S gospodarskim rastom od 0,4% u prvom tromjesečju 2010. Švicarska je ponovo postigla veći rast od susjeda iz eurozone (0,2%). Financijski sustav, prvenstveno bankovni, uspješnije je prebrodio krizu nego primjerice SAD, Njemačka ili Velika Britanija, a pad gospodarstva u 2009. godini bio je znatno blaži nego u eurozoni (-1,5% u uporedbi s -4,1%). Pritom su dva osnovna faktora djelovala na ublažavanje recesije; prvo je izuzetno labavljenje monetarne politike središnje banke, a drugo je zadržavanje solidne potražnje za švicarskim izvoznim proizvodima (poput hrane ili farmaceutskih proizvoda).

S trenutnom stopom nezaposlenosti od 3,8% (eurozona 10%) i očekivanim realnim rastom plaća, osobna potrošnja trebala bi nastaviti s oporavkom. Švicarska ima relativno povoljnije dugoročne prognoze od svojih europskih susjeda, prvenstveno zahvaljujući primjerenoj fiskalnoj politici u proteklom razdoblju. Ova europska država nema "problema s javnim financijama", proračunski suficiti od 2005. do 2008. zamijenjeni su deficitom od svega 0,9% u 2009., a u 2010. se očekuje njegovo smanjenje na -0,2% BDP-a. Istovremeno, razmjerno nizak omjer javnog duga i BDP-a od približno 42%, trebao bi ostati stabilan u predstojećim godinama.

Nema sumnje da će Švicarska zasigurno potvrditi status države stalnog sigurnog utočišta, što je jedan od glavnih faktora aprecijacijskih pritisaka na franak. Naime, u vrijeme povećane nesigurnosti i visoke averzije prema riziku na svjetskim financijskim tržištima švicarska valuta predstavlja sigurno utočište ulagateljima pa je u takvim uvjetima povećana potražnja za frankom dovela do snažnih aprecijacijskih pritisaka na franak u odnosu na euro. Pritom je središnja banka sve do druge polovice lipnja nastojala deviznim intervencijama barem ublažiti jačanje franka, ali nije postigla značajniji uspjeh jer je tečaj EUR/CHF iz tjedna u tjedan dosezao nove povijesne minimume.

Čini se da je namjera središnje banke održavati franak slabim bila više borba sa slabim eurom, a time i borba s vjetrenjačama. Posljedica deviznih intervencija bio je rast međunarodnih pričuva države na 165 milijardi eura (50% BDP-a), višak likvidnosti na novčanom tržištu i snažan pad kamatnih stopa. Ocijenivši da nema prijetnji konkurentnosti izvoza ni deflaciji te uz činjenicu da je dugoročni interes Švicarske zadržavanje položaja sigurne luke za inozemni kapital, središnja banka Švicarske je u drugoj polovici lipnja napustila devizne intervencije kao instrument monetarne politike. S razina iznad 1,50 franaka za euro tečaj EUR/CHF se u prvih šest mjeseci spustio ispod 1,31 franka za euro (pad tečaja od gotovo 13% u odnosu na kraj 2009.).

U nastavku godine moguće je očekivati normalizaciju kamatnih stopa i njihov povratak prema referentnom kamatnjaku (približno i iznad 0,25%), ali i nastavak aprecijacijskih pritisaka na franak prema razinama 1,30 franka za euro.

Međutim, središnja banka bi već u prosincu mogla donijeti odluku o podizanju refrentnog kamatnjaka, kamatni diferencijal prema eurozoni trebao bi se sužavati, a franak bi u prvom tromjesečju 2011. godine trebao lagano deprecirati prema svojoj fer vrijednosti budući je prema paritetu kupovne moći (PPP - purchasing power parities) ipak precijenjen (prema PPP fer vrijednost franka je 1,48 franaka za euro). Stoga, pod pretpostavkom da fiskalna kriza u eurozoni ponovno ne eskalira te da eurozona nastavi s oporavkom, očekujemo slabljenje franka prema razinama 1,35 franka za euro na kraju ožujka te prema 1,39 franaka za euro do kraja lipnja 2011. godine.

Međutim, dostizanje odnosa od 1,60 prema euru odnosno razine na kojima se prethodnih godina masovno koristilo kreditiranje u francima, ne očekuje se zbog sporog oporavka gospodarstva Europske unije nakon recesije i oštrije regulative prema zaduživanju u inozemnim valutama na tržištima CEE, što onemogućava ponavljanje scenarija slabljenja franka uslijed rasta kreditiranja u franku izvan matičnog tržišta. Naprotiv, prije se može očekivati uvođenje mjera centralnih banaka za onemogućavanje te vrste kredita, nego povećanje kreditiranja u inozemnim valutama radi korištenja pozitivnog kamatnog diferencijala uz izlaganje dužnika valutnom riziku, što je odlikovalo kredite u  francima ili jenima.

U uvjetima relativno stabilne kune u odnosu na euro na hrvatskom tržištu tijekom 2010. godine pogoršavao se položaj dužnika u francima koji su se zadužili pri tečaju od 1,60 i više prema euru (u 2007. godini i 2008. do rujna), a imovina im se valorizira u eurima i prihode ostvaruju u kunama.

Sve do 2010. godine rijetki su ozbiljno uzimali u obzir tako naglašavani valutni rizik koji je zaista mnogo viši nego kod kredita vezanih uz euro. Do nekih je, nažalost, kasno stiglo upozorenje da HNB ima isključivo utjecaj na kretanja kune u odnosu na euro, dok je na tečaj franka presudan utjecaj tržišnih kretanja na svjetskim deviznim tržištima. Kuna je u odnosu na švicarski franak od početka godine do 27. srpnja oslabila 8,7 posto.

S obzirom na očekivano kretanje švicarskog franka prema euru do kraja ove godine te uz relativno stabilnu kunu, ali uz tendenciju njezinog slabljenja u odnosu na euro, naša bi valuta mogla još izgubiti u odnosu na franak. To bi slabljenje, međutim, trebalo imati znatno slabiji intenzitet nego početkom godine.


www.seebiz.eu
(Zatvori)

U segmentu neživotnih osiguranja ukupna je premija na kraju lipnja iznosila 3,88 milijardi kuna, što je na godišnjoj razini smanjenje za 2,6 posto, dok je u segmentu životnih osiguranja ukupna zaračunata premija manja za 0,7 posto i iznosila je 1,17 milijardi kuna.

Statistika HUO-a pokazuje da najveći hrvatski osiguravatelj Croatia osiguranje, uz najveći udio u ukupnoj premiji, i nadalje ima i najveći udio u premiji neživotnih osiguranja, dok vodeći udio u skupini životnih osiguranja ima Allianz Zagreb.

Croatia osiguranje je krajem lipnja u ukupnoj bruto zaračunatoj premiji imao udio od 36,01 posto što je manje nego krajem lipnja prošle godine kada je iznosio 36,94 posto. Posljedica je to pada ukupne ukupne zaračunate premije Croatia osiguranja (ZSE:CROS-R-A) za 4,7 posto, na 1,8 milijardi kuna.

Croatia osiguranje vodeću poziciju ima u neživotnim osiguranjima gdje s premijom od 1,6 milijardi kuna ima udio od 42,64 posto, dok u životnim osiguranjima s premijom od 162,6 milijuna kuna ima udio od 13,94 posto, što ga u tom segmentu osiguranja svrstava na drugo mjesto.

Vodeću poziciju u životnim osiguranjima krajem lipnja imao je Allianz Zagreb s premijom od 168,7 milijuna kuna, što je 5,7 posto više nego u isto vrijeme lani i što tom osiguravatelju u ukupnoj premiji životnih osiguranja osigurava udio od 14,46 posto. U neživotnim osiguranjima Allianz bilježi pad premije za 1,8 posto, na 362,4 milijuna kuna. Tako je ukupna premija Allianza na kraju lipnja iznosila 531,1 milijun kuna, što je na godišnjoj razini rast za 0,4 posto, a u ukupnoj premiji svih osiguravatelja udio od 10,52 posto.

Na trećem je mjestu s udjelom od 9,72 posto u ukupnoj premiji Euroherc (ZSE:EHOS-R-A) koji cjelokupnu premiju ostvaruje u neživotnim osiguranjima i krajem lipnja ove godine iznosila je 490,8 milijuna kuna, što je u odnosu na lipanj prošle godine pad za 6,9 posto.

Pad zaračunate premije za 5,5 posto bilježi i Jadransko osiguranje (ZSE:JDOS-R-A) koje također cjelokupnu premiju ostvaruje u neživotnim osiguranjima i na kraju lipnja ona je iznosila 321,9 milijuna kuna što je udjel od 6,38 posto u ukupnoj premiji.

 
www.seebiz.eu
(Zatvori)

Test opterećenja banaka sveo se na tri scenarija u kojima se gledalo kako bi se negativne vijesti iz gospodarstva odrazile na poslovanje. Treći, crni scenarij, simulirao je pad BDP-a od tri posto ispod očekivanja i pad kamata na tržištu kapitala - ispitalo se koliko banka ima kapitala koji neće biti izložen olujama na tržištu.

Sve banke koje posluju u Hrvatskoj prošle su crni scenarij. Intesa Sanpaolo, vlasnica Privredne banke Zagreb (ZSE:PBZ-R-A), u crnom bi scenariju imala kapitalnu adekvatnost 8,2 posto, a Unicredit, vlasnik Zagrebačke banke (ZSE:ZABA-R-A), 7,8 posto. Granični minimum za prolaz na testu iznosio je šest posto. Erste banka (ZSE:RIBA-R-A) u slučaju najgoreg scenarija imala bi kapitalnu adekvatnost 8 posto, a Societe Generale, vlasnici Splitske banke, 10 posto. Zanimljivo je da se mađarska OTP banka pokazala kao druga najstabilnija banka u EU. Kapitalna adekvatnost OTP banke u slučaju novog gospodarskog kraha iznosila bi 16,2 posto. Najstabilnijom pokazala se španjolska Banka March (19 posto). Međutim, ta banka je iznimka što se tiče španjolskog bankarskog sustava, koji se uz grčki i irski pokazao najrizičnijim. Test nije prošlo pet španjolskih štedionica, te po jedna njemačka i grčka banka. Dvije testirane irske banke tijesno su prošle testiranje na crnom scenariju.

Najslabije rezultate na testu imale su španjolske štedionice Diada (3,9%), Cajasur (4,3%), Unnim (4,5%), Banca Civica (4,7%) i Espiga (5,6%) te grčka banka ATE (4,4%)i njemački Hypo Real Estate (4,7%). Najotpornijima na novu krizu pokazala se španjolska Banca March (19,0%), mađarska OTP banka (16,2%) i poljska banka PKO (15,4%).

Banke iz drugih zemalja EU pokazale su se puno otpornijima na krizu od očekivanja. Međutim, europski analitičari sumnjičavi su glede toga testa i smatraju ga trijumfom novčarskog lobija. Odmah nakon objave rezulata testa euro je osjetno ojačao prema dolaru.

– Cilj testa bio je eliminirati nepovjerenje u financijski sustav te vidjeti koliko bi stajalo uvođenje nove regulative financijskog sektora u EU. Prvi efekt je pozitivan i može se očekivati povratak povjerenja investitora, ako ne dođe do nekih većih poremećaja – kazao je analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić.


www.seebiz.eu
(Zatvori)

 

 

Već i prošle godine je CEBS, Committee of European Banking Supervisors (Komitet europskih nadzornih organa bankovnog poslovanja) proveo test opterećenja 25 najveće novčarske kuće Staroga kontinenta. Do sada se taj test provodio diskretno i daleko od očiju javnosti. Konačno, i taj Komitet je tek svojevrsno okupljalište, u pravilu na razini direktora odjela institucija za nadzor banaka svih 27 članica Unije sa malenim uredom u Londonu, praktično bez ikakvih operativnih ovlasti.

Ali se onda umiješala politika: već postoji inicijativa formiranja zajedničkog, europskog organa koji bi nadzirao poslovanje banaka nacionalnih nadzornika i za vrijeme predsjedavanja Španjolske je od CEBS-a zatraženo da stvori ispit opterećenja kojem bi bile izložene gotovo sve veće banke Europe i prema kojem bi se moglo uspoređivati njihovu stabilnost. To bi onda bilo nešto kao proba za "prave", europske nadzornike svih banaka Unije, tijelo koje zapravo još ne postoji. Nakon vrlo mnogo polemika, kako uopće uspoređivati solidnost banaka Europe kada je jedan od glavnih elemenata - odredba o najmanjoj pričuvi banke, još uvijek u nadležnosti nacionalnih središnjih banaka. Onda se postavilo pitanje, da li uopće objaviti podatke i koje banke staviti na popis.

Konačno se došlo do popisa od 91 banke diljem Europe, od giganta poput Deutsche Bank i Paribasa, pa do Nove Ljubljanske banke ili Bank of Valletta - i gotovo svih, pa i najmanjih banaka Španjolske. Iako se već načulo kako je poneka banka "prošla" ili nije, službeni rezultati tog testa se očekuju ovog petka (23.7.) u 18 sati, nakon što burze budu zatvorene.

Test opterećenja se svodi na tri scenarija gdje se gleda, kako bi se to odrazilo na poslovanje banke. Po prvom, zamišlja se da je sve u redu i da stopa rasta u Europskoj uniji odgovara onoj koju predviđa Europska komisija: ove godine bi to bio rast od jednog postotka, a slijedeće od 1,5%. Gotovo je nevjerojatno da ikoja banka "padne" već na ovoj stepenici, ali onda se pokušava simulirati mnogo lošija konjunktura od predviđene, u pravilu tri posto ispod prognoze. Da stvar bude gora, zamišlja se pad kamata na tržištu kapitala - drugim riječima, ispituje se koliko banka ima kapitala koji neće biti izložen olujama na tržištu.

Treći scenarij se bavi onda baš tim, "sigurnim" novcem obzirom da se u to obično uvrštavaju i državne obveznice. Tu se pak ponavlja ono što smo nedavno već vidjeli "u živo" s obveznicama Grčke: nagli pad povjerenja, odnosno dodatno opterećenje od 30 temeljnih bodova za rizičnost poslovanja takvim vrijednosnicama.

Iako dakle ovaj test zvuči objektivno, on to zapravo nije: posve drugačije podatke će pokazivati, na primjer banke iz Njemačke od onih u zemljama koje već sada prolaze kroz teške dane. Usprkos golemoj medijskoj i pažnji javnosti, ovaj test je i zamišljen tek kao okvirna informacija i smjernica za nacionalne čuvare i središnje banke - barem dok ne bude formiran Europski ured za nadzor banaka s ovlastima koje će stvarno nešto moći i promijeniti u poslovanju banaka.

Ali i u planovima za formiranje EBA je predviđeno da ga opet čine direktori svih nacionalnih organa za nadzor banaka, koji će doduše imati političku neovisnost kao i na nacionalnoj razini, ali koji ipak neće biti nekakav "super-ured" koji će imati ovlasti svima govoriti, što da rade.

 

www.seebiz.eu

(Zatvori)

U istom razdoblju lani Volvo Group izvijestio je o 5,5 milijardi kruna neto gubitka. Neto prihodi od prodaje porasli su za 27 posto na 68,7 milijardi kruna. Volvo je zadržao prognozu za 2010. i procjenjuje da će potražnja porasti oko 10 posto u Europi, te 20 do 30 posto u Sjevernoj Americi.

Narudžbe za teretna vozila u drugom tromjesečju porasle su za 10 posto u odnosu na prvo tromjesečje, odnosno za 82 posto u odnosu na isto razdoblje lani i ukupno su obuhvaćale 48.418 vozila.


www.seebiz.eu
(Zatvori)

Soroli je krajem prošlog tjedna od nepoznatog investitora, koji se nalazi iza fiducijarnog računa austrijske Raiffeisen banke, kupio 11,3-postotni udio KD-a, čija vrijednost iznosi između 10 i 15 milijuna eura, izvještava Dnevnik. Koliko dionica KD-a Soroli trenutno posjeduje, nije poznato.

Soroli je prije dvije godine kupio 16-postotni udio KD-a, no preknjiženje tih dionica još uvijek nije provedeno. Dionice KD-a u vrijednosti od oko 2 milijuna eura nedavno je kupila Adriatic Slovenica.


www.seebiz.eu
(Zatvori)

U drugom tromjesečju neto dobit iznosila je 90 milijuna eura (115,6 milijuna dolara) u usporedbi s gubitkom od 168 milijuna eura u istom razdoblju prošle godine. Neto prihodi bili su viši 12,5 posto i iznosili su 14,8 milijardi eura.

Fiat je također izvijestio da je njegov upravni odbor odobrio plan o odvajanju automobilskog od dijela poslovanja s industrijskim vozilima u dvije zasebne tvrtke kako bi se stvorila svjetska kompanija koja će inkorporirati američki Chrysler. Plan je bio najavljen u travnju.

Fiat prodaje automobilske brendove Fiat, Lanciu i Alfa Romeo, te kamione, poljoprivrednu i građevinsku opremu.

Prihodi odjela građevinske i poljoprivredne opreme porasli su za 16 posto na 3,3 milijarde eura. Dobar rezultat zabilježen je i u odjelu kamiona, uz rast prihoda od prodaje kamiona Iveco za čak 18,3 posto na 2,1 milijardu eura. Broj isporučenih kamiona porastao je za 32 posto na 34.318 vozila, signalizirajući oporavak tog sektora.

U priopćenju se također navodi da je oporavak u odjelu lakih komercijalnih vozila neutralizirao pad prodaje putničkih automobila, posebice u Italiji i Njemačkoj, nakon ukidanja poticajnih programa u pojedinim europskim zemljama.

Potvrđeni su zacrtani ciljevi za 2010., uključujući rast neto dobiti, uz napomenu da je moguće poboljšanje te prognoze na temelju rezultata u trećem tromjesečju.


www.seebiz.eu
(Zatvori)

Prošloga tjedna preplivao je od Barbatske Vodenče do otoka Dolina i natrag, u društvu prijatelja Slavka Raka, bivšeg novinara HR-a i glasnogovornika MUP-a.

- More se ne može pobijediti, pobijedio sam sebe, bolje reći. U sukobu s morem uvijek budeš poražen. Bilo je i kriza, desetak metara pred Dolin, jake struje kod Dolina, malo nas je nosilo, dosta smo izgubili snage, no uspjeli smo doći do obale. Uspio sam preplivati ovu najdužu distancu za pedesetak minuta, ukupno u oba smjera oko dva sata.

Krešo, danas 37-godišnjak, vrlo talentirani pjesnik, književnik, novinar, poznati kolumnist SEEbiz portala i da ne nabrajamo dalje - svojom kreativnom energijom i pristupom životu oduševljava svakog tko dođe s njim u kontakt, u razgovor ...

-  Nastradao sam prije dvadesetak godina u Senju skačući u more. Obzirom da je sad ljeto i ljudi se kupaju i skaču u more, pozivam ih da budu oprezni. Može se lagano dogoditi tragedija. Put između zdravog čovjeka i invalida je jako kratak. Sedamanest godina sam imao fobiju od mora, prije tri godine sam prelomio i okupao. Ja sam kvadriplegičar, 60% mišića na rukama, bilo je dosta zahtjevno dok sam naučio plivati, sada opet uživam, ali daleko drugačije nego prije.

Rab je uvijek bio ono što volim, kaže Krešo.

-  Sad sam šest mjeseci tu, pišem pjesme i kolumne, Rab je želja za životom, Rab je inspiracija, Rab je podstrek da se živi i da se vjeruje životu.

Ovo preplivavanje će, nada se Krešo, motivirati i druge invalide da nađu izazove u sebi, da se ostvare, da budu prihvaćeni ravnopravno kao i svi normalni ljudi.


www.seebiz.eu
(Zatvori)