Ministar ekonomije Branko Vujović saopštio je da će nakon usvajanja tog zakona u Skupštini, biti objavljen javni poziv za dodjelu koncesija za proizvodnju nafte i gasa u crnogorskom podmorju. Prema ranijim navodima i procjenama u crnogorskom podmorju nalazi se sedam milijardi barela nafte i oko 425 milijardi kubnih metara gasa.

Za učešće u istraživanjima i proizvodnji nafte i gasa u Crnoj Gori za sada je zainteresovanost pokazao italijanski Eni, a kao mogućeg investitora mediji su navodili i hrvatsku naftnu kompaniju Ina (ZSE:INA-R-A).

»Predlog zakona o istraživanju i proizvodnji ugljovodonika štiti interese države i privlačan je za strane investitore iz te oblasti«, kazao je Vujović nakon sjednice Vlade.

Predlogom su predviđene mogućnosti dobijanja dvije vrste koncesija - za istraživanje i proizvodnju. »Koncesija za istraživanje dodjeljuje se tamo gdje je stepen istraženosti nedovoljan, a na taj način trebalo bi da se, bez državnih ulaganja, poveća nivo saznanja o oblastima«, rekao je Vujović.

Koncesija za istraživanje dodjeljuje se na dvije godine.

»Koncesija za proizvodnju dodjeljuje se na prostorima gdje postoji veliki stepen izvjesnosti postojanja ugljovodonika. Koncesionar u tom slučaju plaća dvije vrste nadoknada - za prostor i količine pronađenih ugljovodonika«, naveo je Vujović.

Oblast istraživanja i proizvodnje ugljovodonika do sada je bila regulisana zakonima o geološkim istraživanjima i rudarstvu, dok se postupak sprovodio u skladu sa Zakonom o koncesijama.
 

www.seebiz.eu

(Zatvori)

U podrobnoj i konciznoj kronologiji grčke dužničke krize Georgiades je prisutnima objasnio uzroke i efekte krize te mjere grčke vlade koje je odobrila Europska komisija.Prema njemu, uzroci situacije u kojoj se našla Grčka trojaki su i proizlaze iz globalne krize,  špekulacija i strukturnih problema. Efekti prvog faktora bili su smanjenje prihoda, klimanje na burzi, usporavanje investicija, rast kamata, pad turizma i smanjenje izvoza.

Špekulanti su svoj obol dali, objasnio je Georgiades, klađenjem hedge fondova protiv Grčke (da neće uspjeti isplatiti dug), a pojačali mediji stvaranjem nepotrebne panike, dužnosnici nejasnim porukama, rejting agencije smanjivanjem kreditnog rejtinga Grčkoj, tržišta kapitala rastom kamata na obveznice (posljednje su išle za 6,5 posto što je primjerice gotovo tri puta više od Njemačke) i euro svojim klimanjem. Grčki dio krivnje nalazi se zapravo samo u posljednjem problemu, strukturnim poteškoćama i u tome je moguće lako Grčku zamjeniti s Hrvatskom. U zemlji su rašireni korupcija, loše upravljanje,nepotizam, izbjegavanje plaćanja poreza, sve to dopunjeno prenapuhanim javnim sektorom. 

Odgovor vlade sastoji se od četiri segmenta – programa stabilnosti i rasta (smanjenje deficita na ispod tri posto do 2012.), povećanja prihoda, smanjenja rashoda i vraćanja kredibiliteta države, redom mjere koje su, opet, nužne Hrvatskoj.
Do povećanja prihoda Grci misle doći povećanjem PDV-a, uvođenjem ili povećanjem poreza na alkohol, cigarete, luksuzna dobra, gorivo, nasljedstvo, struju i jednokratim oprezivanjem prihoda većih od 100 tisuća eura. Rezat će se plaće najvišim dužnosnicima, zaledit će se plaće, srezati dodaci javnoj upravi, ukinuti bonusi direktorima u državnim tvrtkama, zalediti zapošljavanje, zamrznuti mirovine, prekinuti kratkoročni ugovori, smanjiti operativni troškovi, troškovi vojske i javnih radova.

Posljednju mjeru Grci će realizirati putem reforme mirovinskog i poreznog sustava, osnivanjem nezavisne statističke agencije pod nadzorom Eurostata (obzirom da je falsificiranje podataka bilo ključno), promoviranjem javno-privatnih partnerstava, osnivanjem razvojnog fonda, otvaranjem zatvorenih profesija i olakšavanjem pokretanja i vođenja posla.  Usprkos slikama koje se moglo vidjeti u proteklim danima, Georgiades upozorava na rezultate najnovije ankete koji su pokazali da 51,9 posto Grka vjeruje u uspjeh novih mjera. (

www.liderpress.hr
(Zatvori)

Svi građani koji odluče do 1. studenoga zamijeniti vozilo staro deset ili više godina za novo dobit će vaučer u vrijednosti 50.000 rubalja (1.680 dolara) za kupnju novog vozila ukoliko je ono proizvedeno u Rusiji.

Vlasti očekuju da će se prodati najmanje 200.000 novih vozila a za provedbu programa izdvojile su ukupno oko 368 milijuna dolara.

Program je pokrenut nakon što je ruska vlada 4. ožujka usvojila prijedlog strategije prema kojoj do 2020. namjerava u industriju vozila uložiti najmanje 1.200 milijardi rubalja.

Ruski proizvođači vozila već dugo trpe negativne posljedice manjka ulaganja. Potrošači su dosada više naginjali inozemnim nego domaćim modelima.

www.business.hr

(Zatvori)

Vrijednost ugovorenih radova iznosi 16.450.000 EUR, a rok izgradnje je 23 mjeseca. Obveza Hidroelektre Niskogradnje (ZSE:HDEL-R-A) je predati naručitelju u roku od 21 dan od dana potpisa ugovora odgovarajuća jamstva banke, i dati policu osiguranja za radove i djelatnike na gradilištu. Ovo je prvi veći posao Hidroelektre dogovoren ove godine.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Iako su analitičari smatrali kako će Istrabenz prodati društvo za skladištenje naftnih derivata Instalacija i tako riješiti 100 milijuna eura dugova, Istrabenz (LJSE:PETG) je odlučio prodati samo neke tvrtke.

Prodaju Droge Kolinske najavio je još u studenome 2008. godine no službena prodaja nikada nije bila proglašena. Prema informacijama s kojima raspolažu slovenske Finance, čini se kako je sada kucnuo čas za novog vlasnika. Drogu prodaje francuska banka BNP Paribas, ali uz blagoslov Igora Bavčara, koji je navodno nalog za prodaju dao još prije više od šest mjeseci.

Za sada ni jedan potencijalni strateški partner nije iskazao zanimanje za kupovinom Droge Kolinske, a kao potencijalni kupci najčešće se spominju privatni investicijski fondovi. Nekad davno spominjala se mogućnost povezivanja s Podravkom (ZSE:PODR-R-A) i beogradskim Centroproizvodom, no sad se procjenjuje kako je takva mogućnost nerealna.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Vrijednost zemljišta pivovare procijenjena je na 10 milijuna eura i to je ujedno i minimalna cijena koju očekuju od potencijalnih kupaca. Neki špekulanti pogon bi željeli kupiti po nižoj cijeni, iako će to teško biti prihvaćeno u Laškom. Zanimljivo je kako u Laškom kao jedan od manjih razloga prodaje navode i "tihi bojkot" slovenskim proizvoda u Hrvatskoj. Samo lani je Jadranska pivovara ostvarila sedem milijona eura gubitka.

Pivovarna Laško je zbog problema u Jadranskoj pivovari prošle godine  iskazala gubitak u vrijednosti 17 milijuna eura.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Hrvatski mediji već su pisali da bi Raiffeisen mogao kupiti hrvatski dio Hypo banke, za slovenski dio zanimanje je već iskazala Erste banka, a sada se kao mogući kupac spominje i Raiffeisen, dok se Erste spominje kao najvjerojatniji kupac srpskog dijela Hypo banke.

Bečka središnjica Raiffeisena na upit Financa nije jasno potvrdila da je zainteresirana za dijelove Hypo banke. "Pozorno pratimo događanja u bankarskom sektoru u srednjoj i istočnoj Europi. Ako detaljno proučim neku banku koja se nudi na tržištu, to još uvijek ne znači da smo zainteresirani za kupnju udjela u njoj. Pri mogućim preuzimanjima osobito nas zanimaju poslovna mjerila i da li bi preuzimanje bilo u skladu s našom bakarskom mrežom i poslovnim ciljevima. No možemo reći da nismo zainteresirani za srednje banke na slovenskom tržištu“, odgovorili su iz Raiffeisena.

Izvori bliski Raiffeisenu upozoravaju da je uprava bečke banke u ovom trenutku usredotočena na spajanje s Raiffeisen Zentralbank Osterreich (RZB), svojom matičnom bankom, koja u vlasništvu ima 70 posto grupe Raiffeisen International. S druge strane, više izvora iz bankarskog sektora tvrdi suprotno. 

Raiffeisen je, kao i većina austrijskih banaka, teško pogođen problemima na ukrajinskom, mađarskom i ruskom tržištu. U 2008. Banka je imala 982 milijuna dolara dobiti, a lani je dobit pala na 212 milijuna dolara.


www.seebiz.eu
(Zatvori)

Time je stavljena točka na jednogodišnje pregovore s Konstruktorom i otvorena mogućnost angažiranja ostalih sudionika u natječaju za "posao stoljeća", odnosno najveće crnogorsko ulaganje."Vlada je odredila rok od mjesec dana za pregovore s Grcima, a nakon toga u dodatna dva mjeseca obvezala bi Aktor da zatvori financijsku konstrukciju" rekao je novinarima Andrija Lompar, ministar prometa i pomorstva u crnogorskoj vladi.

Predstavnici grčko-izraelskog konzorcija Aktor priopćili su da još nisu dobili službeni poziv crnogorske vlade za razgovor o izgradnji autoceste pod njihovim uvjetima. Oni su ponovili da su spremni za taj posao, da imaju dovoljno novca, a iskazali su i spremnost da korigiraju ranije ponuđenu cijenu. Podgorički dnevnik Dan izračunao je da će autocesta Bar-Boljare, ako ju bude gradio konzorcij Aktor, biti najskuplja cesta na svijetu svih vremena.

Grčko-izraelski konzorcij Aktor, s kojim će crnogorska vlada pregovarati do kraja ožujka, procijenio je da će izgradnja 43,5 kilometara dugačke prve dionice od Smokovca do Mateševa stajati 1,24 milijarde, odnosno prosječno 28,5 milijuna eura po kilometru.To je gotovo tri puta više nego što je stajao kilometer autoceste kroz Sloveniju, (9,77 miliona eura po kilometru), bez obzira na nepovoljnu konfiguraciju terena. Također za usporedbu, najzahtjevnija dionica autoceste Zagreb-Dubrovnik stajat će 7,14 milijuna eura po kilometru, piše list.

U crnogorskoj javnosti, međutim, prevladava žaljenje što hrvatski konzorcij nije uspio dobiti "posao stoljeća" i što je već izgubljeno dosta vremena.
Podgorički mediji prenose izjave hrvatskih čelnika da posao nije dobro pripremljen te da je vlada u Zagrebu učinila sve što je bilo u njezinoj moći da spasi posao. 

www.liderpress.hr
(Zatvori)