Hypo će postati dvostruko manja banka u odnosu na sadašnju veličinu, a ostat će prisutna na samo pet tržišta: u Austriji, Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji i BiH. Kako prenosi slovenski Dnevnik, na austrijskom tržištu Hypo banka će zatvoriti svoje poslovnice u Beču, Salzburgu, Linzu i Innsbrucku, a broj poslovnica u Koruškoj će smanjiti s 22 na 13.

Hypo će prema tim dokumentima prodati svu nestratešku imovinu. Tako će prodati sve hotele u svojem vlasništvu, a riješit će se i udjela u turističkim tvrtkama. Planirano je da obujam zajmova na prostoru Europske unije smanji za 57 posto na 14 milijardi eura.

Slične su se informacije pojavljivale već nekoliko puta, a SEEbiz je iz crnogorskih izvora nedavno doznao kako nikakva odluka o odlasku iz Crne Gore nije donesena.


www.seebiz.eu

(Zatvori)

Direktor pivovare Nenad Buljan primio je veleposlanika Fischera koji se u razgovoru zanimao za trenutačno stanje u posrnuloj pivovari te, kako doznajemo, potvrdio skorašnji dolazak predstavnika udruge malih pivara iz Münchena, okupljenih u grupaciji “BBC Holding GMBH”.

Predstavnici pivara iz Münchena, kako se može čuti, trebali bi doći 14. travnja. Rečena grupacija za sada je jedini ozbiljno zainteresiran kupac “Jadranske pivovare”, a za koju su slovenski vlasnici, Pivovarna Laško (LJSE:PILR), istaknuli cijenu od 10 milijuna eura.

Vlasnici iz Slovenije spremni su i sve dugove pivovare preuzeti na sebe i pivovaru bez dugova prepustiti novim vlasnicima. Njemački veleposlanik posjetio je pivovaru na svojoj gospodarskoj “mini turneji” po Hrvatskoj, u kojoj obilazi domaće tvrtke koje posluju s njemačkim tvrtkama i proizvodima. U ovom slučaju, “Jadranska pivovara” proizvodi njemačko pivo “Kaltenberg”.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Svjetski pokreta rasta, Kina, ko i rast kreditiranja, što postaje vidljivo u tokovima kapitala. S druge strane, regija CEE ubrzano nadokna uje rezultate u usporedbi s četvrtim kvartalom 2009. Sva tržišta u regiji nastavila su napredovati prema pozitivnim prinosima. Rusija i Turska ostaju žarišta, s Rusijom i dalje u vodstvu, zahvaljuju i još uvijek visokim cijenama nafte. Mađarska nastavlja voditi glavna tržišta regije CEE te potvr uje svoj izvanredan uspjeh u konsolidaciji prora una, no i dokazuje da je još uvijek najkrhkija. Rumunjska je bila zvijezda po kriteriju priljeva sredstava te je prikazala snažan rezultat, koji se ostvaruje na još uvijek niskim razinama. Češka i Poljska su ponovno pokazale zdravu sliku, dok Austrija odnedavno pomalo slabi. Pozitivno raspoloženje za regiju CEE ponovno je potvrdio pokazatelj Centra za europska ekonomska istraživanja i Erstea (ZEW/Erste), nakon pada u veljači.

Ekonomska očekivanja su se također snažno oporavila, a poboljšanje u regiji CEE znatno nadmašuje bilancu Eurozone, uz gotovo tri puta više povećanje pozitivne bilance nego u Eurozoni. Najve i dobici u trenutnoj situaciji ostvareni su u Mađarskoj, Češkoj i Poljskoj, s time da je Poljska jedino tržište na kojem je bilanca, s obzirom na trenutnu situaciju, već pozitivna. Prema ekonomskim očekivanjima, najveća povećanja predviđaju se za Mađarsku, Rumunjsku i Hrvatsku.

Prema tome, predviđa se da će se rezultati burze popraviti u travnju. Promatraju i rezultate analize tržišta kapitala postaje jasno da su ulaga i u regiji CEE ostvarili natprosječne prihode slijede i temeljnu analizu konsenzusa preporuka analitičara.

„Stoga je poželjna strategija odabir instrumenata sa najvećim potencijalnim rasta prema ciljanim cijenama iz preporuka, za razliku od samog omjera kupnje i prodaje. Visoko rizične dionice pokazale su sličan snažan rezultat posljednjih mjeseci (Beta vs. Stoxx 600, volatilnost 12 mjeseci, ukupne obveze/imovina). Ovo pokazuje stalan apetit ulagača u regiji CEE da preuzimaju rizike“, objašnjava Henning Esskuchen, suvoditelj Istraživanja kapitala u CEE.

Jedan od nedavnih zanimljivih događja bio je povećan interes ulaga a za dionice koje pokazuju profil visokog rasta i velik zamah u procjenama. Analitičari Erste Groupa vjeruju da će ove dionice nastaviti s relativno pozitivnim cjenovnim performansama kako se ekonomski rast u regiji CEE bude popravljao. Dok su dionice s niskom valuacijom jasno nadmašile očekivanja u većem dijelu 2009. godine, ovaj trend se promijenio u prvom kvartalu 2010. Samo dionice s niskim omjerom cijene i knjigovodstvene vrijednosti jasno su pokazale bolje rezultate od o ekivanih. Dionice kompanija s velikom kapitalizacijom ponovno su pokazale relativno slabije rezultate od očekivanih.

Trenutna atmosfera ne pruža jasnu situaciju za tradicionalne pristupe, kao što su defanzivna ulaganja ili ulaganja u dionice od kojih se očekuje rast. Noviji podaci o rezultatima po sektorima uistinu pokazuju da kompanije povezane s tržištem nekretnina uživaju koristi od uklanjanja diskonta. Druga ciklična područja također su imala koristi od o ekivanja oporavka, dok je segment hrane i pi a imao dobar rezultat. Sve u svemu, analitičari Erste Groupa još uvijek vide rezultate određenih sektora kao mješavinu oporavka/rasta te iskupljivanje za prethodne preuveličane rabate. Globalni oporavak i razvoj u regiji SEI ostat e krhki. Stoga će ciklična područja (kao i banke) nastaviti snažno reagirati na bilo kakav pozitivan tok vijesti, ali e i pretrpjeti najviše u slučaju loših vijesti.

Prevladavajući trend u velikim ekonomskim regijama jest usporavanje rasta kredita u 2010. godini, kako jenjavaju javni poticaji. Uz to, Kina također ko i daljnji rast kreditiranja u 2010. Uz usporavanje rasta javnog pozajmljivanja u 2010. u velikim zapadnim ekonomijama, ulaga i se moraju pripremiti na činjenicu da će ukupan rast kredita postati negativan 2010. godine. Uz upotrebu ukupnog rasta kredita kao alata za predvi anje kretanja cijena imovine, ulaga i ne bi trebali očekivati daljnji rast cijena imovine.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Petrokemija (ZSE:PTKM-R-A) je lani poslovala sa 267,6 milijuna kuna gubitka, a posljednje poskupljenje osnovnog energenta u njezinoj proizvodnji te rošade u NO-u zapravo govore o tome koliko se država malo, čak uopće, gotovo maćehinski brine o tom proizvođaču mineralnih gnojiva. Za početak, o upravljanju Petrokemijom puno govori to što su u NO-u ostavke podnijeli Srećko Selanec (državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede za kojeg su mediji otkrili da je dao poticaje polovici seljaka iz svog sela) te Željko Nenadić, petrinjski gradonačelnik koji je nepravomoćno osuđen na Županijskom sudu u Sisku na jedinstvenu zatvorsku kaznu od 15 mjeseci zbog zloporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju dok je bio ravnatelj Lječilišta u Topuskom.

Nenadića je na čelu NO-a Petrokemije zamijenio Željko Klaus, koji je dosad bio njegov zamjenik, a inače je predstavnik sindikata i ima završenu srednju školu. On će tu dužnost obavljati do sjednice Skupštine Petrokemije na kojoj će se ponovno birati članovi NO-a. S druge strane, država ne čini ništa kako bi Petrokemiji pomogla izboriti niže cijene plina (Vlada je manjinski suvlasnik Ine), a kad god se seljaci pozovu na zakon ulice i prosvjedima krenu boriti se za svoja prava, država im obeća niže cijene gnojiva, čime Petrokemiju tjera u još veći glib. Neki smatraju da se Petrokemiju namjerno guši kako bi se što više umanjila njezina vrijednost da bi se taj kutinski proizvođač mineralnih gnojiva mogao jeftino privatizirati, odnosno po modelu za jednu kunu. Privatizacijski potencijal za 51 posto državnog udjela, mogao bi iznositi od 200 do 400 milijuna eura, odnosno vrijednost cijele tvrtke je 400 do 800 milijuna eura.

Tržišna je kapitalizacija, kažu dobro upućeni u poslovanje Petrokemije, 60 milijuna eura. Od gubitaša koji je prethodnu godinu završio s gotovo 300 milijuna kuna minusa taj kutinski div mogao bi se prometnuti u profitabilnu tvrtku kada bi imao povlaštenu cijenu plina te kada se država ne bi poigravala cijenom mineralnih gnojiva. Boris Mesarić, predsjednik uprave Petrokemije, kaže da o privatizaciji te tvrtke nema informacija. Ali o cijeni plina i mineralnih gnojiva imao je što reći. Tako je napomenuo da je činjenica da ta kompanija ima mogućnost slobodnog formiranja cijena, međutim, hrvatsko je tržište potpuno otvoreno, uvoz je slobodan pa, najveća je njegova primjedba, na njega može ući i roba koja nije adekvatne kvalitete.

– To predstavlja nelojalnu konkurenciju. Naravno da je hrvatsko tržište strateško tržište za Petrokemiju te da mi zajedno s državom nastojimo pronaći rješenja koja bi olakšala situaciju u poljoprivredi, a u konačnici utjecala na gnojidbu i potrošnju mineralnih gnojiva, što daje i neusporedivo bolje rezultate u poljoprivrednoj proizvodnji – objašnjava Mesarić.

Petrokemija je pak cijene mineralnih gnojiva zadnji put povisila 1. srpnja 2008. godine, nastavio je Mesarić, iako to povećanje cijena nije ni približno pokrivalo nenormalno povećanje cijena ulaznih sirovina za proizvodnju gnojiva.

– U 2009. godini Petrokemija je na vrijedeći cjenik odobravala akcijske popuste koji su iznosili za dušična gnojiva 10 posto, a za NPK gnojiva 15 posto. Od 1. ožujka 2010. zbog povećanja cijene plina, a i ponovnog rasta cijena drugih sirovina, popusti za dušična gnojiva su ukinuti, a za NPK gnojiva su smanjeni na 7 posto – dodao je Mesarić.

Kad je o plinu i plinskom šoku zbog velikog poskupljenja riječ, Mesarić kaže da je taj energent Petrokemiji osnovna sirovina za proizvodnju gnojiva, koji troši kontinuirano cijele godine. U siječnju njezina potrošnja plina opada zbog nedostatka tog energenta radi velike zimske potrošnje za grijanje.

– Petrokemija ima mogućnost smanjenja potrošnje i u ostalim zimskim mjesecima te na taj način djeluje i kao amortizer u plinskom sustavu. Proizvođači gnojiva uvijek imaju povoljniju cijenu plina, a danas su razlike na europskom tržištu i u okruženju izuzetno velike, tako da se, recimo, cijene plina za proizvođače kreću u Libiji 40 dolara za 1000 kubnih metara plina, u Egiptu i Rusiji 60, dok mnogi europski proizvođači mogu kupovati plin na spot-tržištu, gdje mu je cijena i dvostruko niža od one koju plaćaju oni koji su na formuli – objasnio je Mesarić. Prema našim spoznajama, nastavio je, u najlošijoj su poziciji proizvođači u Hrvatskoj, Češkoj, Slovačkoj i Poljskoj, a u nešto malo boljoj su ipak oni u Ukrajini.

– Naravno, da bi kao i drugi potrošači osnovne sirovine u proizvodnji gnojiva, tj. plina, trebali imati nižu cijenu tog energenta od svih ostalih jer svi drugi potrošači imaju alternativu, a proizvođači gnojiva je nemaju – zaključio je Mesarić.

Mesarić kaže da je zbog enormnog pada potrošnje gnojiva u Hrvatskoj, a i u Europi, Petrokemija u 2009. imala najnižu proizvodnju u posljednjih 25 godina.

– Tržište je bilo slabo, cijene niske, tako da smo zabilježili gubitak od 267,6 milijuna kuna. Početak ove godine je nešto bolji, ali još uvijek se tržište nije dovoljno oporavilo zbog izuzetno niskih cijena žitarica na svjetskom tržištu, tako da mnogi farmeri u Europi zbog loše kalkulacije uopće ne namjeravaju sijati, što će naravno rezultirati i manjom potrošnjom gnojiva – zaključio je Mesarić.

Plin, kao osnovna sirovina, sudjeluje sa 50 posto u ukupnim rashodima Petrokemije, pa prema tome o njemu i najviše ovise rezultati poslovanja, objašnjava Mesarić.

– Petrokemija je učinila goleme napore u snižavanju svih troškova. Samo prošle godine smanjila je broj zaposlenih za 300 radnika, smanjila je plaće tijekom 2009. za oko 20 posto, reducirala sve ostale troškove, osobito troškove održavanja, no to sve ne može pokriti povećanje cijene osnovne sirovine, odnosno plina – poručio je predsjednik uprave Petrokemije Boris Mesarić.

S druge strane, nastavio je, Petrokemija mora biti konkurentna na svjetskom tržištu, a i u Hrvatskoj, s onim proizvođačima koji imaju neusporedivo niže cijene plina. To joj, naravno, stvara probleme i čini je kompanijom koja ne posluje profitabilno te poslovnu godinu završava s debelim minusom.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Tvrtka koja je do lipnja 2009. godine bila u većinskom vlasništvu Agrokora, a nakon toga većinski vlasnik je Pekara Kruna d.o.o. u 2009. je ostvarila ukupne neto prihode u iznosu 266,73 milijuna kuna prodajom vlastitih proizvoda i trgovačke robe te prodajom društava kćeri: Žitnjak d.d, Moslavka d.d., Tvornica stočne hrane Popovača d.o.o. te Pekare Makarska d.o.o..

Poslovni prihodi iznosili su 260,92 milijuna kuna i manji su u odnosu na isto razdoblje prethodne godine za 22,08 posto. Ukupni rashodi za promatrano razdoblje iznose 270,38 milijuna kuna, a poslovni rashodi iznose 262,13 milijuna kuna.

Kako se navodi u komentaru Uprave, na visinu rashoda utjecala je prodaja žitarica po tržišnoj vrijednosti koja je bila puno niža u odnosu na knjigovodstvenu, a razlog prodaje bio je napuštanje mlinskog posla i koncentracija na pekarstvo. U promatranom razdoblju ove godine društvo je uložilo u investicije 20,940 milijuna kuna.

Likvidnost je otežana, a potrebe za novčanim sredstvima održavamo naplatom potraživanja, kroz vlastitu maloprodajnu mrežu i ugovaranjem bankarskih kredita, poručuju iz Mlinara.

www.seebiz.eu

(Zatvori)

Dodatno se opterećenje pojačalo uvođenjem kriznog poreza i povećanjem stope PDV-a. Trgovina na malo u 2009. godini zabilježila je realno pad od 15,3 posto u usporedbi s prodajom ostvarenom u 2008. godini. Iz Varteksa (ZSE:VART-R-1) naglašavaju da je pad prodaje odjeće iznosio 20,7 posto što se primjećuje i u poslovanju društva.

Iz Varteksa također poručuju da su strah potrošača i pad potrošnje uvelike djelovali na pad prihoda i na pad ukupne bruto marže u odnosu na 2008. godinu. Društvo je u 2009. godini ostvarilo ukupan prihod u iznosu od 401,2 milijuna kuna, što je 16,7 posto manje od prihoda ostvarenog 2008. godine. Ukupna bruto marža iznosila je 19,7 posto što predstavlja 6,6 postotnih poena manje u usporedbi s maržom ostvarenom 2008. godine.

U prvoj polovici 2009. Varteks je ostvario pad prihoda za 10,4 posto u usporedbi s istim razdobljem 2008., a u drugom dijelu godine zabilježen je pad prihoda od 21,5 posto. To je period u kojem su se u punoj mjeri osjećale posljedice uvođenja kriznog poreza, povećanja PDV-a te opreza i straha potrošača prema kupovini što ukazuje da je pad potrošnje bio dijelom vezan uz realan pad prihoda kućanstava, a dodatno rezultat psihološkog stanja na tržištu, navode iz Varteksa.

U maloprodaji je Varteks ostvario ukupno 144,1 milijuna kuna prihoda, što čini 36 posto ukupnih prihoda Društva. Varteks je u sklopu restrukturiranja i prilagodbe maloprodajne mreže tijekom 2009. godine zatvorio ukupno 8 prodajnih mjesta, otvorio je 6 novih, a sadržaj i asortiman su promijenjeni na velikom broju prodajnih mjesta.

U izvozu je ostvareno ukupno 132,3 milijuna kuna, što čini 33 posto ukupnih prihoda tvrtke. Najveći izvoz ostvaren je u zemlje Europske unije u ukupnom iznosu od 108,8 milijuna kuna.

Analizirajući troškove, vidljivo je da je najveći pad zabilježen na troškovima zaposlenih koji su smanjeni za 5,2 posto odnosno za 9 milijuna kuna kao utjecaj procesa restrukturiranja (bez utjecaja otpremnina smanjenje iznosi 14 milijuna kuna odnosno 9,1 posto), s time da će puni efekti restrukturiranja biti vidljivi tek u 2010. godini.

Nakon krizne 2009. godine, Varteks očekuje početak oporavka u drugom dijelu godine, a time i pozitivnije uvjete poslovanja na većini izvoznih, a u 2011. godini i na domaćem tržištu. U slučaju poreznog rasterećenja gospodarstva, te u slučaju smanjenja kamatnih stopa na tržištu kapitala za očekivati je da će oporavak biti brži, poručuju iz Varteksa.

www.seebiz.eu

(Zatvori)

Postupak prodaje proveden je na temelju Inine (ZSE:INA-R-A) obveze prema rješenju Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja od 9. lipnja 2009. Nakon potpisivanja Prve dopune dioničarskog ugovora između Vlade RH i MOL-a 30. siječnja 2009. godine, sticanje operativne kontrole nad INA-om od strane MOL-a preispitala je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja i 9. lipnja 2009. izdala konačno rješenje kojim odobrava transakciju uz određene uvjete uključujući prodaju 100% udjela INA-e u Crobenzu d.d.

Za prodaju Crobenza je potrebno odobrenje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, pa će se transakcija realizirati po primitku tog odobrenja. Maloprodajnu mrežu kojom upravlja Crobenz čini 14 benzinskih postaja pod brandom Crobenz.


www.seebiz.eu
(Zatvori)

Ostvarena dobit u 2009. godini iznosi 19,7 milijuna kuna, 34,1 posto manje nego 2008. kad je iznosila 29,9 milijuna kuna. U Hrvatskoj tržište IT proizvoda i usluga palo je 24 posto u odnosu na prethodnu godinu, a promet M SAN Grupe u tom je segmentu manji za 7,4 posto. Ukupno je tržište IT i potrošačke elektronike u Hrvatskoj palo nešto više od 30 posto prema dostupnim podacima dok je prihod M SAN Grupe u Hrvatskoj manji za 9,4 posto, stoji u priopćenju.

Ako se u obzir uzme cjelokupno poslovanje (Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Makedonija i Slovenija) tada je pad tržišta znatno veći i iznosi više od 35 posto, dok M SAN Grupa s ostvarenih milijardu i 630 milijuna kuna prihoda u 2009. godini, bilježi manji prihod za 19,2 posto u odnosu na prethodnu godinu, navode iz kompanije.

M SAN Grupa pritom ističe da je u 2009. godini, uzevši u obzir pad tržišta te relativne udjele, povećala svoj tržišni udio i ojačala svoju poziciju na lokalnom i regionalnom tržištu.
 

www.seebiz.eu
(Zatvori)