www.bankamagazine.hr
(Zatvori)

Quaestus je 2005. uložio 4 milijuna eura za 49 posto inicijalnog udjela u Tele2. Švedski partner je serijom dokapitalizacija u protekle četiri godine povećavao svoj udjel, a udjel Quaestusa sveo se na 7 posto. Prodajom  7-postotnog udjela  Quaestus je više nego udvostručio zaradu od svog ulaganja, uz prosječnu godišnju stopu povrata od 22 posto.

"Tele2 je ostvario velik uspjeh u Hrvatskoj. Snažno rastuća kompanija u koju smo investirali zajedno sa švedskim patnerima konačno je donijela istinsku konkurenciju na hrvatsko tržište mobilnih telekomunikacija. Uvjereni smo i u buduće uspješno poslovanje sada već snažnog operatera koji jamči kvalitetne usluge uz najniže cijene“, izjavio je Tomislav Matić, direktor u Quaestusu.

"Iznimno smo zadovoljni profesionalnom i predanom suradnjom Quaestusa u proteklih pet godina na projektu Tele2 Hrvatska. Veselimo se nastavku partnerske suradnje i podršci u još snažnijem razvoju Tele2“, izjavio je Niklas Sonkin, izvršni potpredsjednik i direktor za područje Srednje Europe u Tele2.






www.seebiz.eu
(Zatvori)

Prema pisanju američkih medija, krivce za loše performanse pojedinih fondova kojima se “aktivno upravlja” treba potražiti ni manje ni više nego u fond-menadžerima. Sve veći broj velikih ulagača zaključuje da fond-menadžeri u posljednje vrijeme nisu uspjeli postići prinose veće od vrijednosti najvažnijih burzovnih indeksa, pa se sve više okreću investiranju u indeksne fondove. “Menadžeri nam tijekom pada tržišta nisu pružili bolje performanse od onih kojima smo se nadali”, kazao je za Wall Street Journal Bill Atwood, izvršni direktor 9 milijardi dolara vrijednog državnog investicijskog fonda američke savezne države Illinois.

Iskorištavanje oporavka
Razočaravajući rezultati koje su tom ulagaču priuštili fond-menadžeri naveli su ih da 400 milijuna dolara prebace u indeksne fondove. Na taj bi se način, smatra Atwood, mogao ostvariti kakav-takav pristup prinosima i iskoristiti postupni oporavak američkog tržišta kapitala. Odmak prema mnogo pasivnijem obliku ulaganja dio je šireg investitorskog promišljanja o burzovnom balonu koji je snažno prasnuo prošle godine. Mnogi ulagači naučili su lekciju da ih prevelika pohlepa kad-tad mora odvesti na prag propasti, pa su spremni svoj novac uložiti u do sada “prezrene” indeksne fondove. Prema recentnom istraživanju konzultantske kuće Greenwich Associates, svaki peti institucionalni ulagač je izjavio da je prebacio svoj novac u indeksni fond. Za ilustraciju, u razdoblju između srpnja i listopada 2008. takvu “blasfemiju” izjavilo je tek 4 posto institucionalnih ulagača. No, prema prognozama Greenwicha, prelazak u indeksne fondove samo je privremenog karaktera. Prema procjenama Bank of New York Mellon Corp., u drugoj polovici ove godine rekordan broj ulagača otići će u indeksne fondove.

Loša vijest
“Za velike tvrtke koje pružaju usluge upravljanja imovinom ovakav trend je loša vijest”, rekao je Mark Keleher, izvršni direktor Mellon Transition Management, tvrtke koja pomaže investitorima u promjeni fond-menadžera. Prema Keleherovim riječima, investitori će prije svega otići iz fondova koji imaju dugoročnu strategiju ulaganja u dionice i obveznice i koji općenito ne koriste derivative ili “hedgiranje”. Fondovi rizičnog kapitala ili hedge fondovi neće toliko osjetiti novi trend, smatra Keleher. Osim boljih rezultata, na strani indeksnih fondova je još jedna prednost, nimalo nevažna u sadašnjim vremenima - mnogo manje naknade za upravljanje. Naime, menadžeri indeksnih fondova zadovoljavaju se sa naknadom od tek 0,1 posto pa do 0,5 posto ukupne vrijednosti imovine koja im je povjerena. S druge pak strane, fond-menadžeri koji aktivno ulažu u dionice rade za naknadu u rasponu od 0,3 pa do 2 posto vrijednosti imovine. Naknade za menadžere obvezničkih fondova nešto su niže. Rezanja plaća, a možda čak i gubitka posla zbog odlaska velikih ulagača, najviše se pribojavaju fond-menadžeri koji rade za javne mirovinske fondove čija imovina doseže 2,3 bilijuna dolara. Neki od tih fondova koji raspolažu s milijardama dolara lani su u indeksnim fondovima držali oko 40 posto imovine da bi ove godine taj udio porastao na šezdesetak posto.

Hrvatska

Jedini indeksni fond
Na hrvatskom tržištu kapitala postoji samo jedan fond koji ulaže isključivo u dionice indeksa. Prema Hanfinim podacima, neto imovina OTP indeksnog fonda u svibnju je skočila visokih 608,2 posto, odnosno sa 17,7 na 125,7 milijuna kuna. Glavni razlog tako visokog skoka jest ulaganje domaćih mirovinskih fondova zajedno sa inozemnim investorima. Iako zbog velikog priljeva kapitala nisu striktno ulagali i u potpunosti replicirali kretanje CROBEX-a, iz tog fonda poručuju kako će u budućnosti u što većoj mjeri pratiti kretanje dioničkog indeksa Zagrebačke burze. Podsjetimo, CROBEX je u svibnju skočio rekordnih 34,5 posto.




www.poslovni.hr
(Zatvori)

Glavna skupština Plive (ZSE:PLVA-R-A), naime, donijela je 15. lipnja ove godine odluku o provođenju postupka istiskivanja preostalih manjinskih dioničara uz obeštećenje od 600 kuna po dionici.

"PBZ Croatia osiguranje je mišljenja da predložena cijena ne predstavlja pravičnu naknadu u novcu kako to propisuje hrvatsko pozitivno pravo te ponudu ocjenjuje u potpunosti neprimjerenom i nepriličnom prema hrvatskim dioničarima i cjelokupnoj hrvatskoj investicijskoj zajednici", stoji u priopćenju.

Pritom se navode tri osnovna razloga zbog čega u tom društvu ponudu ocjenjuju neodgovarajućom. Tako se navodi da je u travnju prošle godine Uprava Plive donijela odluku o povećanju temeljnog kapitala te su izdane nove dionice privatnom ponudom "po cijeni koju su sami odredili, od 760 kuna, dakle 20 posto više od cijene koju su ponudili".

Nadalje, navode iz PBZ Croatia osiguranja, u srpnju prošle godine Teva Pharmaceutical Industries podnijela je ponudu za preuzimanje Barra, pri čemu je američkim dioničarima Barra ponudila premiju od 51,47 posto iznad trenutne tržišne cijene.

Promatrajući pak kretanje cijena dionica Plivinih vlasnika, cijena dionice Barra od 17. travnja do 23. prosinca lani (kada je Barr delistan), porasla je 32,77 posto, a cijena dionice Teve je do 15. lipnja ove godine porasla za 18,68 posto.

"Iz navedenog, ne razumije se logika po kojoj bi cijene dionica Barra i Teve trebale rasti, dok bi hrvatskim dioničarima cijena dionice Plive trebala pasti 21 posto", ističu iz PBZ Croatia osiguranja.

"Zbog ova tri osnovna razloga", dodaje se, "držimo da istiskivanje manjinskih dioničara (334.981 redovnih dionica) može biti provedeno jedino po cijeni od 760 kuna po dionici, plus pozitivna razlika za kretanje cijene Barra i Teve, plus određena premija za prisilno istiskivanje", ističu iz tog društva.

Navode i da, zahvaljujući provedenom restrukturiranju Plive nakon preuzimanja od strane Barra s ciljem povećanja njene vrijednosti, Pliva danas ostvaruje oko 6 posto više ukupne prihode, a prihodi od prodaje rastu 8 posto, dok je Tevi, zahvaljujući kupovini Barra a time i Plive, neto dobit rasla 4 posto, "dok bi cijena dionice Plive trebala pasti 21 posto (sa 760 na 600 kuna",

"Pliva je pri aktualnoj procjeni navela da tržišnu cijenu (770 kuna po dionici na dan procjene) ne drže relevantnom zbog male likvidnosti i malih volumena trgovanja. Podsjećamo kako je ista pri donošenju odluke o svojoj dokapitalizaciji u travnju 2008. obrazlagala vlastitu odluku o cijeni od 760 kuna dionici navodeći da ta cijena odgovara i trenutnim tržišnim cijenama, a tada je likvidnost i volumeni trgovanja bila identična likvidnosti i volumenima trgovanja iz svibnja ove godine", zaključuju iz PBZ Croatia osiguranja.

Prema posljednjim podacima Središnjeg klirinško depozitarnog društva, u vlasništvu tog mirovinskog fonda je 149.100, odnosno 0,73 posto dionica Plive.






www.seebiz.eu
(Zatvori)

Domaće private equity kompanije Quaestus i Nexus, jedina dva fonda visokog rizika u Hrvatskoj, zahvaljujući trenutnoj gospodarskoj krizi preuzet će do kraja godine udjele u nekoliko uspješnih poduzeća, potvrdili su njihovi čelnici. Naime, u trenutku dok banke smanjuju kredite kompanijama, ”jedini kome se domaća poduzeća mogu obratiti za kapital smo mi”, naglasio je Marko Makek, član Uprave Nexusa. On je za ovu godinu najavio ulaganja u neizlistane kompanije iz sektora maloprodaje i energetike, no nije htio navoditi njihova imena. Direktor Quaestusa, Tomislav Matić, također je potvrdio ekspanziju. “Mi smo tu da kupujemo danas, ovo je vrlo dobro razdoblje”, istaknuo je Matić. Čelnici dvaju fondova kažu kako im se javlja sve veći broj kompanija koje ne mogu samostalno financirati poslovanje, bilo zbog dugova, nemogućnosti dobivanja kredita ili eventualnog širenja poslovanja. “Trenutno gotovo da nema podrške banaka preuzimanjima i spajanjima”, dodao je Borislav Škegro, partner u Questusu i bivši ministar financija. Kako kaže, to je prilika za equity kompanije koje će povećati kupnju udjela u tvrtkama srednje veličine.

Odbojnost u Hrvatskoj
Pa ipak, kupnja udjela, odnosno ulazak u vlasničku strukturu tvrtki koje trebaju novac, na način da im se oduzme nadzorni ili kontrolni udio još uvijek stvara odbojnost u Hrvatskoj, moglo se čuti u srijedu na okruglom stolu posvećenom private equityju. Asistent na zagrebačkom ekonomskom fakultetu, Vladimir Cvijanović, smatra da razlog leži u priličnoj nerazvijenosti domaćeg gospodarstva te mentalitetu i kontinentalnoj tradiciji koja se zasniva na financiranju putem banaka, kao primjerice u Njemačkoj Kaže kako zapravo u Hrvatkoj niti nema prostora za više fondova rizičnog ulaganja. S tom konstatacijom djelomično se slažu čelnici tih fondova. “Trebalo bi biti više takvih fondova. Oni kod nas još uvijek nisu prepoznati kao prilika”, izjavio je Matić. I on poput kolege iz Nexusa kaže kako se u iduće dvije godine ne očekuje dolazak nekog novog igrača. “Zbog otežanog prikupljanja kapitala ne vjerujem da bi se mogao pojaviti neki novi fond”, smatra Makek i dodaje da su oba postojeća fonda “osuđena na suradnju sa bankama” koje su nuže za praćenje njihovih projekata.

Preplitko tržište
U ovom trenutku ne očekuje se niti dolazak nekog od fondova iz inozemstva jer je domaće tržište “preplitko”. “Velikim igračima hrvatsko tržište nije zanimljivo jer ovdje nema velikih preuzimanja niti drugih značajnih transakcija”, poručio je Chris Buckle direktor Mezzanine Managementa. Makek iz Nexusa kaže da strance zanimaju transakcije od stotinjak milijuna eura, dok se kod nas kupuju udjeli od milijun do dva milijuna eura. Domaće equity kompanije ipak očekuju suradnju sa inozemnim fondovima, jer kako kažu, “veliki” prate što se ovdje događa, a lokalni igrači bolje poznaju teren. Josip Vuković iz EBRD-a kaže kako će ta banka nastaviti sa kupnjom udjela u domaćim tvrtkama, dok u Questusu vjeruju u oporavak tržišta do Božića iduće godine, a do tada se nadaju da će već iskoristiti pogodnosti trenutne krize. “Svi će se oporaviti 2010., možda ne u prvom kvartalu no do Božića sigurno”, izjavio je Škegro.

Brzi povrat
Minimalni iznos za ulaganje u Nexus je 10 milijuna kuna, a zasad su svi ulagači iz Hrvatske. Equity kompanije obično nude ulagačima povrat sredstava nakon 5 i više godina. Stranci najčešće žele vidjeti rezultate iz prijašnjih vremena, a kako naši datiraju od nedavno to smanjuje interes.

www.poslovni.hr

(Zatvori)

Imovina fondova tijekom svibnja povećala se za 0,87 milijardi kuna 

(Zatvori)

Neto imovina pod upravljanjem otvorenih investicijskih fondova nakon šest mjeseci opet je veća od deset milijardi kuna. Pokazuju to podaci Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, kojima se vidi da je nešto manje od 120 aktivnih domaćih fondova krajem svibnja upravljalo sa 10,1 mlrd. kuna.

U odnosu na kraj travnja spomenuti iznos predstavlja porast od 9,8 posto, a time je i završeno razdoblje koje je trajalo od studenog prošle godine kad se imovina fondova spustila ispod deset milijardi kuna. Takav rezultat posljedica je pozitivnih kretanja na tržištima kapitala. Primjerice, vrijednost indeksa CROBEX Zagrebačke burze tijekom svibnja porasla je za 34,5 posto. Zahvaljujući tome najveći rast vrijednosti udjela tijekom svibnja zabilježili su fondovi Raiffeisen hrvatske dionice, OTP indeksni fond, Prospectus JIE, PBZ Equity te Agram trust. Najveći domaći fond i dalje je ZB plus koji jedini ima imovinu veću od milijardu kuna, točnije 2,15 mlrd. Imovina domaćih fondova je tijekom najveće euforije prelazila 30 mlrd. kuna da bi se zbog pada na tržištima izazvanog financijskom krizom spustila na sadašnju razinu. Prošlog je tjedna među otvorenim fondovima najbolje rezultate zabilježio Alfa Emerging fond koji je jedini, uz Ilirikin fond Azijski tigar, zabilježio tjedni prinos veći od tri posto.

Tjedan je bio obilježen kolebanjem dioničkih indeksa zbog čega je otprilike polovica otvorenih fondova zabilježila rast, a druga polovica pad. No unatoč tome najbolje rezultate bilježili su dionički fondovi, i to oni koji su orijentirani na tržišta u razvoju te na azijska tržišta. Najlošije rezultate prošlog tjedna bilježili su mješoviti fondovi, dok je većini obvezničkih vrijednost udjela rasla. Novčani su fondovi uobičajeno svi porasli. Među društvima koja upravljaju fondovima najveće je ZB Invest s gotovo 4 milijarde kuna pod upravljanjem, a slijedi ga PBZ Invest.

www.poslovni.hr
(Zatvori)

Ipak, to nikako nije nemoguće. Naime, bespovratna sredstva, već su godinama prisutna u Hrvatskoj kao potpora projektima u sklopu raznih programa sufinanciranih od strane Europske komisije tj. kao potpora Europske unije Hrvatskoj.

Predpristupni programi pomoći razvijeni su kao jedan od instrumenata predpristupne strategije kojom Europska unija pomaže zemlje kandidatkinje kako bi lakše ispunile kriterije potrebne za članstvo u EU. Spomenuta financijska pomoć ustanovljena je kao pomoć državama na njihovom putu ka članstvu i potpunoj Europskoj integraciji, ali i državama članicama u razvitku pojedinih sektora društva za razvitak kojih im treba potpora. Sredstva iz europskih fondova doniraju se državama članicama tj. krajnjim korisnicima pojedinih programa kako bi se kroz njih šire ojačalo samo društvo i društvene institucije, te bi oni na taj način spremniji dočekali  integraciju u europsku zajednicu.

Republika Hrvatska je stjecanjem statusa zemlje kandidatkinje 18. lipnja 2004. godine dobila mogućnost korištenja pretpristupnih fondova. Od 2007. godine Hrvatskoj se otvora novi IPA Fond (Instrument for Pre-Accession) koji zamjenjuje do tada postojeće fondove, te koji se danas koristi. U okviru ovoga programa za razdoblje 2007-2012g. Hrvatskoj su osigurana sredstva od otprilike 850 milijuna eura.

Naime, nakon PHARE, CARDS, ISPA I SAPARD programa, danas u Hrvatskoj imamo program IPA 2007-2013 koji se sastoji od 5 komponenti, svaka od kojih je okrenuta drugom sektoru. IPA se sastoji od slijedećih komponenata:
 
   I.    Pomoć u tranziciji i jačanje institucija koja predstavlja svojevrstan neposredan nastavak aktivnosti iz programa Phare, uz iznimku komponente ekonomske i socijalne kohezije

   II.    Regionalna i prekogranična suradnja u sklopu koje će se financirati zajedničke prekogranične aktivnosti između država korisnica programa IPA, te njih i država članica Europske unije

   III.    Regionalni razvoj financira infrastrukturne projekte većih razmjera na području zaštite okoliša i prometa, kao i programe poticanja nacionalne konkurentnosti te ujednačenog regionalnog razvoja (komponenta obuhvaća tri Operativna programa).

  IV.    Razvoj ljudskih resursa kao preteča Europskog socijalnog fonda financira projekte na području socijalne kohezije u svrhu ostvarivanja ciljeva Europske strategije za zapošljavanje.

V.    Ruralni razvoj se nastavlja na program SAPARD i osigurava financijska sredstva za projekte primjene pravne stečevine na području poljoprivrede, kao i one kojima se promiče razvoj u ruralnim područjima

Uz IPA program trenutno su u Hrvatskoj dostupni i slijedeći programi zajednice, za koje je hrvatska vlada potpisala memorandume o suglasnosti za sudjelovanjem:

1. Program Kultura 2007-2013.
2. Program Mladi na djelu
3. Program Europa za građane
4. CIP – okvirni program koji sufinancira konkurentnost i inovacije
5. Media 2007
6. FP7-Sedmi okvirni program
7. Progress
8. Tempus
9. Erasmus Mundus
10. Program za cjeloživotno učenje
11. Financijski instrument za civilnu zaštitu
12. IDABC
13. Jednakost spolova
14. Program za malo i srednje poduzetništvo
15. Marco Polo
16. Life+

Svaki od navedenih programa, kroz u njemu navedene prioritete/mjere i aktivnosti omogućava sufinanciranje projekata krajnjih korisnika i to u omjerima sufinanciranja od 40 do čak 90 % vrijednosti samih projekata. Preostali dio sredstava udio su krajnjeg korisnika.

U Hrvatskoj je uveden decentraliziran sustav upravljanja europskim fondovima, tako da su hrvatska ministarstva i osnovane agencije direktno odgovorni za upravljanje fondovima, te za raspisivanje natječaja za korištenje ovih sredstva. Nakon što je natječaj za pojedini program otvoren, krajnji korisnici imaju rok za podnošenje projektnih prijedloga, koji se nakon toga evaluiraju. Odabrani projekti zatim potpisuju ugovor,te dobivaju bespovratna sredstva za realizaciju projekta koja moraju strogo namjenski utrošiti, te o istome izvijestiti Europsku komisiju.

www.seebiz.eu

(Zatvori)