Pozitivne su poslovne rezultate u proteklom dijelu godine ostvarila čak 74 fonda, a u minusu je još njih 14. Drugim riječima, gotovo osam od devet fondova u zadnja dva-tri mjeseca uspjela je uplivati u nešto mirnije, odnosno dobitničke vode. Analitičari dodaju kako su hrvatski investicijski fondovi napose dobre rezultate ostvarili u prošlom mjesecu.Naime, naši su fondovi u svibnju zabilježili čak i najveće mjesečne prinose ikada ostvarene u povijesti hrvatske fondovske industrije.Prinosi nekih dioničkih fondova dosezali su i 28,7 posto, koliko je, primjerice, u svibnju ostvario dionički fond Raiffeisen hrvatske dionice.Na drugom je mjestu po prinosu OTP Indeksni (dionički ) fond s rastom 24,3 posto. Kod mješovitih fondova titulu najboljeg ponio je  Agram Trust sa svibanjskim skokom od 20,3 posto, a slijedi ga PBZ Global s rastom od 13,5 posto. Kod dioničkih i mješovitih fondova najveći, pak, pad, negdje 2 do 2,4 posto, bilježe AC Rusija i InterInvest Balanced. Recimo, i to kako  su nešto manji rast prinosa od većine ostalih fondova u svibnju imali novčani i obveznički fondovi. Inače, od svih domaćih investicijskih fondova, prema najnovijem izračunu analitičara,najveći je prinos,odnosno povećanje udjela od početka ove godine (od čak 39,5 posto) ostvario  MP-Bric, domaći manji diončki fond koji mahom ulaže u dionice na tržištima Brazila, Kine, Indije i Rusije.

Premda je, znači, u zadnja dva i pol mjeseca došlo, ne samo do zaustavljanja pada neto imovine gotovo svih fondova, koji je u kontinuitetu trajao i duže od godinu dana, nego i do prvog ovogodišnjeg povećanja imovine fondova, poznavatelji prilika ističu kako je, ipak, prerano donositi zaključke o tome je li uistinu fondovskoj krizi došao i kraj. Prije bi se, kažu financijski stručnjaci, moglo samo konstatirati da imamo prve vidljivije  znake početka oporavka.Optimističniji analitičari,pak, podsjećaju da su investicijski fondovi među prvima, još prije godinu u pol dana i upali u krizu, pa bi se kažu, moglo vrlo lako dogoditi  da se među prvima iz obruča počnu i izvlačiti. Drugi oprezniji analitičari su mišljenja kako početka oporavka fondova u realnoj ekomomiji, ipak, teško da može biti bez  povratka optimizma i (veće) likvidnosti na svjetska i na domaća tržišta kapitala i volje investitora za nastavkom još većeg ulaganja u udjele fondova.  Budući da hrvatski fondovi i dalje dio sredstava plasiraju na stranim tržištima (naime, procjenjuje se da na ino-tržištima drže najmanje petinu svoje ukupne imovine) i njihov daljnji rast zavisit će od burzovnih i gospodarskih kretanja i na tim tržištima. Drugim riječima, bit će u nastavku godine zanimljivo pratiti kretanja prinosa, odnosno udjela u fondove i na domaćem, ali i na stranim tržištima. Neki nezavisni analitičari u novije vrijeme daju i nešto konkretnije procjene. Oni tvrde kako je realno očekivati da će(i) ove godine naši investicijski fondovi više-manje dijeliti sudbinu dioničkog indeksa Crobex, odnosno da se još bolji rezultati i kod fondova mogu očekivati tek negdje u dugoj polovci ove godine.




www.liderpress.hr
(Zatvori)

Iako domaće tržište kapitala posljednjih mjesec dana bilježi odlične rezultate, i dalje postoji ozbiljan problem s kojim se suočavaju veliki tržišni igrači. Obvezni mirovinski fondovi, kao najveći ulagači u vrijednosne papire u Hrvatskoj, prisiljeni su prodavati dionice iz vlastitih portfelja. Naime, zbog snažnog pada cijena dionica u prošloj i prva tri mjeseca ove godine tržišna kapitalizacija nekih kompanija pala je ispod 600 milijuna kuna. Time je aktiviran proces propisan zakonom koji govori da mirovinski fondovi moraju “poduzeti mjere da se aktivnosti ulaganja (...) usklade sa zakonskim odredbama”.

Tri načina
“Općenito, postoje tri načina izlaska iz ove situacije. Može se promijeniti pravilnik, mogu porasti cijene, odnosno tržišne kapitalizacije tih dionica, i treća je naša prodaja tih dionica. U ovom trenutku smo u stanju nepotrebne neizvjesnosti o tome kako će se iz ove situacije izaći”, izjavio je za Poslovni dnevnik predsjednik Uprave AZ obveznoga mirovinskog fonda Dinko Novoselec. On ističe kako ta neizvjesnost opterećuje ukupno tržište kapitala više nego što opterećuje sam AZ fond jer su njihove pozicije u tim dionicama relativno male. “Zbog toga držimo da bi bilo korisno da se promjene pravilničke odredbe kako bi nestalo neizvjesnosti. Regulator sigurno zna kako to najbolje riješiti”, zaključuje Novoselec. Kako piše u pravilniku, ako se vrijednost tvrtke spusti ispod 600 mil. kuna, dionice se ne moraju odmah prodati, nego mirovinsko društvo ima šest mjeseci kako bi “uskladilo aktivnosti ulaganja” sa zakonom. “U praksi su pojedina mirovinska društva zatražila produženje roka za usklađivanje aktivnosti ulaganja sa zakonskim odredbama te je Agencija radi zaštite interesa članova fonda produžila rok za usklađenje ulaganja na 12 mjeseci”, poručuju u Hanfi.

Zanimanje članova
“Smatramo da bi u ovom trenutku zbog interesa članova mirovinskih fondova i općenito tržišta kapitala u Hrvatskoj trebalo dopustiti ulaganje u dionice izvan službene kotacije bez postavljanja ograničenja na kapitalizaciju. Time bi se izbjegle situacije u kojima bi mirovinski fondovi morali prodavati dionice po nižim cijenama zbog usklađivanja s limitima, a mogu ih kupovati u slučaju i nakon što cijena poraste, a to znači skuplje”, poručio je za Poslovni dnevnik predsjednik Uprave Raiffeisen društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondom Damir Grbavac. “Ova odredba pravilnika donekle otežava ulagačku politiku, no mišljenja smo da regulator svojim postupcima ne otežava tešku situaciju na tržištima kapitala”, izjavio nam je čelni čovjek PBZ/CO fonda Dubravko Štimac. S tim mišljenjem se djelomično slažu i u Erste grupi te ističu kako se strategijom ulaganja može prilagoditi takvom ograničenju. “Bilo bi nam jednostavnije da se ta odredba izmjeni jer postavlja se pitanje njezine opravdanosti u slučajevima jačih padova na tržištu, a pogotovo ako je riječ o tržištima u nastajanju kakvo je i naše gdje imate svega nekoliko velikih tvrtki i jače izražene probleme s likvidnošću”, upozoravaju u Ersteu. Svi domaći OMF-ovi kupovali su dionice Čakovečkih mlinova i Tehnike, a tu su i dionice Petrokemije, AD Plastika i drugih. Tržišne kapitalizacije najviše su pale u posljednjih nekoliko mjeseci prošle godine. Primjerice, kapitalizacija Uljanik plovidbe početkom rujna iznosila je 1,1 kuna, dok je krajem godine iznosila samo 313 milijuna kuna. Budući da situacija za mirovinske fondove nije jednostavna, pogotovo jer u svojim rukama drže mirovinu hrvatskih građana, ipak postoji prijedlog kako riješiti ovu nelogičnu situaciju.

Povećanje ograničenja
“Predlažemo povećanje ograničenja ulaganja u navedene dionice (izvan službene kotacije, op. a.) s postojećih 2 posto na 3 posto imovine fonda kako bi se izbjegla situacija prisilne prodaje u slučaju oporavka cijena na tržištu te povećanje ograničenja ulaganja u vrijednosne papire istog roda koji potječu od istog izdavatelja sa 10 posto na 20 posto izdanja, čime bi se stvorio dodatan prostor za kupnju domaćih korporativnih obveznica”, kaže Grbavac iz Raiffeisen fonda. Ističe da treba ukinuti ili ublažiti ograničenja ulaganja u domaće otvorene fondove. “Sada je dopušteno kupovati udjele samo onih fondova čija je imovina veća od 100 milijuna kuna te imati ulaganje u određenom investicijskom fondu do najviše 20 posto imovine tog fonda. Budući da se trendovi uplata i isplata sredstava u investicijskim fondovima znatno mijenjaju, zadovoljavanje navedenih ograničenja često je u sukobu s dugoročnom strategijom mirovinskih fondova”, pojašnjava Grbavac. Inače, prijedloge promjena pravilnika o ulaganjima mirovinskih fondova iz tog društva uputili su Hanfi krajem prošle godine. Ako kapitalizacija kompanije poraste na propisane iznose, tada je ulaganje usklađeno sa Zakonom, poručuje Hanfa. No tamo ne objašnjavaju dodatno znači li to da fondovi više nisu obvezni prodati te dionice bez obzira na rješenja koja su donesena prije.

www.poslovni.hr
(Zatvori)

Kunama ponderirana (stvarna) stopa prinosa 

(Zatvori)

Prema podacima SKDD-a, od 8. do 22. svibnja tri su OMF-a kupila ukupno 418.481 dionicu HT-a, a među njima jedino AZ fond nije kupovao.

Najviše dionica HT-a tijekom svibnja kupovao je Raiffeisen OMF, njih čak 338.881, a od početka godine fond je u portfelj dodao ukupno 458.684 HT-ove dionice. PBZ/CO je od početka svibnja kupio 74.600 dionica HT-a, čime je njegovo vlasništvo skočilo na 716.029 dionica. Najslabiju je aktivnost imao Erste Plavi koji je broj kupljenih dionica u HT-u u svibnju povećao na 604.771.

Dionice HT-a (ZSE:HT-R-A) u svibnju su porasle 4,5 posto, a njihova zaključna cijena jučer je iznosila 220,5 kuna.

10 NAJVEĆIH VLASNIKA HT-a

               Vlasnik računa                                    Stanje          [%]            Vrsta računa
1.    DEUTSCHE TELEKOM AG                         41.763.153    51,00    Osnovni račun
2.    SOCIETE GENERALE-SPLITSKA BANKA 5.732.197      7,00       Skrb. račun
3.    RH,VLADA,SREDIŠNJI DRŽAVNI URED    2.974.795    3,63       Osnovni račun
4.    PBZ D.D.                                                       1.768.956    2,16    Skrb. račun
5.    HAAB/RAIFFEISEN OMF                           1.138.558    1,39    Skrb. račun
6.    SOCGEN-SPLITSKA BANKA /AZ OMF       952.733    1,16    Skrb. račun
7.    HAAB/PBZ CO OMF                                       722.029    0,88    Skrb. račun
8.    SOCGEN-SPLITSKA BANKA/ERSTE PLAVI  604.771    0,74    Skrb. račun
9.    ERSTE & STEIERMARKISCHE BANK D.D.     545.620    0,67    Skrb. račun
10.    PBZ D.D.                                                        516.237    0,63    Skrb. račun

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Ovogodišnji ukupni pad neto imovine, pa i prinosa fondova, bio bi, postotno gledano, i mnogo veći da u posljednja dva i pol mjeseca nije došlo do vidljiva oporavka gotovo svih fondova. Zaustavljanju negativnih trendova najviše su pridonijeli novčani fondovi jer je, primjerice, kod njih u posljednjih samo mjesec i pol dana neto imovina porasla  čak 10-ak posto, na 4,2 milijarde kuna. I većina dioničkih i mješovitih fondova, odnosno sve grupe osim obvezničkih fondova, u posljednjih mjesec i pol dana bilježe znakove oporavka, pa i porasta imovine.

Premda se, znači, u posljednja dva mjeseca i prvi put više zaustavio pad neto imovine gotovo svih fondova, koji je u kontinuitetu trajao i dulje od godinu dana, poznavatelji prilika ističu da je, ipak, prerano donositi zaključke o tome je li uistinu fondovskoj krizi došao kraj. Prije bi se, kažu financijski stručnjaci,moglo samo ovlaš konstatirati da imamo tek prve znake oporavka. Optimističniji analitičari podsjećaju pak da su investicijski fondovi među prvima još prije gotovo godinu u pol dana upali u krizu, pa bi se, kažu, moglo vrlo lako dogoditi da se među prvima počnu izvlačiti iz njezina zagrljaja. Drugi, oprezniji analitičari misle da početka oporavka i fondova u realnoj ekomomiji teško može biti bez povratka optimizma i likvidnosti na svjetska i na domaća tržišta kapitala i volje investitora za nastavkom još većeg ulaganja u udjele fondova.

Budući da hrvatski fondovi i dalje dio novca plasiraju na strana tržišta (naime, procjenjuje se da na inotržištima drže najmanje petinu svoje ukupne imovine) i njihov daljnji rast ovisit će o burzovnim i gospodarskim kretanjima i na tim tržištima. Kako ulagači i dalje prilično vrše pritisak na izvlačenje udjela iz otvorenih fondova (ove je godine to napose primjetno kod većih dioničkih fondova), bit će  zanimljivo pratiti što će se s imovinom otvorenih fondova događati u nastavku godine.  Neki neovisni analitičari u novije vrijeme daju i nešto konkretnije procjene. Tvrde kako je realno očekivati da će (i) ove godine naši investicijski fondovi više-manje dijeliti sudbinu dioničkog indeksa Crobex, odnosno da se mnogo bolji rezultati i u fondovima mogu očekivati tek otprilike u dugoj polovini godine.

www.liderpress.hr
(Zatvori)

Prema podacima za razdoblje od 14. do 21. svibnja otvoreni fondovi MP Investa su među devedesetak domaćih fondova zabilježili najbolje rezultate. Deset najuspješnijih fondova je poraslo u rasponu od 5,28 do 7,68 posto. Među njima prevladavaju dionički, a najviše prinose ostvarili su MP-Bric.HR (+7,68%) i MP-Global.HR (+7,58%). MP-Bric.HR najviše investira u Brazil, Rusiju, Indiju i Kinu, a najzastupljeniji u portfelju su sektori proizvodnje i transporta, sirovina i materijala te financijski sektor.

Uspješan tjedan
Osim spomenuta dva fonda za više od sedam posto su porasli još i ZB aktiv te OTP indeksni, a potonji uspješan rast može zahvaliti rastu indeksa CROBEX Zagrebačke burze, kojem je vrijednost porasla 8,1 posto u proteklom tjednu. U odnosu na početak godine CROBEX-u je vrijednost sada viša za 13 posto. Zanimljivo je da je najveći pad, i time najlošiji rezultat, prošlog tjedna zabilježio fond AC Rusija s negativnim prinosom od –1,73 posto. Nakon njega slijedi fond FIMA West koji je bio u minusu od 0,52 posto. Za fondove je protekli tjedan ponovno bio jedan od uspješnijih. Posljedica je to pozitivnog trenda na svjetskim tržištima. Od 88 fondova osamdeset ih je poraslo, a samo osam je ostvarilo negativan rezultat. Četrdeset i osam njih je poraslo za više od jedan posto, a samo jednom je vrijednost pala za više od jedan posto.


Strana tržišta

Fondovi koji su najviše porasli su oni koji pretežno ulažu na stranim tržištima, a oni orijentirani na domaće tržište, ostvarili su nešto niže prinose. Osim dioničkih, dobre rezultate su zabilježili i mješoviti fondovi. Najuspješniji među njima bio je Agram Trust, koji 96 posto portfelja investira u Hrvatskoj, a najviše su zastupljeni sektor financija, građevine i prehrane. ZB global je s rastom od 4,94 posto zauzeo drugo mjesto među mješovitim fondovima. Kod novčanih fondova je sve bez iznenađenja. Svih šesnaest fondova je zabilježilo porast, a i kod obvezničkih fondova su također prevladavali pozitivni rezultati. U odnosu na početak godine najbolji su opet dionički fondovi, a predvode ih s rastom od 34,64 posto MP-Bric.HR i Prospectus Worldwide (28,87 posto).

www.poslovni.hr
(Zatvori)

Najveći dionički fond je ZB aktiv čija se neto imovina povećala na 11,7 posto nekadašnje vrijednosti, a slijede ga PBZ Equity čija se neto imovina povećala na 12,0 posto nekadašnje vrijednosti, Erste AE čija se neto imovina povećala na 13,6 posto nekadašnje vrijednosti i Raiffeisen CE čija se neto imovina povećala na 7,6 posto nekadašnje vrijednosti. 

(Zatvori)

I dok će Allianz Cash biti orijentiran na ulaganja u primarno niskorizične dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca kraćeg dospijeća te depozite kod ovlaštenih banaka, Allianz Portfolio će ulagati prikupljenu imovinu prvenstveno u dionice i dužničke vrijednosne papire.

Ulaganje u oba fonda namijenjeno je fizičkim i pravnim osobama pri čemu je Allianz Cash rješenje za osobe koje su sklone kratkoročnim, niskorizičnim ulaganjima. Najniža uplata u Allianz Cash je 5000 kuna, a u Allianz Portfolio 2500 kuna dok je početna vrijednost jednog udjela u svakom od fondova 100 kuna.

S obzirom da je jedan od globalnih biznisa Allianza upravljanje imovinom, pokretanje ovakvog tipa financijskog ulaganja, očekivani je korak u podršci globalne strategije kao i logičan nastavak uspješnog poslovanja na hrvatskom tržištu. Do 31. svibnja ulagači u Allianz Portfolio bit će oslobođeni plaćanja ulazne naknade.





www.seebiz.eu
(Zatvori)