Protivljenje ulasku u NATO se lagano povećava u odnosu na prethodnu anketu provedenu u veljači 2009. godine kada 53 posto Finaca nije bilo za ulazak, dok ga je podržavalo 27 posto.

Najveći je strah od toga da Finska ne bude uvučena u sukobe koji je se ne tiču. Oko 75 posto ispitanika misli da bi se to dogodilo uđe li zemlja u Sjevernoatlantski savez.

Skoro 61 posto anketiranih također smatra da ulazak u NATO šteti njihovim odnosima s Rusijom, s kojom dijele granicu dugu 1.340 kilometara.

Kao i njena susjeda Švedska, Finska nije članica NATO-a, ali je dala 150 vojnika za međunarodne snage pod zapovjedništvom NATO-a u Afganistanu. Broj vojnika u tim snagama bi do iduće godine mogao narasti na 200.

Ostale nordijske zemlje, Danska, Norveška i Island, dio su Atlantskog saveza.

www.seebiz.eu

Pivovarna Laško (LJSE:PILR) je, podsjetimo, većinski vlasnik splitske pivovare. Trgovački sud u Splitu je 11. ožujka izdao odluku kojom je prihvatio privremenu odredbu koja do daljnjega Pivovarni Laško zabranjuje otuđenje, opterećenje ili bilo kakvo drugo korištenje ili raspolaganje pravima koja proizlaze iz vlasništva cjelokupnog imetka i dionica društva Jadranska pivovara.

Svako raspolaganje suprotno odredbi neće biti pravno valjano.

www.seebiz.eu

To je u skladu s očekivanjima, s obzirom da je pet makroekonomista u anketi Hine procjenjivalo da je u veljači stopa nezaposlenosti porasla na 18,3 posto, najvišu razinu od veljače 2006. godine.

Prošloga je tjedna Hrvatski zavod za zapošljavanje objavio da je u veljači izgubljeno oko 8.000 radnih mjesta, pri čemu je ukupan broj nezaposlenih dosegnuo 317.600, što je za otprilike 55.000 više nego u istom lanjskom mjesecu i najviša razina nezaposlenosti u zadnjih pet godina.
 

www.seebiz.eu

Razlog su neriješena prometna pitanja, donošenje planova, izrada studija i prenamjene zemljišta zbog kojih se pojavila informacija da razmišljaju o odustajanju od Rugvice i da pregovaraju o premještanju svoje trgovine namještaja pokraj trgovačkog centra West Gate u Zaprešiću.

No, u Ikei odbacuju takvu mogućnost. Regionalni direktor Inter Ikee Branko Mihajlov za Poslovni dnevnik je potvrdio da je i on čuo takve informacije, ali da su netočne.

"Lokaciju pored Zaprešića smatramo lošom i ne selimo se tamo. Intenzivno radimo na rješavanju svih procedura za lokaciju u Rugvici", rekao je Mihajlov.

Iako je ustvrdio da je i dalje cilj otvoriti Ikein centar u 2011. godini, nije mogao potvrditi da će se to doista i dogoditi. I glasnogovornik Ikee za Hrvatsku Igor Štefanac izjavio je da do dovršetka svih procedura ne mogu govoriti o točnim rokovima početka građenja i otvaranja centara. Kaže da su u fazi dobivanja potvrde za prostorni plan te da i dalje pregovaraju s HAC-om o prometnim rješenjima.

Ikea se trebala početi graditi lani, a najkasnije se treba krenuti ove godine ako se želi ispoštovati rok. U HAC-u su potvrdili da su pregovori zapeli jer oni ne mogu osigurati 30 milijuna eura potrebnih za premještanje obližnjih kućica i gradnju pristupa s autoceste. Ikea će imati i dodatan trošak za prenamjenu poljoprivrednog zemljišta, dok će za odobrenje studije utjecaja na okoliš, koja još nije u proceduri, trebati barem šest mjeseci. Ipak, unatoč prolongiranju roka otvaranja na 2012. Ikea, piše Poslovni dnevnik, ne odustaje od investicije u Hrvatsku.

www.seebiz.eu

Dobit prije poreza, kamata, deprecijacije i amortizacije (EBITDA) za 2009. godinu iznosi 61,96 milijuna kuna dok je u prethodnoj godini iznosila 32,37 milijuna kuna što predstavlja porast od 91 posto. Povećanje neto dobiti, a posebno EBITDA, prvenstveno je proizašla kao rezultat višegodišnjeg investicijskog ulaganja u modernizaciju proizvodne opreme te povećanja instaliranog kapaciteta prerade tako da su se značajno smanjili svi troškovi po jedinici proizvoda, a posebno utrošak glavnog energenta, zemnog plina i to za gotovo 20 posto.

Ostvareni ukupni prihod u 2009. od 579,36 milijuna kuna manji je za 29 posto u odnosu na prethodnu godinu. Udio prihoda od prodaje u inozemstvu (izvoz) smanjen je sa 31,34 posto na 25,91 posto, dok je udio prihoda od prodaje u zemlji sa 64,01 posto povećan na 65,56 posto. Ostvareni ukupni rashodi od 575,86 milijun kuna manji su za 30 posto u odnosu na 2008. godinu.

Materijalni troškovi i troškovi prodane robe iznose 410,97 milijuna kuna i manji su za 40,28 posto u odnosu na 2008. Troškovi osoblja smanjeni su za 25,20 posto zbog smanjenja ostvarenih sati rada. Troškovi amortizacije iznose 26,74 milijuna kuna i povećani su za 33,40 posto u odnosu na prethodnu godinu, a do povećanja je došlo zbog amortiziranja novonabavljene opreme.

Realizacija šećera u 2009. godini je za 22 posto manja u odnosu na prethodnu godinu. Osnovni razlozi tome su smanjenje realizacije šećera kao trgovačke robe budući se nije ostvario očekivani porast cijene šećera na tržištu tijekom 2009. godine, smanjenje proizvodnje šećera iz uvoznog sirovog trščanog šećera u odnosu na prethodnu godinu te značajan pad realizacije šećera na izvoznom tržištu EU tako da je u izvoz 2009. godine plasirano 38 posto manje šećera u odnosu na prethodnu godinu.

www.seebiz.eu

Zasad je jasno da se to odnosi na privatni smještaj na crnogorskoj obali izvan sezone, tijekom lipnja, rujna i listopada, a još je otvorena mogućnost da u cijenu od 99 eura za goste iz regije uđu i troškovi prijevoza. Razmišlja se, naime, da ih na sebe preuzme crnogorska vlada. Velikoj regionalnoj kampanji cilj je premostiti još jednu neizvjesnu godinu sa što manje minusa. Je li to realno i ima li hrvatski privatni smještaj razloga za brigu?

– To je dobar marketinški trik, privući će pažnju, ali dvojim u neke velike efekte. Tijekom lipnja se i na hrvatskoj obali smještaj u dvokrevetnoj sobi kod privatnika može dobiti za deset eura. Crnogorska cijena od 99 eura nije, dakle nešto neviđeno povoljno. Usto, kod nas se za isti novac dobije bitno viši standard. Prošloga smo ljeta imali više slučajeva stranih gostiju koji su nakon dva-tri dana prekinuli svoj odmor u Crnoj Gori, u privatnom smještaju, i došli u Hrvatsku – kaže Neno Pinezić iz udruge privatnih iznajmljivača.

– Razočarani su nam gosti pokazivali slike s bocama i najlon vrećicama na plaži, neuglednim apartmanima, nadograđivanima bez reda i slično. U svakom slučaju, vjerujem da cijena neće biti ključna u ovoj sezoni. Ne vjerujem u snižavanje cijena, nego u dizanje kvalitete i mislim da će se mnogi Europljani voditi time – smatra Pinezić.

Jadranski privatni smještaj već neko vrijeme ima iste cijene, a dobri rezultati iz lanjske krizne godine govore da je uglavnom postignut dobar omjer cijene i kvalitete. Većem se pritisku da spuste cijeni lani bili izloženi jadranski hotelijeri, a kako se vidjelo na nedavnoj burzi turizma u Berlinu, korekcije bi dobro došle i u 2010.

– Nisu Crnogorci izmislili cjenovne šok-kampanje. Godinama to rade Turska i Tunis kada žele privući dodatnu pažnju tržišta. To jest pritisak na Hrvatsku da poduzme nešto slično, ali naš je turizam krenuo drugim putem. Poruka je da se za odmor na hrvatskom Jadranu isplati više platiti. Na žalost, na to je došla kriza, ali bilo bi pogrešno linearno spuštati cijene. Elastičnost oko dogovora za cijene u pojedinim terminima, popusti za djecu do 16 umjesto, kao dosad, 14 godina, povećanje vrijednosti paketa besplatnim pićem uz večeru ili izletom bit će jednako učinkoviti – smatra Selimir Ognjenović, direktor ID Riva toursa.

Oko 170 milijuna turista, koji godišnje za odmor izaberu Mediteran, danas na izbor imaju samo u hotelima 1,2 milijuna ležajeva više nego prije desetak godina. I ponuda izvan sezone uvelike premašuje potražnju.

– Turska i Egipat stoje najbolje jer imaju najbolji omjer cijene i kvalitete. Hrvatskoj nedostaje all inclusivea, a mnogi gosti zbog krize pojačano žele kontrolirati svoje troškove na odmoru – kazuje Mitja Kočevar iz njemačkog FTI-a. – Inače, kako sada stvari stoje, najteže će biti napuniti lipanj. Sigurno će biti dosta last minutea, a o potražnji će ovisiti koliko će padati sadašnje cijene od 400, 500 ili 600 eura, po koliko se sada prodaje odmor na Mediteranu.

www.seebiz.eu

Prema cjeniku objavljenom na web stranicama Ine (ZSE:INA-R-A), cijena eurosupera 95 je 8,18 kuna po litri. Cijena supera 95, 8,08 kuna, a supera plus 98, 8,26 kuna o litri. Cijena dizela i dalje je 7,45 kuna, a eurodizela 7,55 kuna. Cijena plavog dizela i u idućih tjedan dana iznosi 4,42 kuna, a loživog ulja 4,87 kune po litri.

Cijene naftnih derivata korigiraju se na temelju Pravilnika o utvrđivanju cijena naftnih derivata i to početkom svakog tjedna, s tim da je najviše dopušteno maksimalno tjedno povećanje ili smanjenje cijena 3,5 posto. Korekcija cijena naftnih derivata ponajviše ovisi o kretanju cijena derivata na tržištu Mediterana i kretanju tečaja dolara.

www.seebiz.eu

Prošlogodišnji prihodi smanjili su se 24,4 posto na 159,15 milijuna kuna. Pad prihoda rezultat je pada prometa preko Luke Ploče (ZSE:LKPC-R-A), navodi se u izvješću. Istovremeno, smanjili su se i ukupni rashodi, s 182 milijuna kuna u 2008. godini na 154,96 milijuna u protekloj godini. Iz tvrtke među ostalim navode kako se kriza u globalnom gospodarstvu još uvijek odražava na njihovo poslovanje.

Stvar će možda spasiti dokapitalizacija o kojoj se nedavno ponovno počelo sve glasnije spekulirati, iako je iz kompanije službeno demantirana.

www.seebiz.eu