"Uzimajući u prosjek svih 10 godina rada, može se istaknuti da je ostvaren prosječni godišnji prinos oko 5 posto”, kaže Hrvoje Japunčić, predsjednik Uprave KD Investmentsa, koji upravlja KD Victorijom. U KD Victoriju od osnivanja do danas ulagalo je više od 15.000 investitora, dok je imovina pod upravljanjem na kraju travnja iznosila oko 75 milijuna kuna.

Ukupna imovina dioničkih fondova u Hrvatskoj iznosila je na kraju ožujka 2,5 milijardi kuna. U deset je godina industrija prošla prilično turbulentno razdoblje. Na nultu godinu industrije dioničkih fondova, dakle u 1999. godini, ukupna imovina dvaju dioničkih fondova iznosila je samo 32,1 milijun kuna. Danas ona iznosi 1000 posto više nego prije deset godina.

"U odnosu na same početke fondovske industrije, razlike danas svakako postoje i tiču se pune veće baze postojećih i potencijalnih investitora (što fizičkih, što pravnih osoba) koji u počecima, naravno, nisu bili dovoljno upoznati s tematikom", kaže Antun Burić, predsjednik Uprave Ilirika Investmenta.

Ulagači bolje educirani

Tvrdi da danas postoji velik broj ulagača koji svakodnevno prate ostvarenja svjetskih burzovnih indeksa i ostvarenja fondova, bez obzira na to što su to dugoročna ulaganja. "Svakako je stupanj informiranosti i educiranosti na puno višoj razini", naglašava Burić. Dodajući da je likvidnost sustava kudikamo bolja nego na samim počecima, a i "diversificiranost ulaganja na strana tržišta, bez obzira na to što nas je zbog problema iz 2008. godine ipak pogodila velika nelikvidnost domaće burze u odnosu na prethodnu 2007. godinu".

Zlatno doba dioničkih fondova u Hrvatskoj počelo je u listopadu 2007. godine kada je 40 dioničkih fondova držalo 14,8 milijardi kuna vrijednu imovinu, što je najveća zabilježena vrijednost.

"Najveći ostvareni prinosi za naše fondove bili su tijekom 2007. godine kada su i napravljene rekordne razine, no mišljenja smo da je Imovina dioničkih fondova u 10 godina porasla 1000 postoImovina dioničkih fondova u 10 godina porasla 1000 postopuno važniji element za dioničke i mješovite fondove institut prosječnog godišnjeg prinosa, kao dugoročna mjera za iskazivanje rezultata udjelničarima", kaže Burić.

Te su godine sami upravitelji fondova upozoravali na to da njihovi ulagači, privučeni velikim prinosima, fondove mijenjaju na dnevnoj bazi, pa su ih pozivali na racionalnost i od njih tražili da smanje očekivanja.

Naglašavali su kako enormno visoki prinosi nisu uobičajeni te da takvi neće ostati dugo. Njihove su se prognoze, međutim, ispunile prije nego što se bilo tko nadao te se val velike financijske krize iz SAD-a počeo približavati i Europi, da bi u prvoj polovini 2008. snažno udario po cijelom kontinentu.

Ni Hrvatska i njezino dioničko tržište nisu ostali imuni pa je vrijednost dioničkog indeksa Crobex u samo godinu dana potonula 67,1 posto, a ukupan se promet smanjio za polovinu. Imovina dioničkih fondova smanjena je u dvije godine 83 posto. Čak je odlučeno da se osnuje interventni fond koji je trebao predstavljati jastuk u slučaju da fondovi ne budu mogli isplaćivati udjele, ali dosad nije bilo potrebe za njegovom intervencijom. Broj dioničkih fondova se, usprkos velikoj krizi koju u svih svojih deset godina postojanja nisu nikada susreli, ipak nije smanjio.

Burić: Stabilizacija je tu

Iako dionički fondovi u posljednjih godinu dana bilježe uglavnom pad neto imovine i prinosa, ipak se može reći da su potvrdili staro pravilo da je ulaganje u dionice dugoročan posao. Naime, globalna financijska kriza zahvatila je cijeli svijet, a onda počela naglo topiti vrijednosti ulaganja i tjerati ulagače s tržišta kapitala. Neizvjesnost se prelila i u 2009. godinu, ali je u posljednjih nekoliko mjeseci vidljiv oporavak tržišta, koji doduše nije na razinama od prije godinu i pol dana.

Iako se malo tko usudi davati dugoročnije prognoze, analitičari i ljudi u industriji ipak smatraju da je vjerojatno najteže razdoblje prošlo te da bi sada trebalo očekivati lagani oporavak, koji vjerojatno neće tako brzo dovesti do velikih razina cijena od prije godinu i pol.

O tome je Burić prilično optimistično kazao: "Mi ćemo u daljnjem radu nastojati klijentima nuditi komparativne razine prinosa, bez obzira na cikluse rasta i padova tržišta, te smatramo da se s oporavkom o kojem svjedočimo protekla 2 mjeseca ipak stabiliziralo tržište i investicijskih fondova, te bi se investitori trebali polako vraćati i na taj segment tržišta kapitala".


www.business.hr
(Zatvori)

Podaci iz danas predstavljenog novog izdanja publikacije, koju dva puta godišnje priređuju tvrtka To One i financijski mjesečnik Banka, pokazuje da je od početka 2008. godine imovina pod upravljanjem hrvatskih investicijskih fondova ukupno smanjena za 20,82 milijarde kuna te je na kraju ožujka ove godine iznosila 8,16 milijardi kuna, od čega se oko 5 milijardi kuna odnosi na imovinu građana.

Najviše je imovine u najmanje rizičnim, novčanim fondovima, i do 3,77 milijardi kuna ili 46 posto ukupne imovine, dok su na drugom mjestu dionički fondovi, s udjelom od 27 posto, odnosno imovinom od 2,19 milijardi kuna.

Rast imovine unazad 15 mjeseci zabilježen je, osim u ožujku ove godine, još samo u svibnju i prosincu prošle godine. Podaci iz publikacije govore da su 'najteži' mjeseci bili siječanj 2008., kada je zbog pada tržišta i odljeva ulagača, imovina fondova smanjena za 4 milijarde, kao i listopad 2008. kada je iz fondova povučeno još 3,7 milijardi kuna.

Ipak, fond menadžeri okupljeni na današnjem predstavljanju ocjenjuju da bez obzira na krizu fondovska industrija nije imala značajnije strukturalne probleme te posebice ističu da nitko nije imao problema s isplatom udjelničara.

Ocjene o budućim kretanjima su pak uglavnom izostale, uz naglasak da je teško predvidjeti i samu težinu krize, a kamoli kada se može očekivati stabilizacija i oporavak.

Kao jedan od mogućih budućih trendova ipak se spominjao proces konsolidacije, i to u smjeru okrupnjavanja manjih fondova, s obzirom da velike fondovske kuće za sada ne pokazuju interes za preuzimanje manjih.

www.business.hr

(Zatvori)

Danijel Miletić, član Uprave Fima Global Investa, komentirao je kako vjeruje da će ova godina proteći u izrazito volatilnu ozračju. "S obzirom na ukupno kretanje imovine pod upravljanjem svih društava, još uvijek smatram da je neminovna konsolidacija u fondovskoj industriji, kako spajanjima društava za upravljanje, tako i spajanjima fondova zbog racionalizacije i optimizacije portfelja.

Trošak poslovanja i zakonska regulativa iziskuju znatna financijska sredstva za neometan i kvalitetan rad i upravljanje kapitalom. Problemi nisu nastali u jednom danu, pa ne mogu ni nestati jednim potezom. Potrebna je strukturalna vertikalna i horizontalna reorganizacija, a to je proces koje će trajati određeno vrijeme.

Očekuju se turbulencije

Nakon duljeg negativnog perioda, situacija se polako popravlja, iako se može očekivati da će cijela 2009. biti obilježena kao izrazito teška i turbulentna", zaključuje Miletić.

O osnivanju novih fondova i konsolidaciji u Hypu kažu: "Što se našeg društva za upravljanje tiče, takva se mogućnost u ovom trenutku ne razmatra. Imovina svih naših fondova nalazi se iznad zakonskog minimuma, a uzevši u obzir strukturu ulagača, smatramo da će tako biti i u budućnosti. Na razini industrije očekujemo daljnju konsolidaciju s obzirom na velik broj fondova i društava za upravljanje s nedostatnom imovinom pod upravljanjem".

"Iako planovi i kapital za pokretanje novih fondova postoje, odlučili smo pričekati smirivanje tržišta i povratak povjerenja investitora. Smatramo da pokretanje novih fondova u sadašnjoj situaciji ne bi bilo profitabilno s obzirom na trenutačnu nesklonost ulagača riziku, kao i ulaganju u cjelini".

U Hypo Alpe Adria Investu smatraju da stanje u industriji pokazuje određene pomake u odnosu na proteklo razdoblje koje je bilo obilježeno konstantnim padom imovine, kao i snažnim padom vrijednosti instrumenata na tržištu kapitala. No, ipak dodaju da je o nekom ozbiljnijem oporavku zasad prerano govoriti.

Što se očekivanja za ovu godinu tiče, u Hypo Investu smatraju da će se panika na tržištima smiriti, što će postupno voditi do povratka povjerenja ulagača, osim ako ne dođe do novog šoka poput kolapsa Lehman Brosa. U Hypu misle da su ulagači trenutačno još uvijek u velikoj mjeri suzdržani, ali je ohrabrujuće da više nema velikih izlaza iz fondova.

Miroslav Jurišić, član Uprave Erste Investa, smatra da je fondovska industrija tijekom zadnjih nekoliko mjeseci ušla u fazu stabilizacije i konsolidacije. "Smatramo da je rizik daljnjeg znatnog povlačenja imovine odnosno ulagača iz fondova puno manji nego protekle godine. Pritom, za fondove pod upravljanjem Erste Investa možemo reći da nemamo problema s likvidnošću", kaže Jurišić.

Jurišić dodaje da valja imati u vidu kako će prema predviđanjima središnjih banaka i investicijskih kuća ova godina donijeti najniže stope globalnog rasta u zadnjih 30-ak godina. Prema istim izvorima, oporavak tijekom 2010. bit će relativno skroman, te će proći još neko vrijeme dok ekonomije ne započnu rasti znatnijim tempom. Slijedom toga, može se očekivati daljnja volatilnost. Što se očekivanja tiče, Jurišić misli da očekivanja za ovu godinu idu u smjeru stabilizacije. "O konkretnim ćemo očekivanjima moći govoriti podrobnije tek kada gospodarske varijable pokažu jasniji trend."

Bez skokovitog rasta

S Jurišićem se slaže i direktor Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisen Consultinga Zdeslav Šantić, koji misli da je nakon dugo vremena ožujak obilježen znatno povoljnijim kretanjima na domaćem dioničkom tržištu.

"Teško je više očekivati euforije prijašnjih godina, odnosno rast dioničkih indeksa dvoznamenkastim stopama tijekom više uzastopnih godina. Također, rast imovine fondova bio je u znatnoj mjeri i posljedica povećanja broja ljudi koji su ulagali u udjele fondova. No, znatan dio malih ulagača izgubio je dio sredstava tijekom proteklih mjeseci te će ipak trebati određeno vrijeme za oporavak njihova povjerenja. U uvjetima pojačanih rizika preferiraju se sigurna ulaganja poput primjerice depozita u bankama, koji s obzirom na trenutačne pasivne stope domaćih banaka donose i atraktivne povrate. To potvrđuju i podaci o kretanju depozita stanovništva za početak ove godine", jasan je Šantić.

Kvalitetnom alokacijom do impresivnih prinosa

Prema posljednjim statistikama Hr Portfolija, najveći je dionički fond ZB Aktiv čija je neto imovina iznosila 403,32 milijuna kuna. Slijede ga PBZ Equity sa 325,55 milijuna kuna, Erste AE sa 215,5 milijuna kuna i Raiffeisen CE sa 155 milijuna kuna. Više od sto milijuna kuna u portfeljima drže fondovi PBZ I-Stock, ZB Trend i ZB Euroaktiv. Najboljim se prinosom može pohvaliti MP-BRIC, u vlasništvu MP Investa, koji je ostvario 20,37 posto prinosa u ovoj godini. Više od deset posto prinosa u ovoj godini ostvarili su fondovi Prospectus Worldwide, MP-Global, PBZ Dollar fond i Raiffeisen Emerging.

Treba napomenuti da je osam posto prinosa ostvario i Fond hrvatskih branitelja. U društvu pet fondova s najboljim prinosom nalaze se tako dva iz okrilja MP Investa, što Ivan Ivin, predsjednik Uprave tog društva, komentira dobrom alokacijom resursa. "Prepoznate su dobre prilike za ulaganje u Kini, Bliskom istoku i Brazilu, dok su presložili neaktraktivni ruski i indijski portfelji, što je rezultiralo dobrim prinosom. Zasad se ne može reći da je kriza gotova, no praćenjem dijelova svijeta u kojima se nazire optizmizam dobrim ulaganjem može se ostvarili solidna zarada", izjavio je Ivin.

www.business.hr

(Zatvori)

Podsjetimo se, udjel imovine kojom upravlja ZB Invest u imovini pod upravljanjem svih društava za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima povećao se sa 27,08 posto iz srpnja 2007. godine, što je prema Hernish-Herfindalovom indeksu tržišne koncentracije hrvatsku fondovsku industriju svrstalo među visoko koncentrirane fondovske industrije, među najviše koncentrirane fondovske industrije u svijetu. Krajem ožujka indeks iznosi 1.953,07 bodova i u ožujku je porastao za 54,21 bod.

 

(Zatvori)

Lou Jiwei, predsjednik uprave China Investment Corporationa, potvrdio je da bi se taj fond ipak mogao usmjeriti na Europu, nakon početne distanciranosti koju je izazvala zabrinutost europskih dužnosnika u vezi s njegovom transparentnošću i motivima.

"Moram zahvaliti tim europskim dužnosnicima", kazao je Lou na regionalnom forumu održanom protekloga vikenda na jugu Kine. "Uštedjeli su mi puno novaca. Sada mi pristupaju ne postavljajući nikakve uvjete pa opet počinjem razmišljati o ulaganjima u Europu".

Prilikom posjeta Pekingu u veljači prošle godine Peter Mandelson, tadašnji europski povjerenik za trgovinu, pozvao je na uvođenje globalnog kodeksa ponašanja za državne stabilizacijske fondove. Iako China Investment Corporation nije bio snažnije prisutan u Europi otkad je utemeljen 2007., u SAD-u se odlučio na nekoliko vrlo vrijednih i profiliranih ulaganja.

Jedna od njih je pet milijardi dolara vrijedno ulaganje u Wall Street giganta Morgan Stanleya u prosincu 2007., slijedom kojeg je fond zabilježio gotovo četiri milijarde dolara nerealiziranih gubitaka, nakon što se američka banka našla na udaru kreditne krize.

CIC je utemeljen kako bi pomogao Kini da pronađe unosnije prilike za ulaganje ogromnih deviznih rezervi, koje trenutno iznose 1.950 milijardi dolara a uglavnom su pohranjene u instrumentima s niskim prinosima, poput američkih državnih obveznica.

Fond zasad nije ispunio očekivanja, dijelom i zato što je osnovan neposredno prije izbijanja globalne financijske krize, dok je s druge strane u inozemstvu potpirio sumnje u vezi sa stvarnim namjerama Kine.





www.seebiz.eu
(Zatvori)

Neto imovina otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom (OIF-ova) tijekom ožujka povećala se za 1,51 posto ili za 121,04 milijuna kuna, sa 8,04 na 8,16 milijardi kuna, u petak 17. travnja objavljeni su podaci Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga.

Neto imovina novčanih OIF-ova povećana je za 6,45 posto ili za 228,98 milijuna kuna, sa 3,55 na 3,78 milijardi kuna. Neto imovina dioničkih OIF-ova smanjena je za 2,19 posto ili za 48,99 milijuna kuna, sa 2,24 na 2,19 milijardi kuna. Neto imovina mješovitih OIF-ova smanjena je za 3,25 posto ili za 57,30 milijuna kuna, sa 1,76 na 1,71 milijardu kuna. Neto imovina obvezničkih OIF-ova smanjena je za 0,34 posto ili za 1,66 milijuna kuna, sa 0,49 na 0,48 milijardi kuna. Udio dioničkih u agregiranoj imovini svih OIF-ova iznosi 26,85 posto, udio mješovitih iznosi 20,92 posto, novčanih 46,30 posto i obvezničkih 5,93 posto.

Kako je neto imovina dioničkih fondova s javnom ponudom tijekom ožujka umanjena za 2,19 posto (za 48,99 milijuna kuna na 2.190,40 milijuna kuna), a vrijednost udjela u dioničkim fondovima Fisherovog tipa povećana je za 0,08 posto, možemo zaključiti da su iz dioničkih fondova tijekom ožujka investitori povukli približno 50,78 milijuna kuna likvidnosti, izvedeno je iz te statističke aproksimacije. Kako je ipak samo riječ o statističkoj aproksimaciji, možemo pouzdano zaključiti jedino da je iz dioničkih fondova u mjesecu ožujku postojao odljev novca, a već smo ranije pisali da je odljev nastao zbog povlačenja mirovinaca.
 

Dionički fondovi u ožujku povećali udio likvidne imovine

Kako su analitičari portala SEEbiz i očekivali, na agregiranoj strukturi imovine dioničkih otvorenih investicijskih fondova u mjesecu ožujku ne mogu se uočiti značajne promjene u odnosu na mjesec veljaču. Taj podatak govori o tome da su upravitelji dioničkih fondova uglavnom propustili kupiti dionice na njihovom dnu. Njihova krvna slika tijekom ožujka je ostala vrlo zdrava, tek nešto malo lošija nego u mjesecu veljači. Tako su njihova likvidna sredstva (novčana sredstva, kratkoročni vrijednosni papiri i depoziti) umanjena za 6,48 milijuna kuna, na 422,53 milijun kuna. Udio njihovih likvidnih sredstava povećan je na 19,29 posto njihove agregirane neto imovine i gledano iz te perspektive njihova krvna slika na kraju ožujka bolja je u odnosu na kraj mjeseca veljače.

Inozemne dionice čine 37,30 posto njihove neto imovine, domaće dionice 28,53 posto, a svi vlasnički vrijednosni papiri (dionice i fondovi) svih dioničkih fondova zajedno čine 70,54 posto njihove agregirane neto imovine, što je 1,23 posto više nego u veljači i iz te perspektive krvna slika industrije dioničkih fondova na kraju ožujka neznatno je lošija nego što je bila na kraju veljače. Samo za usporedbu, krajem lipnja prošle godine vlasnički vrijednosni papiri svih dioničkih fondova činili su 86,72 posto njihove neto imovine (od toga su 45,20 posto činila ulaganja u inozemne dionice), a udio njihovih likvidnih sredstava iznosio je samo 10,23 posto.

Dionički fondovi tijekom ožujka prodavali su domaće dionice. Kako je Crobex tijekom ožujka na vrijednosti dobio 4,89 posto, a neto imovina domaćih dionica i GDR-ova dioničkih fondova smanjena je za 0,25 posto, ako pretpostavimo da je agregirani portfelj domaćih dionica koje su selektirali profesionalni upravitelji dioničkim otvorenim investicijskim fondovima na vrijednosti dobio koliko i Crobex, iz te statističke aproksimacije zaključujemo da su upravitelji dioničkih fondova tijekom ožujka prodali domaćih dionica u vrijednosti od približno 32,18 milijuna kuna, što čini 5,60 posto redovnog prometa Zagrebačke burze u mjesecu ožujku. Naravno, riječ je samo o statističkoj aproksimaciji te s vrlo visokom razinom pouzdanosti možemo zaključiti jedino da su upravitelji dioničkim fondovima na Zagrebačkoj burzi (neto) prodavali dionice.

 

Tekst nije poziv na kupnju ili prodaju dionica ili udjela u fondovima.




 
www.seebiz.eu


(Zatvori)

Među domaća 42 aktivna dionička investicijska fonda samo je jedan fond ostvario negativan dvotjedni rezultat, a rast veći od 4 posto ostvarilo je dvadeset fondova. Alfa Emerging je s prinosom od 12,02 posto zauzeo vrh ljestvice, a nakon njega uslijedio je fond Prospectus Wordlwide, kojim upravlja društvo Prospectus Invest. Alfa Emerging je većinu svog portfelja, oko 70 posto, plasirao u dionice, i to najviše telekomunikacijskih kompanija, kompanija koje se bave sirovinama, turističkih tvrtki te financijskih kompanija. Dobar dio od 7,5 milijuna kuna imovine nalazi se i u depozitima, a fond je podjednako izložen prema dolaru i euru (po 35 posto) te nešto manje prema kuni (oko 24 posto).

Skoro pripajanje
Prospectus Worldwide također većinu portfelja ima u dionicama, i to kompanija poput Gazproma, Volkswagena, General Electrica, Alcoe, Della i Caterpillara. Fond je nešto više izložen prema dolaru od Alfa Emerginga (oko 46 posto), a podjednako prema kunama. No Prospectus Worldwide će uskoro biti pripojen fondu Prospectusu Jugoistočna Europa jer mu je imovina pala ispod zakonskog minimuma od pet milijuna kuna. Fond ulaže najviše u Hrvatsku (32,7 posto portfelja) te SAD (26,2 posto), a investira i u Kanadu, Tursku, Austriju, Veliku Britaniju i još neke države. Jedini dionički investicijski fond koji je posljednja dva tjedna završio s negativnim rezultatom od 0,56 posto je Fima Maximum. U grupi mješovitih investicijskih fondova ukupno je šesnaest fondova poraslo, a samo je InterInvest Balanced pao, i to za čak 20,92 posto. Trinaest mješovitih fondova poraslo je za više od 1 posto, a osam fondova bilježi dvotjedni rast veći od 2 posto. Najuspješniji je bio KD Balanced koji s pozitivnim prinosom od 4,28 posto, a slijedio ga je HPB Global s porastom vrijednosti od 3,81 posto.

Optimizam tržišta
Uspjeh domaćih fondova posljedica je relativnog optimizma na svjetskim tržištima kapitala. Većina burzovnih indeksa zabilježila je pozitivne promjene, a od najvećih dobitnika valja izdvojiti tržišta istočne Europe kao što su Ukrajina, Bugarska, Rumunjska i Rusija. Glavni pokretač rasta su objave američkih banaka o pozitivnom poslovanju za prva dva mjeseca ove godine i vrlo vjerojatno pozitivnom rezultatu za cijelo prvo tromjesečje. Tržište nekretnina također pokazuje znakove oporavka.

Blanka Roman, www.moj-fond.hr

www.poslovni.hr
(Zatvori)

srijedu 15. travnja objavljeno je izvješće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga za mjesec ožujak. Neto mirovinski doprinosi proslijeđeni OMF-ovima od početka njihovog djelovanja iznose 23.346.001.008,33 kune. Agregirana neto imovina OMF-ova na kraju mjeseca ožujka iznosi 23.565.530.843,78 kuna. Iz ovih podataka slijedi da su OMF-ovi svojim članovima od osnutka (tijekom 83 mjeseca kapitalizacije) kapitalizirali 219.529.835,45 kuna ili 0,94 posto proslijeđenih im neto mirovinskih doprinosa.

Graf omjera neto imovine i neto doprinosa svih obveznih mirovinskih fondova može se vidjeti u mjesečnom izvješću Hanfe i na izvrsnoj prezentaciji Hanfinoj statistici čestitamo. Tablice anualiziranih i ukupnih prinosa vrijednosti obračunske jedinice također su dostupne u mjesečnom izvješću Hanfe i predstavljaju značajan napredak u kvaliteti Hanfinih mjesečnih izvještaja. No, Hanfa (ili Regos) je očito još uvijek daleko od omogućavanja mirovinskim osiguranicima uvida u stvarne prinose na njihovim osobnim računima.

(Zatvori)