Povodom jučerašnjeg potpisivanja moskovskog sporazuma o suradnji u izgradnji i eksploataciji plinovoda, kojim je Hrvatska dobila mogućnost uključenja u Južni tok, u razgovoru za Nacional, taj su događaj pozitivnim ocijenili iz ruske državne plinske kompanije Gazprom.

"Gazprom pozdravlja sklapanje ugovora između premijerke Jadranke Kosor i premijera Vladimira Putina. Ovaj ugovor omogućava nužne legalne osnove preko kojih će Hrvatska i Rusija moći izraditi studiju izvedivosti projekta u Hrvatskoj, što će na kraju preko zajedničkog ulaganja omogućiti ostvarivanje cjelokupnog projekta u vašoj zemlji", rekao nam je izvor iz Gazproma.

Dodao je kako hrvatsko uključivanje u Južni tok, osim osiguravanja dodatnog plina, odnosno plinovoda za dovođenje tog energenta, znači prvenstveno poticaj za cijeli energetski sektor u Hrvatskoj, i posljedično stvaranje novih radnih mjesta.

"Sigurno je također da jučerašnji dogovor premijerke Kosor i premijera Putina dodatno potvrđuje pan-europski karakter projekta Južni tok", kazao je Gazpromov izvor, dodajući kako će konačna ruta Južnog toga biti 'definirana ovisno o rezultatima studije provedivosti'.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Nakon gotovo trosatna susreta Kosor-Putin potpisani su Sporazum između dviju vlada o uzajamnim putovanjima državljana Hrvatske i Rusije, Ugovor o suradnji u izgradnji i eksploataciji plinovoda na teritoriju RH i Ugovor o gospodarskoj i znanstveno-tehničkoj suradnji. Na zajedničkoj izjavi za novinare premijerka Kosor izrazila je veliko zadovoljstvo potpisivanjem tih sporazuma. Najprije je spomenula sporazum o gospodarskoj i znanstveno-tehničkoj suradnji, naglasivši kako on "uistinu pruža pravnu i svaku drugu osnovu za suradnju u svim područjima gospodarstva, od poljoprivrede do turizma".

"Ja ću ipak istaknuti ugovor o izgradnji i eksploataciji plinovoda na teritoriju RH, koji stvara pravni okvir za uključivanje RH u Južni tok", rekla je novinarima Kosor. Ugovor, dodala je, otvara put za stvaranje zajedničke tvrtke između Gazproma i Plinacroa, svake s 50-postotnim udjelom u vlasništvu. Ugovor su potpisali hrvatski ministar gospodarstva Đuro Popijač i ruski ministar energetike Sergej Šmatko.

"O detaljima će se još razgovarati i pregovarati, ali ono što je za nas vrlo važno jest da se i tim sporazumom osigurava opskrba Hrvatske plinom", istaknula je Kosor, izrazivši zadovoljstvo što se Hrvatska, koja je pred završetkom pregovora o ulasku u EU, na taj način pridružuje zemljama članicama EU-a poput Mađarske, Bugarske i Slovenije, koje već sudjeluju u tom projektu.

Kao gospodarski važnu temu spomenula je i produženje ugovora s Gazpromom, koji istječe potkraj ove godine, a za Hrvatsku je vrlo važno i to "što smo razgovarali i o povećanju količine dobavljena plina". Hrvatska uvozi iz Rusije oko 1,2 milijarde prostornih metara plina na godinu. Kako je već objavljeno, hrvatski dužnosnici su rekli da bi Hrvatska bila zainteresirana za povećanje količine uvezenog plina na 2,7 milijarda prostornih metara na godinu.

Putin i Kosor su dotaknuli i pitanje projekta Družbe Adrije, u kojem će stručnjaci iz Janafa (ZSE:JNAF-R-A) i Transnjefta nastaviti razgovor, pri čemu je hrvatska premijerka izrazila uvjerenje da će se "operativno dogovoriti neki pomaci i na tom području".

"Postoji obostran interes, a hrvatska strana je rekla kako Janaf danas radi s 22 posto kapaciteta i da postoji prostor za 'drukčije, više i bolje'".

Spomenuvši kako je hrvatska strana u razgovorima potaknula pitanje nekih velikih projekata hrvatskih tvrtaka u Rusiji, poput Končara (ZSE:KOEI-R-A), Nexe grupe (ZSE:NEXE-R-A) i drugih, Kosor je rekla kako se puno razgovaralo i o suradnji na području turizma. Novinarima je rekla kako je Putina izvijestila o već donesenoj vladinoj odluci o privremenoj suspenziji viznog režima za državljane Rusije od 1. travnja do 31. listopada ove godine, čime se želi privući veći broj Rusa na jadransku obalu.

Gospodarska suradnja može se poboljšati i otvaranjem ureda HGK u Moskvi u lipnju, svečano otvorenje kojega bi, po Kosoričinim riječima, mogli uveličati premijeri Rusije i Hrvatske. Ocijenivši susret otvorenim i prijateljskim, predsjednik ruske vlade Vladimir Putin rekao je kako "Rusija smatra Hrvatsku važnim i pouzdanim partnerom u Europi i na Balkanu".

Dodao je kako su detaljno razgovarali o svim pitanjima hrvatsko-ruskih odnosa, koja obuhvaćaju širok spektar područja, te da se, zbog velikoga prošlogodišnjeg pogoršanja međusobne robne razmjene zbog svjetske financijske krize, pojavila potreba da se našim odnosima da nov poticaj. Jedan od nekoliko načina da se to postigne je, po Putinu, realizacija krupnih zajedničkih projekata, osobito u područjima energetike i infrastrukture, gdje je jedan od najboljih primjera realizacija projekta plinovoda Južnog toka.

"Taj je projekt dobio široku međunarodnu potporu - priključile su mu se Bugarska, Mađarska, Grčka, Srbija i Slovenija. Tu je dobit očita za sve sudionike", ustvrdio je Putin.

Dodao je kako su razgovarali i o drugim temama, poput zajedničkih ulaganja u područjima telekomunikacija, metalske industrije, turizma i visoke tehnologije, ocijenivši kako je ugovor o gospodarskoj i znanstveno-tehničkoj suradnji dobra osnova za jačanje zajedničke suradnje.

"U tome veliku ulogu ima zajedničko povjerenstvo dviju država koje bi idući sastanak, po našem današnjem dogovoru, trebalo održati u Hrvatskoj ove godine", kazao je Putin. Izgradnja plinovoda Južni tok, koji bi doveo ruski plin do srednje i zapadne Europe zaobilazeći Ukrajinu, trebala bi početi do kraja ove godine. Završetak tog projekta, kojeg su nositelji ruski Gazprom i talijanski Eni, očekuje se 2015.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Kako navodi ljubljanski dnevni list "Dnevnik", koji se poziva na neslužbene informacije, riječ je o fondovima Mid Europa, Warburg Pincus, Bain Capital i Advent International Bank, a banke taj prijedlog tek moraju prihvatiti i za sada se o njemu ne izjašnjavaju.List navodi da mu je direktor Arkasa Uroš Marter u ponedjeljak potvrdio kako je prijedlog koje neobvezujuće ponude uvrstiti na listu ponuđača, od kojih će se onda zatražiti obvezujuće ponude i kojima će se omogućiti dubinski pregled poslovanja Mercatora, bankama već poslan, ali nije naveo o kojim se interesentima radi.

Marter je, piše list, ponovno potvrdio da bankama nisu predložili da se na "short listi" za dubinski pregled poslovanja Mercatora nađe ijedan strateški investitor jer smatra kako se takav postupak može omogućiti samo financijskim fondovima, a ne tvrtkama koje bi mogli biti konkurenti slovenskom trgovačkom lancu te da davanje takvih podataka potencijalnim strateškim ulagačima nije uobičajeno.

Pozivajući se na neslužbene informacije, "Dnevnik" navodi da će se iz konzorcija banaka zainteresiranih za prodaju Mercatorovih dionica povući još dvije slovenske banke, nakon što su to već učinile Nova ljubljanska banka (NLB) i Banka Celje. Time bi se udjel dionica koje se potencijalno može prodati smanjio s 34 na samo 12,9 posto. List navodi da su slovenske banke spremne odustati od prodaje svojih dionica i zadržati svoje udjele kao dugoročni strateški vlasnik. Slovenske banke spremne su razmotriti mogućnost da ostanu dugoročni investitori u najvećem slovenskom trgovačkom lancu koji i dalje ima ambicije širenja i jačanja svoje pozicije u cijeloj regiji, piše "Dnevnik". Slovenski mediji očekuju da bi banke ovoga tjedna mogle objaviti uži izbor interesenata za koje bi od uprave Mercatora zatražile mogućnost dubinskog pregleda njegova poslovanja. 

www.liderpress.hr
(Zatvori)

Šest je banaka 21,3 posto dionica Mercatora (LJSE:MELR) odlučilo ponuditi financijskim fondovima Mid Europa, Warburg Pincus, Bain Capital i Advent International, objašnjava današnji ljubljanski list Dnevnik pozivajući se na neslužbene informacije.

Da u užem krugu potencijalnih kupaca Mercatora nema ni jednog strateškog investitora, potvrdio je i Uroš Marter, direktor tvrtke Arkas (bankarima organizira prikupljanje ponuda za prodaju njihovih dionica Mercatora) dodavši da će konačnu potvrdu popisa potencijalnih kupaca dati banke. Strateškog investitora na tom popisu nema jer je prodaja namijenjena interesentima za dubinski pregled poslovanja, a strateškim investitorima to nije omogućeno, objašnjava Marter.

Banke o svojim ozbiljnim namjerama još uvijek ne daju nikakve službene izjave, a u pozadini se pokušava uvjeriti Abanku i Novu kreditnu banku Maribor (NKBM) da odustanu od najavljenih razmišljanja o povlačenju iz prodaje svojih dionica (5 posto) Mercatora nakon što su od prodaje svog paketa Mercatorovih dionica (15 posto) odustale Nova ljubljanska banka (NLB) i Banka Celje. Odustajanjem Abanke i NKBM-a u prodajnom bi paketu ostalo još samo 16,6 posto Mercatorovih dionica.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Real je za prošlu godinu prijavio prihod od 401,4 milijuna eura, ponajviše zahvaljujući prodanim TV pravima, a madridski gigant je petu godinu zaredom najuspješniji klub na svijetu po prihodima.

Real je od ulaznica i nagrada zaradio 101 milijun eura, od prodaje TV prava čak 160 milijuna, a od marketinga 139 milijuna eura.

Na drugom je mjestu još jedan španjolski velikan - Barcelona, koja je prestigla Manchester United, dijelom i zbog slabljenja britanske funte, a ukupan prihod tog kluba iznosi 366 milijuna eura.

Na listi 20 najbogatijih klubova je sedam engleskih, po četiri talijanska i njemačka, te po dva iz Francuske i Španjolske. Među 20 najbogatijih klubova lani su se probili Werder Bremen i Manchester City, a s liste su ispali VfB Stuttgart i Fenerbahče.

www.business.hr

(Zatvori)

Švedska je euro odbacila na referendumu 2003. godine. Euro do danas nisu uvele tri stare članice EU-a Švedska, Danska i Velika Britanija. Prema nekim naznakama, ne očekuje se da će se prije 2014. građanima Švedske ponovno postaviti to pitanje na referendumu.

www.liderpress.hr
(Zatvori)

FTSEurofirst indeks 300 vodećih europskih dionica oslabio je do 9,30 sati 0,1 posto, na 1.019 bodova, nakon što je jučer skočio 1,2 posto.

Pariški CAC, frankfurtski DAX i londonski FTSE indeks bili su oko 9,30 sati u plusu između 0,2 i 0,4 posto.

"Cijene dionica na američkim i azijskim burzama su porasle, dok su zarade kompanija uglavnom na pravoj strani grafikona. No, i dalje nas pritišće neizvjesnost u vezi grčke dužničke krize, pa nakon jučerašnjeg snažnog rasta cijena dionica, ne vidim znatniji potencijal za daljnji uspon", kaže Bernard McAlinden, strateg u tvrtki NCB Stockbrokers.

Najveći je dobitnik jutros rudarski sektor. Cijene dionica Anglo Americana, BHP Billitona, Rio Tinta i Xstrate porasle su između 0,4 i 0,9 posto.

S druge strane, farmaceutski je sektor pod pritiskom, nakon što je Intercell objavio slabe procjene o daljnjem poslovanju. Dionica te kompanije potonula je više od 6 posto, dok je cijena Novartisa pala 3 posto. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks jutros ojačao 0,5 posto, na 10.221 bod.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Iako se Hrvatska dugo dvoumila o participiranju u Južnom toku, Rusi nam vrata tog projekta nisu zatvorili, a Gazpromov glasnogovornik ističe kako s Hrvatskom taj ruski energetski div ima godinama dobro odnose, što vrlo cijeni.

Ima li još vremena da se Hrvatska priključi plinovodu Južni tok?

– Još nisu donesene konačne odluke o svim aspektima tog projekta. Južni tok vrlo je važan u kontekstu veće energetske sigurnosti Europe i Balkana. U ovoj fazi konzorcij Južnog toka još procjenjuje različite moguće rute toga plinovoda. Studije isplativosti ulaganja trebale bi biti gotove do kraja ove godine, a konačna odluka o ruti i tehničkim detaljima temeljit će se na činjenicama koje će iznjedriti upravo te studije.

Mnogo je zemalja izrazilo želju sudjelovati u Južnom toku i ne iznenađuje što je i Hrvatska pokazala interes, uzme li se u obzir da je dobava plina preko Južnog toka namijenjena južnoeuropskim potrošačima. I potrošnja plina u Hrvatskoj, kao i u Europi, povećat će se, a Južni tok pomoći će zadovoljiti te potrebe. U budućnosti bi Hrvatska mogla iskoristiti dobivanje plina preko ogranaka Južnog toka.


Koje bi bile obveze Hrvatske pridružimo li se plinovodu Južni tok?

– Uvjeti hrvatskog participiranja u Južnom toku definirat će se u sklopu pregovora o komercijalnim ugovorima između konzorcija Južnog toka i hrvatskih kompanija. Uvjereni smo da bi svaki dogovor koji podrazumijeva hrvatsko sudjelovanje u Južnom toku bio postignut na obostrano zadovoljstvo. Južni je tok komercijalno poduprt projekt, iako je njegov cilj povećanje sigurnosti i fleksibilnosti dobave ruskog plina do europskih potrošača. Gradnjom, ali i stavljanjem u pogon Južnog toka, otvorit će nova radna mjesta. Vlade u regiji na infrastrukturne projekte gledaju kao na jednu od mjera izlaska iz trenutačne ekonomske krize, a Južni bi tok mogao biti velik izvor ulaganja u Hrvatsku.

Je li Gazprom možda zainteresiran za preuzimanje MOL-a ili Ine?

– Trenutačno Gazprom ne namjerava preuzeti vlasništvo u Ini ili MOL-u.

Kakva su vaša predviđanja o cijenama plina u budućnosti? Očekujete li njihov rast?

– Nedavno je bilo puno rasprava o budućim cijenama plina. Prema Gazpromovoj procjeni, svjetska se ekonomija oporavlja, a do 2012. godine na europskom tržištu plina izjednačit će se cijena plina iz plinovoda s cijenom plina na spot tržištu.

U našim dugoročnim ugovorima cijene su određene prema formuli dogovorenoj između prodavatelja i kupca. Ona odražava fluktuaciju cijena alternativnih goriva, uglavnom naftnih derivata. Taj mehanizam omogućava objektivno formiranje cijena i sprečava da je zloupotrebljava dobavljač, čak i onaj koji ima dominantan položaj na tržištu. Treba imati na umu da na cijenu plina koju plaća krajnji potrošač u Hrvatskoj utječe mnogo faktora, kao što su cijena naftnih derivata i porezni režim, a na koje kompanija koja proizvodi plin, poput Gazproma, nema nikakva utjecaja. Odnosno, Gazprom ne može mijenjati cijene plina u Hrvatskoj niti u bilo kojoj drugoj zemlji. Štoviše, Gazprom nikada nije odgovoran za cijenu koja je ponuđena krajnjem potrošaču.

U Hrvatskoj je bilo glasina da će Gazprom ponuditi posao bivšem predsjedniku Stjepanu Mesiću?

– Gazprom ne komentira glasine.

www.seebiz.eu
(Zatvori)