Ako je suditi prema lipanjskom izvješću o financijskim rezultatima više od 2000 svjetskih hedge fondova koje je objavio singapurski Eurekahedge, za ovu vrstu financijske industrije kriza polako postaje prošlost. Prošloga su mjeseca hedge fondovi ostvarili ukupan neto prihod od 6,2 milijarde dolara uz prosječan prinos od 0,2 posto, prenosi Bloomberg. Ukupno su u lipnju privukli 19 milijardi dolara svježega kapitala, dok je u svibnju, za usporedbu, imovina hedge fondova porasla za 38 milijardi dolara.

Prinos od 9,3 posto
Uz lipanjski rezultat rasta indeksa koji prati hedge fondove posljednja tri mjeseca bila su prilično isplativa za hedge fondove. Naime, indeka Eureka Hedge Fund u travnju je porastao za 3,2 posto, a u svibnju za dodatnih 5 posto, pa su prvo polugodište 2009. hedge fondovi zaključili s prosječnim prinosom od 9,3 posto. Stoga analitičari sa sve većom sigurnošću govore kako su rekordni prošlogodišnji gubici alternativne fondovske industrije sve više samo neugodna epizoda. Iznos imovine pod upravljanjem raste već dva mjeseca uzastopce, a u lipnju je imovina prvi put porasla na godišnjoj razini. Tako se ukupna imovina kojom upravljaju hedge fondovi popela na 1,3 bilijuna dolara, navodi se u izvješću Eurekahedgea. Zanimljivo je pogledati strukturu ostvarenih prihoda prošloga mjeseca. Prema vrstama hedge fondova najveći udio u lipanjskim prihodima ostvarili su tzv. fondovi fondova, odnosno hedge fondovi, koji ulažu u druge hedge fondove. Iznos imovine hedge fondova uložene u Južnu Ameriku porasla je za 1,8 posto u odnosu na svibanj na 44,7 milijardi dolara, što je najveći mjesečni porast ulaganja od svih pet geografskih cjelina. Toliki porast ulaganja u južnoamerički kontinent, iako najmanji u apsolutnom iznosu, rezultat je predviđanja kako će se gospodarstvo u toj regiji ubrzo oporaviti zbog povećane potražnje za sirovinama.

U Europi bez promjena
Stopu porasta ulaganja u “zeleni kontinent” slijedi porast investiranog novca u Japan koji je dosegao 13 milijardi dolara, dok je u Aziju (bez Japana) uloženo 93,3 milijarde dolara, što je za 0,5 posto više nego u svibnju. Sjeverna Amerika privukla je 877,4 milijarde dolara, a mjesečni porast istovjetan je azijskom. Imovina hedge fondova uložena u Europu doživjela je vrlo malu promjenu na mjesečnoj razini dosegnuvši 304,4 milijarde dolara, tvrdi Eurekahedge. Ako se prate podaci o financijskim rezultatima ovisno o strategiji ulaganja, najviši porast kapitala od 1,5 posto ostvarili su fond-menadžeri, koji su ulagali imovinu u kompanije koje kupuju akvizicije ili su same cilj kupnje. Takva vrsta strategije donijela je 2,2 milijarde dolara prošloga mjeseca.

Pad od 12 posto
Indeks Eureka Hedge Fund prošle je godine pao za 12 posto, što je najveći pad od osnutka 2000. godine.

Strategija M6A
Strategija ulaganja u M6A poslove sastoji se najčešće od istovremene kupnje dionica kompanije koja je cilj preuzimanja i prodaje dionica tvrtke preuzimatelja.

Rezultati neovisni o tržištu
Prinos u takvoj ulagačkoj strategiji dolazi od “spreada” između trenutne tržišne cijene i kupovne cijene kompanije. Potrebno je naglasiti kako rezultati M6A strategije ulaganja nisu usko povezani uz kretanja na tržištu kapitala.

www.poslovni.hr
(Zatvori)

Iako polovica stručnjaka za privatne equity fondove predviđa mogućnost daljnjih pogoršanja ekonomske situacije, gotovo 20 posto smatra da će se stopa povrata na ulaganje ipak poboljšati, ističe posljednje istraživanje konzultantsko-revizorske tvrtke Analiza povjerenja u private equity fondove u Srednjoj Europi.

Aktivnosti spajanja i preuzimanja u proteklih šest mjeseci u Srednjoj Europi bile su dosta slabe, pa će za njihov oporavak trebati proći još vremena. U središtu interesa private equity fondova trenutno se nalazi traženje novih investicija i upravljanje postojećim portfeljom. Stručnjaci u private equity fondovima očekuju da će prosječna veličina transakcija ostati ista, kao i cjelokupna razina aktivnosti na tržištu.

Potraga za financijski pristupačnim „draguljima“ u nevolji bit će ključna zadaća za većinu igrača u private equity sektoru tijekom 2009. godine.

„Vlade i središnje banke Zapadnog svijeta poduzele su u proteklom razdoblju korake bez presedana kako bi stimulirale oporavak globalne ekonomije. Međutim, u Srednjoj Europi većina vlada i središnjih banaka nije se odlučila na takve poteze. Iako je možda još uvijek prerano govoriti o nekoj temeljitoj promjeni, nedavni znaci oporavka na većim svjetskim burzama mogli bi sugerirati da ti napori utječu na povratak povjerenja u tržište, a samim time i daljnje investicije private equity fondova,“ istaknuo je partner u Odjelu za financijsko savjetovanje u Deloitteu Vladimir Milošević.

Najveći broj ispitanika u Deloitteovom istraživanju, njih 79 posto, fokusirat će se na prilike za investicije u Češkoj, Slovačkoj, Poljskoj i Mađarskoj, dok će ih se za Hrvatsku i zemlje jugoistočne Europe odlučiti tek 8 posto. „S obzirom da smo u proteklih šest mjeseci svjedočili niskoj razini prikupljanja novih sredstava za fondove s područja Srednje Europe, razdoblje koje je pred nama mogli bismo shvatiti kao ‘opstanak najsposobnijih’ u sektoru private equity fondova,“ zaključuje Milošević.

www.business.hr

(Zatvori)

Radi se o dioničkom fondu, što znači da će se sredstva pretežno ulagati na dionička tržišta, priopćeno je danas iz OTP Investa. OTP Europa Plus će većinu ulaganja obavljati ulaganjem u druge fondove što ga sukladno mjerodavnim propisima i komparativnom praksom u industriji investicijskih fondova čini "fondom fondova". S obzirom da se radi o dioničkom fondu, naknada za upravljanje je relativno niska i iznosi 1,25 posto, čime se nastoje smanjiiti troškovi budućih udjelničara fonda, ističe se u priopćenju.

Alokacija imovine navedenog fonda bit će usmjerena prema razvijenim dioničkim tržištima Europske Unije, ponajprije Njemačke, Velike Britanije, Francuske, Italije, Španjolske, Nizozemske, Švedske, zatim SAD-a, Japana, Švicarske.

Početkom rada OTP Europa Plus, OTP Invest ima pod upravljanjem šest otvorenih investicijskih fondova (Novčani, Uravnoteženi, Euroobveznički, Indeksni, Meridian 20 i Europa Plus).






www.poslovni.hr
(Zatvori)

Ukupna imovina otvorenih investicijskih fondova sa javnom ponudom krajem lipnja iznosila je 9,417 milijardi kuna što je za 1,23 posto manje u odnosu na svibanj. Dionički fondovi su krajem lipnja upravljali s 2,563 milijarde kuna što je za 187,278 milijuna ili 6,81 posto manje nego mjesec ranije a samo sedam fondova iz ove grupe zabilježilo je porast imovine. Najveći rast ostvario je fond Raiffeisen HR dionice kojem je imovina uvećana za 21,03 posto te je raspolagao sa 11,511 milijuna kuna, a porasli su još i AC GDEM (+8,82 posto), Raiffeisen World (+3,27 posto), HPB Dionički (+1,08 posto), Ilirika Azijski tigar (+0,91 posto), OTP Meridian 20 (+0,82 posto), te NFD Nova Europa kojam je imovina uvećana za 0,32 posto. Najveći pad imovine, od 28,89 posto zabilježio je fond Select Europe te je krajem  lipanja pod upravljanjem imao imovinu od 48,249 milijuna kuna.

Mješovitim fondovima ukupna imovina je blago smanjena, ovaj put  za 92,743 milijuna kuna što predstavlja pad od 4,80 posto te je krajem prošlog mjeseca iznosila 1,841 milijardu kuna. Samo tri fonda iz ove grupe uspjela su uvećati imovinu a najuspješniji je bio HPB Global kojem je imovina porasla za 10,50 posto te je iznosila 110,290 milijuna kuna a slijede ga KD Balanced sa porastom od 1,51 posto te Allianz Portfolio kojem je imovina porasla za 0,18 posto. Najveći pad imovine među mješovitim fondovima zabilježio je Interinvest Balanced kojem je imovina smanjena za čak 37,81 posto te ona sada iznosi 2,941 milijuna kuna te se nalazi ispod zakonskog minimuma od pet milijuna.

Pad su zabilježili i obveznički fondovi koji su krajem lipnja upravljali sa 448,096 milijuna kuna što je za 1,52 posto manje u odnosu na mjesec ranije. Kao i u prethodnoj grupi i ovdje su samo tri fonda zabilježila povećanje imovine a najviše je porastao Raiffeisen Bonds kojem je imovina uvećana za 11,58 posto te je iznosila 51,449 milijuna kuna. Osim njega porasli su još Select Eurobond ( +3,23 posto) i HI-conservative (+0,55 posto). Najveći pad zabilježio je Erste Bond kojem je imovina smanjena za 8,21 posto te je krajem mjeseca iznosila 71,695 milijuna kuna.

Novčani fondovi nastavili su sa uvećanjem imovine koja je krajem lipnja iznosila 4,565 milijardi kuna što je za 3,86 posto odnosno 169,580 milijuna kuna više u odnosu na mjesec ranije a najveći porast u ovoj grupi zabilježio je fond Raiffeisen Cash kojem je imovina porasla za 21,10 posto te je iznosila 381,052 milijun kuna. Najveći pad u ovoj grupi imao je fond Erste Money kojem je imovina pala za 15,27 posto te on sada raspolaže sa 309,340 milijuna kuna. Tržišni udjeli po društvima niti ovaj mjesec nisu imali značajnije promjene te je i dalje na vrhu ZB Invest koji upravlja sa 3,831 milijarde kuna što je 40,69 posto imovine uložene u otvorene fondove sa javnom ponudom, a slijede PBZ Invest sa 16,77 posto te Raiffeisen Invest sa 10,31 posto tržišta.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Središnje klirinško depozitarno društvo (SKDD) obavilo je sve tehničke, operativne i pravne radnje potrebne za početak rada Fonda za zaštitu ulagatelja, kojim će upravljati SKDD. Sada se očekuju uplate prvih doprinosa članova Fonda, odnosno društava koje pružaju investicijske usluge kao što su brokerske kuće, banke i sl.

Osnivanje Fonda za zaštitu ulagatelja propisano je novim Zakonom o tržištu kapitala (ZTK), a Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga nedavno je SKDD-u na neodređeno vrijeme izdala odobrenje za obavljanje poslova Operatera Fonda. Iz SKDD-a ističu da su sve tehničke, operativne i pravne radnje potrebne za početak rada Fonda dovršene još koncem lipnja, tako da Fond od 26. lipnja u Hrvatskoj narodnoj banci ima otvoren poseban račun te je od tog dana spreman za primitak uplata inicijalnog doprinosa, koji iznosi 35.000 kuna po članu.

"S obzirom na Zakonom o tržištu kapitala propisane rokove za usklađenje, očekujemo da će prvi članovi Fonda biti u mogućnosti uplatiti inicijalne doprinose po dobivanju odgovarajućeg rješenja Hanfe odnosno, ukoliko je potrebno, upisu istoga u sudski registar nadležnog suda", naglašavaju iz SKDD-a.

Fond je instrument kojim će se osiguravati ulozi klijenata članova Fonda u slučaju da se nad nekim od članova otvori stečajni postupak ili Hanfa utvrdi da su nastupile bilo koje druge okolnosti njihove nemogućnosti ispunjavanja obveza prema klijentima i nije izgledno da će se te okolnosti u dogledno vrijeme bitno promijeniti. Temeljem ZTK-a tražbine klijenata osigurane su u najvišem iznosu do 150.000 kuna po klijentu, a u osigurane tražbine spadaju novac i financijski instrumenti (dionice, obveznice i sl.) kojima član Fonda upravlja u ime klijenta temeljem ugovora o pružanju investicijskih usluga.

U slučaju da član Fonda nije u mogućnosti klijentu isplatiti tražbinu, SKDD će, kao Operater Fonda, u roku od 30 dana utvrditi iznose tražbina po pojedinom klijentu te klijentima uputiti poziv da podnesu zahtjev za obeštećenje. Zahtjev se mora podnijeti u roku od pet mjeseci, odnosno iznimno do godine dana. Pravo na isplatu osiguranog iznosa zastarijeva nakon pet godina, a ZTK propisuje da to pravo nije prenosivo, ali se može naslijediti.

Sredstva će u Fond uplaćivati sva investicijska društva (brokerske kuće), kreditne institucije koje pružaju investicijske usluge ili obavljaju investicijske aktivnosti te društva za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom koja pružaju investicijske usluge. Članstvo u Fondu za njih je obvezno, a inicijalni doprinos za članstvo iznosi od 35.000 kuna, dok su ostali doprinosi i naknade, ovisno o vrsti, opsegu i složenosti usluga koje članovi pružaju, uređeni posebnim pravilnikom.

Fond po Zakonu ima mogućnost i ostvarivati prihode ulaganjem slobodnih sredstava u vrijednosne papire, obveznice i ostale dužničke papire za koje jamči ili ih je izdala Republika Hrvatska, zemlja članica EU ili OECD-a te jedinice lokalne uprave.





www.poslovni.hr
(Zatvori)

Usprkos velikim oscilacijama koje su i dalje prisutne na tržištima kapitala, ukupna imovina kojom upravlja OTP Invest porasla je na dan 30. lipnja 2009. sa razine od 160 milijuna kuna, koliko je iznosila na kraju 2008. godine, na vrijednost od 222 milijuna kuna.

Najveći rast imovine zabilježen je u OTP Indeksnom fondu koji bilježi porast sa razine od 17,9 milijuna kuna na 111,9 milijuna kuna u spomenutom šestomjesečnom razdoblju. Pri tome je ostvareni prinos OTP Indeksnog fonda u šest mjeseci ove godine iznosio 5,1 posto. Inače, investicijski cilj fonda je praćenje CROBEX-a, indeksa Zagrebačke burze.

Zadovoljavajuće rezultate ostvarili su i mješoviti fond OTP uravnoteženi te regionalni dionički fond OTP Meridian 20. Prinosi ova dva fonda u razdoblju od 1.siječnja 2009. do 30.lipnja 2009. godine iznosili su 8,3 posto za OTP uravnotežni fond te 17,1 posto za OTP Meridian 20.

OTP Invest očekuje da će se pozitivni trendovi materijalizirati u drugoj polovici ove godine što bi trebalo imati pozitivan utjecaj na tržištima kapitala na globalnoj razini, ali i u Hrvatskoj, unatoč brojnim neizvjesnostima koje prate teme vezane uz brzinu oporavka svjetskog gospodarstva.
 




www.seebiz.eu
(Zatvori)

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) počela je ublažavati oštre kriterije prema mirovinskim i otvorenim investicijskim fondovima (OIF). Takav zaključak može se iščitati iz prošlotjednih Hanfinih odluka prema kojima mirovinski fondovi i OIF-ovi imaju novi rok od šest mjeseci za usklađivanje ulaganja sa zakonskim odredbama. Spomenuti akteri domaćeg tržišta kapitala imaju vremena do siječnja iduće godine prodati pojedine dionice bez mogućeg naglog pada njihove vrijednosti.

Samodol popustio
Tako su se počele ispunjavati najave predsjednika Hanfine Uprave Ante Samodola. On je prije nekoliko tjedana na konferenciji Tržišta novca u Opatiji izjavio kako će biti fleksibilan te kako će zbog lošeg stanja na tržištu kapitala ad hoc donositi odluke kojima će se određeni kriteriji i pravila načina ulaganja fondova postepeno ublažavati.

Fondovi odahnuli
Kako neslužbeno doznajemo iz fondovske industrije, Hanfine odluke su dobrodošle i interpretirane su upravo kao način ublažavanja strogih uvjeta ulaganja, posebice za obvezne mirovinske fondove. Naime, prema stanju portfelja tih fondova, u sljedećih nekoliko mjeseci, a pogotovo u studenome ove godine, nastupaju obveze prodaje nekoliko vrijednosnih papira jer je tržišna kapitalizacija izdavača pala ispod 600 milijuna kuna. Podsjetimo, kad kapitalizacija kompanije čije su dionice izlistane na Redovnom tržištu Zagrebačke burze padne ispod 600 milijuna kuna, aktivira se članak 73. Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima i fondovi imaju određeno razdoblje u kojem moraju prodati tu dionicu. Prema najnovijoj Hanfinoj odluci mirovinski fondovi imaju rok do siječnja iduće godine do kada moraju prilagoditi portfelje i polako prodavati te dionice. Naravno, ostaje im i nada da će tržište u međuvremenu krenuti u suprotnom smjeru te će za te dionice prestati obveza prodaje. Iako je bilo kakvo ublažavanje uvjeta ulaganja uvijek dobrodošlo, smatraju domaći ulagači, ipak postoji jedan problem. Naime, nije jasno naznačeno kako se ova nova odluka odražava na predstojeće Hanfine odluke. U razgovorima s fond-menadžerima rečeno nam je kako bi prijašnje odluke obvezne prodaje dionica trebale biti ništavne i da ta obveza prodaje više nije aktualna. Spomenimo kako su se mirovinski fondovi prema tim odlukama morali riješiti dionica Viadukta, Belišća, Uljanik plovidbe, Jadroplova, Auto Hrvatske, Dom Holdinga, Čakovečkih mlinova, Tehnike, Zvijezde i Petrokemije. Dionica AD Plastika već su se riješili u lipnju.

Drugi rok
Za razliku od prijašnjih odluka, ovoga puta uključeni su i otvoreni fondovi, odnosno društva koja njima upravljaju. Prema Pravilniku o dopuštenim ulaganjima i ograničenjima ulaganja otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom, “društvo za upravljanje može ulagati imovinu fonda u dionice koje u slobodnoj prodaji (free float) imaju manje od 10 posto izdanja ako je tržišna kapitalizacija dionica u slobodnoj prodaji veća od 100 milijuna kuna”. Ovo je već drugi put ove godine kako Hanfa otvorenim investicijskim fondovima produljuje rok za usklađenje portfelja. Naime, krajem siječnja su otvoreni fondovi dobili rok od šest mjeseci u kojem su se morali prilagoditi. Može se pretpostaviti kako većina to nije učinila, a sada ima je za to dodijeljeno dodatnih šest mjeseci.





www.poslovni.hr
(Zatvori)

Iako od prvog srpnja s radom formalno kreće Fond za zaštitu ulagatelja, klijenti koji budu imali nesreću da takvu zaštitu potraže prva sredstva mogu očekivati tek početkom sljedeće godine.
Ipak, bez obzira na broj računa i količinu sredstava na njima, najveći osigurani iznos kojemu se mogu nadati jest 150.000 kuna. Zakon o tržištu kapitala propisao je da od početka srpnja sva investicijska društva, kreditne institucije i društva koja upravljaju portfeljima tromjesečno moraju uplaćivati doprinose u fond kojim će upravljati Središnje klirinško depozitarno društvo (SKDD). Inicijalna uplata u fond za svakog člana je 35.000 kuna, i to odmah nakon upisa fonda u sudski registar, no “prave” uplate počinju u listopadu nakon isteka prvog tromjesečja.

Inicijalna uplata
Riječ je o 1,5 posto prihoda za investicijske usluge, 2 posto za pomoćne usluge te po pet kuna po svakom aktivnom klijentu društva. S obzirom na situaciju na tržištu kapitala, do početka 2011. društva će uplaćivati samo polovicu tog iznosa. Nastupi li osigurani slučaj, a riječ je o stečaju društva ili nemogućnosti da podmiri svoje obveze prema klijentima, nadležni sud mora otvoriti rješenje o stečajnom postupku te obavijestiti Hanfu i SKDD. Hanfa potom donosi rješenje i dostavlja ga operateru fonda, a SKDD je dužan u roku 30 dana s ovlaštenim revizorom i zastupnikom društva utvrditi iznose koje oštećeni klijenti potražuju na dan otvaranja stečaja ili rješenja Hanfe.

Pranje novca
Nakon obavijesti SKDD-a oštećeni klijenti imaju pet mjeseci ili najviše godinu dana da podnesu SKDD-u zahtjev za odštetu koje operater mora bez odgađanja, ali u najviše tri mjeseca podmiriti. Prema zakonu zastara potraživanja nastupa nakon najviše pet godina. Fond, međutim, neće isplaćivati odštetu ako je riječ o sredstvima kod kreditnih institucija koja su osigurana zakonom o osiguranju depozita, kao ni ona koja su povezana s pranjem novca i financiranjem terorizma.

U prvom valu 5 mil. kuna
U fond bi se u prvom valu uplata do kraja godine trebalo skupiti oko pet milijuna kuna, procijenio je predsjednik Uprave Hanfe Ante Samodol. Ulagači se, međutim, ne trebaju nadati da će fond služiti kao zaštita od loših investicijskih odluka i posljedičnih gubitaka.

Poluga povjerenja
Fond za zaštitu ulagača je zamišljen kao svojevrsna poluga povjerenja jednako kao zakonsko osiguranje depozita koji kolaju bankarskim sustavom. Razlika između ta dva sustava, između ostalog, leži u činjenici da su depoziti u bankama osigurani do najviše 400.000 kuna i da za njih jamči država, a oni na tržištu kapitala do 150.000 kuna, bez državnog jamstva.





www.poslovni.hr
(Zatvori)