Barel sirove nafte pojeftinio je na američkom tržištu 54 centa na 76,50 dolara, nakon što je u srijedu dodirnuo najvišu razinu u dva tjedna od 78,15 dolara. Na londonskom tržištu cijena mu je pala 34 centa na 76,43 dolara.

Rast bruto domaćeg proizvoda u Kini, drugom po veličini svjetskom potrošaču nafte, usporio je u drugom tromjesečju na 10,3 posto, nakon 11,9-postotnog rasta u prvom tromjesečju. Time se godišnja stopa rasta pokazala nešto nižom od prognoza da će dosegnuti od 10,5 posto.

"Vjerujemo da će se međunarodni gospodarski oporavak nastaviti, ali bit će to prilično trnovit put", kazao je David Moore, analitičar banke Commonwealth Bank of Australia.

"Raspoloženje je prilično krhko i ovisno pritoku gospodarskih podataka. Kineski i američki podaci će dominirati u određivanju kratkoročnog smjera", rekao je Moore.

Tako je na tržištima prevladao pesimističan ton nakon što su Fed-ove bilješke s prošlomjesečnog sastanka vijeća za monetarnu politiku pokazale da dužnosnici smatraju da treba poduzeti dodatne mjere za poticanje američkog gospodarskog rasta.

Sudionici na tržištima nafte sada očekuju objavu američkih gospodarskih pokazatelja, uključujući izvješće o industrijskoj proizvodnji koje će biti objavljeno tijekom dana.

Raspoloženje je donekle popravila vijest o padu američkih zaliha sirove nafte, koje su se u prošlom tjednu smanjile za neočekivano snažnih pet milijuna barela, zahvaljujući smanjenom uvozu i rastu potražnje, objavila je u srijedu američka vlada.

Zalihe benzina i destilata porasle su pak više nego što se očekivalo, za 1,6 milijuna odnosno 2,9 milijuna barela.

Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) izvijestila je u srijedu na svojim internetskim stranicama da je referentna cijena košarice njezine nafte u srijedu iznosila 73,93 dolara, što znači da je u odnosu na prethodni dan bila viša za 1,35 dolara.

www.seebiz.eu

"Toyota" navodi da je loša upotreba pedala pokazala da bi to mogao biti uzrok u pojedinim slučajevima neželjenog ubrzanja vozila.

Japanska kompanija je u listopadu 2009. i siječnju 2010. godine opozvala više od osam miliona vozila u svijetu zbog iznenadnog ubrzanja vozila, a suočena je s mogućim kaznama po različitim tužbama za tehničke greške na vozilima i kamionima u iznosu većem od deset milijardi dolara.

www.seebiz.eu

Pošta Slovenije je u navedenom razdoblju iskazala pozitivan poslovni rezultat prije oporezivanja u iznosu većem od 10 milijuna eura, poručeno je nakon sjednice.

Podsjetimo, Pošta Slovenije je u razdoblju od siječnja do studenog prošle godine ostvarila oko 20 milijuna eura dobiti, više od planiranog, unatoč nepovoljnoj gospodarskoj situaciji i 6-postotnom padu opsega usluga. Uzimajući u obzir situaciju na tržištu, društvo ove godine očekuje rast prihoda od 0,8 posto.

www.seebiz.eu

Tvrtka je u razdoblju od travnja do lipnja ostvarila neto dobit od 2,9 milijardi dolara, u usporedbi s gubitkom od 398 milijuna dolara u istom razdoblju lani.

U drugom prošlogodišnjem tromjesečju na Intelove je rezultate nepovoljno utjecala kazna od 1,45 milijardi dolara koju mu je odredila Europska komisija zbog kršenja propisa o zaštiti ravnopravne tržišne utakmice.

Prihodi su u drugom tromjesečju poskočili za 34 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine i iznosili su 10,8 milijardi dolara, nadmašivši očekivanja analitičara koji su predviđali da će dosegnuti 10,25 milijardi dolara, ali i prognoze same tvrtke u visini 10,6 milijardi dolara.

Dobit po dionici iznosila je 51 cent. Analitičari su očekivali da će iznositi 43 centa.

"Snažna potražnja korporativnih klijenata za našim najnaprednijim mikroprocesorima pomogla je Intelu ostvariti najbolje tromjesečje u njegovoj 42-godišnjoj povijesti", zaključio je predsjednik uprave i izvršni direktor Paul Otellini.

"Odjeli za osobna računa i za servere zdravi su i potražnja za najsuvremenijom tehnologijom nastavit će rasti u doglednoj budućnosti", naglasio je Otellini u službenom priopćenju.

U tekućem tromjesečju u Intelu očekuju prihode u visini 11,2 milijarde do 12 milijardi dolara.

www.seebiz.eu

Prihvat traje od 8. srpnja, a planira se kako će biti otkupljene sve količine od poljoprivrednih proizvođača koji gravitiraju Koprivnici, navodi se u priopćenju. Iz Podravke (ZSE:PODR-R-A) objašnjavaju da je riječ o količinama od oko 18 tisuća tona.

S jučerašnjim danom, kako se navodi, Podravka je zaprimila oko 12 tisuća tona pšenice. Procjenjuje se da će žetva, potraju li ovakvi vremenski uvjeti, završiti za otprilike tjedan dana, zaključuje se u priopćenju Podravke.

Koprivnička Podravka koja je otkup pšenice počela u prošli četvrtak, 8. srpnja, tako je danas objavila i cijenu po kojoj otkupljuje pšenicu ovogodišnjeg roda.

O cijeni pšenice početkom ovog tjedna razgovarali su predstavnici proizvođača i otkupljivača u Ministarstvu poljoprivrede, no, ni na tom sastanku nije postignut nikakav dogovor, a proizvođači ustraju na otkupnoj cijeni od 1,20 kuna po kilogramu.

www.seebiz.eu

"ASA Prevent Group" preuzeo je 51 posto FIMA banke kroz dokapitalizaciju zatvorenom emisijom dionica vrijednom oko 15,3 miliona KM. Novi većinski vlasnik najavio je da neće mijenjati pravni status FIMA banke, niti će je na bilo koji način vezati za poslovanje svojih kompanija u BiH i izvan zemlje. FIMA banka, naime, ostaje samostalni pravni subjekt i na bankarskom tržištu BiH nastaviće poslovanje pod sadašnjim nazivom.

Banka je osnovana početkom 2006. godine s početnim kapitalom od 16 miliona KM, a godinu kasnije je dokapitalizirana, pa je njen ukupni kapital iznosio 23 miliona KM. Najveći dioničari FIMA banke do prošlosedmične dokapitalizacije bili su "FIMA Validus fond" iz Varaždina, te "Pluris" i "Nikomat" takođe iz tog hrvatskog grada u kojem se nalazi sjedište grupacije FIMA.

Iako najmlađa na bankarskom tržištu BiH, FIMA banka je u samo dvije godine uspjela udvostručiti aktivu i utrostručiti broj poslovnica. Ozbiljni problemi s kojim su se, u međuvremenu, suočili većinski vlasnici u Hrvatskoj zbog afere Podravka (ZSE:PODR-R-A) uticali su na korekciju poslovnih planova koji su, između ostalog, podrazumijevali i potragu za novim investitorima koji bi u banku ubrizgali svjež kapital. Nakon što je prethodno otpao pokušaj preuzimanja Hercegovačke banke, zbog neriješenih vlasničkih odnosa u mostarskoj banci pod prinudnom upravom, te nakon nedavnog propalog plana spajanja sa Postbank BiH, vlasnici FIMA banke opredijelili su se za "ASA Prevent Group". Većinski vlasnik te grupacije je poduzetnik Nijaz Hastor, a njen godišnji bruto prihod premašuje 800 miliona KM.

Preuzimanjem FIMA banke, "ASA Prevent Group" zaokružiće finansijski portfelj, s obzirom na to da u svom sastavu već ima brokersku kuću, osiguravajuće društvo i lizing kompaniju.

Saglasnost za povećanje kapitala FIMA banke dala je Komisija za vrijednosne papire FBiH.

www.seebiz.eu

Isplati li se dug u francima zamijeniti za onaj u eurima? Prije svega važno je znati da Hrvatska narodna banka (HNB) ima moć da utječe samo na kretanje kune u odnosu na euro (hrvatsko gospodarstvo vezano je uz EU valutu), dok tečaj u odnosu na ostale valute, pa tako i švicarske franke, ovisi o kretanjima na svjetskim deviznim tržištima.

Razlog rekordnih vrijednosti franka u odnosu na euro (1,3 franka za euro), a time posredno i u odnosu na kunu, procjena je analitičara, je dobar oporavak švicarskog gospodarstva, ali i problemi u Grčkoj. Kad su krizna vremena švicarci, zbog svoje stabilnosti, postaju tražena roba.

Odgovor na pitanje o isplativosti konverzije prije svega ovisi o tome hoće li se nastaviti dosadašnji trendovi. Hoće li se potrajati globalna nesigurnost a time i jačanje franka, ili će nervoza popustiti pa će kupcima na deviznom tržištu postati atraktivne i druge valute?

U ovom trenutku to nitko ne može sa sigurnošću predvidjeti. Prije dva mjeseca iz Raiffeisen Consultinga su procijenili da će u drugoj polovici godine doći do slabljenja tečaja švicarskog franka u odnosu na euro, a samim time i na slabljenje prema kuni, ali za sad se njihova prognoza nije pokazala točnim.

Sad kad jedan franak vrijedi 5,4 kune (prije godinu dana 4,8 kuna), još uvijek se rijetki, prema informacijama iz banaka, odlučuju na konverziju kredita iz švicaraca u euro.

Kao osnovni razlog tome bankari ističu da konverzija po trenutnom tečaju eura u odnosu na švicarski franak znači značajno veću glavnicu.

Gruba računica financijskog stručnjaka kojeg smo zamolili za pomoć, ali koji je želio ostati anoniman, pokazuje da je to točno.

U slučaju da ste prije četiri godine podigli stambeni kredit od 115.000 švicarskih franaka, što je tada iznosilo oko 75.000 eura, na 30 godina uz kamatu od šest posto do sada bi ste smanjili glavnicu za tek tri tisuće eura dok bi ostatak mjesečnih rata otišao na isplatu kamate.

Kad bi danas taj kredit odlučili prebaciti u eure glavnica bi s 72.000 eura skočila na 92.000 eura što opet može značiti veću mjesečnu ratu.

- U slučaju da se u narednih dvije-tri godine trend okrene i franak oslabi moguće je da oni koji sad naprave konverziju u eure otplate dvostruki kredit. Nezahvalno je bilo što prognozirati ili nekome savjetovati. Treba uzeti u obzir da se radi o stambenim keditima uzetim na 20 do 30 godina i u tom razdoblju moguće su brojne promjene. Možda se na kraju ispostavi da su oni koji su išli na švicarce značajno uštedjeli, ističe sugovornik T-Portala.

Kad se radi konverzija kredita većina banaka naplaćuje naknadu s tim da mnoge traže ponovnu procjenu kreditne sposobnosti te se izrađuje dodatak ugovoru koji se solemnizira kod javnog bilježnika.

Radi se o značajnim troškovima koji se mogu pokazati minornim u slučaju da švicarski franak nastavi i dalje jačati prema kuni.

Iz Zagrebačke banke (ZSE:ZABA-R-A) dobili smo službeni odgovor da se kod njih trenutno primjenjuje promotivna jednokratna naknada od 300 kuna. Međutim, prema informacijama naših čitatelja njihovi osobni bankari su im priopćili kako je ta akcija završila i da je trenutna nakanada 1 posto od preostalog iznosa kredita.

PBZ (ZSE:PBZ-R-A) je pak naglasio kako su još prije tri godine svojim klijentima stambenih CHF kredita nudili prelazak na kunske kredite s povoljnom kamatnom stopom, te bez naknade. Tad je, kažu, dio njihovih klijenata prihvatio takvu ponudu dok su ostali 'nastavili prihvaćati rizik promjene tečaja CHF-a'.

Kolika je sad naknada nisu odgovorili tek su se pohvalili kako su pripremili paket posebnih mjera za olakšanje otplate kredita u švicarcima, koji uključuju i refinanciranje kredita u euro.

U Erste banci (ZSE:RIBA-R-A) nude mogućnost konverzije kredita bez provjere kreditne sposobnosti i skupljanja dodatne dokumentacije. Naknada za promjenu kredita je 0,1 posto od preostalog iznosa, s tim da je minimalna naknada 250 kuna.

RBA promjenu valutne klauzule iz švicaraca u euro nudi uz naknadu od 1 posto iznosa nedospjele glavnice (najmanje 500 kuna, a najviše 3.000 kuna) dok je u Splitskoj banci naknada 0,5 posto.

Ukratko, u slučaju da se odlučite na konverziju kredita ne ustručavajte se dobro 'izmaltretirati' svog osobnog bankara. Neka vam izradi jasnu i preglednu usporednu tablicu otplate vašeg kredita u švicarcima i euru.

Generalne preporuke za vlasnike kredita u francima, ističu financijski stručnjaci, nema jer sve ovisi kada je kredit podignut, u koj banci i u kojoj je fazi otplate.

www.seebiz.eu

Ekonomski stručnjak dr. Slavko Kulić za Index je otkrio, kako tvrdi, ono što se zna već dvadesetak godina, da nam najgore tek slijedi i da ćemo bankrotirati.

"Već godinama stižu upozorenja o gospodarskom slomu države, a nitko i ne sluti kada će uslijediti najgore: tek krajem 2011. ćemo vidjeti što će se dogoditi", upozorava Kulić.

Prema njegovim riječima, još krajem devedesetih se znalo da je hrvatsko gospodarstvo prepušteno slučaju i da ga nema tko pratiti sa strane države. Naime, bivša Narodna banka riješila se svih 40 nacionalnih banaka, a kako su banke nestajale, hrvatsko gospodarstvo je bilo u nemilosti stranih državnih banaka.

"Tada je bilo puno 40 domaćih banaka, a danas nije 45 stranih", kaže Kulić. Hrvatsko gospodarstvo više nije imalo moć kapitala, to su preuzele banke čije su kamatne stope uvijek bile veće od onih u Europi.

"Već tada se znalo da hrvatsko gospodarstvo, a s njim i hrvatsko društvo, klizi u silaznu spiralu dugovanja. Već tada sam znao da će hrvatska stvarnost doći u stanje egzistencijalne anksioznosti, stanje u kojem živimo sa spoznajom da ono što imamo i stvaramo neće biti dovoljno da plaćamo privatne i državne dugove", priča nam Kulić i dodaje kako su se sva upozorenja koja je imao tada ostvarila.

"I sad kad govorimo o hrvatskom gospodarstvu pitanje je što je više hrvatsko ako se nalazimo u zoni kapitalne insolventnosti, stanju u kojem su glavnica i kamate diktat kapitala i u kojem ono što imamo više ne vrijedi. Što je uopće naše ako mi nemamo mogućnost izračunati konsolidirani dug?", pita se Kulić.

"Krajem 2011. dogodit će se bankrot i države i kućanstava, pojedinaca, jer će rasti kamate i tečaj. Ono što imamo je svakog dana sve manje vrijedno, a novac je svakog dana sve jači. Dakle, ako netko ima stan na kredit, taj stan vrijedi sve manje i manje, a tečaj i kamate rastu. Idemo u škare, nismo razumjeli da nam način života na dug oduzima pravo da biramo slobodu i demokraciju jer smo mi izabrali neslobodu", pojašnjava nam ekonomist čijih riječi se mnogi pribojavaju.

"Nemamo monetarne vlasti ni središnje banke da spriječi bankrot", govori Kulić.

www.seebiz.eu