeisen Emerging Markets je u promatranom periodu ostvario najveći rast od 6,21 posto. Pozicije investiranja tog fonda najvećim dijelom odnose se na dionice 48,32 posto, na udjele 36,88 posto, na novčana sredstva 12,22 posto te na potraživanja 2,58 posto. Struktura ulaganja tog fonda po zemljama je sljedeća: u Rusiju se ulaže 47,61 posto, u Hrvatsku 36,69 posto, u Kazakhstan 3,22 posto, u Švedsku 2,18 posto, u Srbiju 1,35 posto i u Veliku Britaniju 1,06 posto. Pozicije investiranja tog fonda usredotočene su na dionice i to 83,88 posto, na novčana sredstva 5,16 posto, na udjele u OIF 3,23 posto te na potraživanja 2,73 posto. Istovremeno najveći pad od dioničkih fondova u protekla dva tjedna sa 8,01 posto zabilježio je fond KD Victorija, a slijedi Raiffeisen Central Europe s padom od 5,74 posto.Od 17 mješovitih fondova, dva su porasla, dok ih je petnaest ostvarilo negativne rezultate. Erste Balanced bilježi porast vrijednosti od 0,39 posto u promatranom razdoblju. Pozicije investiranja tog fonda najvećim dijelom odnose se na novac i novčane ekvivalente oko 33 posto, na dionice oko 31 posto, na korporativne obveznice 21,42 posto, te ostatak na depozite, komercijalne zapise i udjele. S porastom vrijednosti od 0,20 posto slijedi Ilirika JIE Balanced. Najveći pad od mješovitih fondova zabilježio je ICF Balanced, kojem je vrijednost udjela smanjena za 5,78 posto dok je na drugom mjestu KD Balanced s padom od 4,94 posto.

Blanka Roman, moj-fond.hr

Dionički fondovi
Od dioničkih fondova KD Victoria ostvario je najlošiji rezultat odnosno pad od 8,01 posto. On je većinu povjerenog novca uložio u dionice, depozite, a nešto i u potraživanja. Slijedi ga Raiffeisen Central Europe s padom od 5,74%.

Mješoviti fondovi
Najveći pad od mješovitih fodnova ostvario je ICF Balance, kojem je vrijednost udjela smanjena za5,78%. Na drugom je mjestu KD Balanced s padom od 4,94 %.





www.poslovni.hr
(Zatvori)