Pravilnik je izmijenjen nakon što je premijerka Jadranka Kosor prošlog tjedna, nezadovoljna uzastopnim poskupljenjima, zatražila od Ministra gospodarstva Đure Popijača da se pravilnik izmijeni. U Ministarstvu gospodarstva nisu htjeli otkriti u kojem je smjeru i na koji način pravilnik izmijenjen, nego su samo poručili da će biti službeno objavljen do kraja tjedna te da je korigiran na način na koji je to premijerka tražila.

Prema sadašnjem pravilniku cijene naftnih derivata korigiraju se početkom svakog tjedna, a najviše tjedno dopušteno povećanje ili smanjenje cijena iznosi 3,5 posto. Korekcija cijena radi se prema kretanju cijena naftnih derivata na mediteranskom tržištu, a vezana je i uz tečaj dolara. Može se pretpostaviti dakle da će korekcije u pravilniku ići u smjeru smanjenja postotka maksimalnog povećanja i smanjenja cijena čime bi se smanjio udar na standrad građana.

Gledajući pak sa stajališta hrvatskog gospodarstva, ove korekcije izgledaju kao kozmetičke mjere kojima se u drugi plan stavlja poskupljenje za gospodarstvo daleko važnijeg energenta - plina. Prema podacima Hrvatske udruge poslodavaca, plin je u posljednjih 15 mjeseci poskupio više od 70 posto, a hrvatska industrija plaća skuplji plin od Austrije, Mađarske, Slovenije i Italije.

Zanimljiv je podatak da MOL koji upravlja politikom vođenja cijena plina prodaje hrvatski plin mađarskoj industriji po nižim cijenama nego ga plaćaju hrvatski gospodarstvenici. Iz vlastite proizvodnje pokriva se 94 posto potreba za plinom, a ta proizvodnja gotovo je pet puta jeftinija od nabavne cijene plina iz izvoza. Istodobno mi koji imamo svoj plin za kućanstva plaćamo istu cijenu plina kao i u Mađarskoj, koja svoga plina nema. Hrvatska industrija plaća 0,42 eura, dok Mađari plaćaju 0,24 eura po prostornom metru plina, pa se postavlja pitanje kada i kako Vlada planira regulirati pitanje plina.

www.seebiz.eu

(Zatvori)

"Austrijska tvrtka Hypo Leasing Steiermark, o kojoj je u navedenom članku riječ, nije ni u kakvoj vlasničkoj ili poslovnoj vezi s Hypo Group Alpe Adria ni s Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. ni s Hypo-Leasing Kroatien d.o.o. te je riječ o sasvim drugom pravnom subjektu", stoji u demantiju Hypo Alpe Adria Banka.

Podsjetimo, jučer je na Zemaljskom sudu u Grazu počelo suđenje dvojici bivših menadžera Hypo Steiermark Leasinga Peteru S. (64) i Franzu F. (42) optuženima da su na poslovima u Hrvatskoj i BiH oštetili tvrtku za najmanje 43,5 milijuna eura.

Većina tog gubitka, više od 40 milijuna eura, pripisuje se Peteru S. koji je do 2005. godine slovio kao najuspješniji čovjek Leasing kuće budući da je preko svojih posrednika sklopio više tisuća ugovora o leasingu na našem području. Iako su već 2002. godine postojale informacije o prerizičnim financiranjima, spomenuti menadžer, do tada s iznimno dobrom reputacijom, uspio se održati još nekoliko godina, do umirovljenja 2005.


www.seebiz.eu
(Zatvori)

Naime, ORCO je spornu odluku već ranije povukao i neizvjesnost se nastavlja. Najnovije neslužbene i nepotvrđene informacije govore, međutim, kako je Sunčani Hvar od petka blokiranog računa, i to od strane firme „Vivatel“ iz Rijeke!

Iako od službenih predstavnika turističke tvrtke nismo uspjeli dobiti potvrdu te informacije, radi se, navodno o riječkoj tvrtki koja je instalirala i ugradila u hvarske hotele televizijske plazme i software za njih i to na leasing od 10 godina za iznos od 9 milijuna kuna.

Godišnja obveza Sunčanog Hvara (ZSE:SUNH-R-A) bila je isplatiti „Vivatelu“ po ugovoru 900 tisuća kuna, a kako to nije učinjeno, to je „Vivatel“ prije koji dan blokirao račun hotelske kuće u Hvaru za iznos od 300 tisuća kuna (koliko je bilo na računu), dok potražuju još 600 tisuća. „Sunčani Hvar“ ima i niz drugih dugovanja prema dobavljačima, Gradu, pa čak i radnicima koji očekuju isplatu plaće za ožujak.

- Za sada plaća ne kasni, ali se isplaćuje minimalac, a ne ugovoreni iznos pune plaće. Zaposlenici su zabrinuti i za budućnost jer ne znaju što ih čeka u srpnju kada isteče ugovor o javno-privatnom partnerstvu između države i ORCO Grupe i sve su to ozbiljni razlozi za osjećaj neizvjesnosti – kaže Eduard Andrić, predsjednik Sindikata turizma Hrvatske.

U Sunčanom Hvaru naglašavaju da zaposlenici primaju minimalnu plaću od prosinca, kako je dogovoreno sa sindikatom, i da su svi rokovi isplate plaća (do 15. u mjesecu) ispoštovani.

Isplata punih plaća očekuje se u punoj sezoni, s prvim većim priljevom sredstava, kako je sporazumom sa sindikatom i ugovoreno, ističu u Upravi tvrtke.

U hvarske hotele je, navodno stigla i Financijska policija koja „češlja“ poslovanje ORCO Grupe, a kako bi se utvrdilo stvarno ulaganje, investicije, kreditne obveze, tijekovi novca i cjelokupno financijsko poslovanje temeljem kojega će se razgovarati o budućnosti Sunčanog Hvara i eventualnom „razvodu braka“ između države i luksemburškog investicijskog fonda koji je upravljao hvarskim hotelima pet godina.

Taj ugovor potpisan 2005. godine istječe u lipnju ove godine, a najavu njegova prijevremenog raskida najavio je HFP kada je ORCO Grupa na svoju ruku najavila prodaju dijela nekretnina hotelske kuće bez suglasnosti države.

Sada se čeka što će odlučiti Vlada i HFP, budući je i premijerka Kosor najavila da Vlada razmatra sve mogućnosti brzog konačnog donošenja odluke o budućnosti „Sunčanog Hvara“.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Većina tog gubitka, više od 40 milijuna eura, pripisuje se Peteru S. koji je do 2005. godine slovio kao najuspješniji čovjek Leasing kuće budući da je preko svojih posrednika sklopio više tisuća ugovora o leasingu na našem području. Iako su već 2002. godine postojale informacije o prerizičnim financiranjima, spomenuti menadžer, do tada s iznimno dobrom reputacijom, uspio se održati još nekoliko godina, do umirovljenja 2005.

A financiranja u Hrvatskoj pod njegovom ingerencijom bila su i više nego rizična. Ispostavilo se da je Hypo Steiermark Leasing, koji je tvrtka kći štajerske Landeshypothekenbank, financirao ne samo kupnje automobila i strojeva, već i liftova, vrata, prozora, kupaonica i slično. Ogroman broj ugovora o leasingu, njih preko tisuću, sklopljen je bez ikakvih provjera i garancija.

Vrlo često radilo se zapravo o fiktivnoj dokumentaciju za pokretnine koje nisu ni postojale ili su ubrzo preprodane trećim osobama. Kao posrednici u cijeloj priči pojavljuje se šest osoba iz Hrvatske, među njima zagrebački odvjetnici Renata Plešnar i Goran Božić, koji bi na ovom suđenju trebali biti ispitani kao svjedoci. Tužiteljstvo u Grazu smatra da su u ovim rizičnim poslovima najviše zaradili upravo posrednici, koji su dobivali poprilične provizije.

Suđenje inače vodi sudac Helmut Wlasak koji je prije više godina osudio grupu Hrvata na čelu s Ivanom Skenderom zbog trgovine drogom.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

U tekstu se tvrdi da umjesto jamstava najveće slovenske banke, koja je u većinskom vlasništvu države, libijski investitori zahtijevaju da posao prate ugledne banke iz Švicarske, Italije ili Njemačke. Libijci su sumnjičavi prema jamstvima NLB-a jer najveća slovenska bankovna ustanova posluje kao zatvoreno dioničko društvo i njezine dionice ne kotiraju na burzi, piše slovenski poslovni list. Zbog poslova u Libiji, koje je potkraj prošle godine svojim posjetom Tripoliju i susretom s libijskim vođom Moamerom Gadafijem podupro i sam premijer Borut Pahor, NLB bi trebao dokapitalizaciju od 250 milijuna eura budući da državna banka SID, koja je osnovana upravo radi praćenja izvoznih poslova, nema dostatan jamstveni potencijal.

Finance navodi da je od očekivanih ugovora s Libijom posao koji se odnosi na gradnju autoceste Tripoli - Bengazi do sada zaključilo samo poduzeće SCT iz Ljubljane. Riječ je o poslu vrijednu više od 300 milijuna eura, a SCT već idući mjesec očekuje prvi novčani predujam, za što je potrebno osigurati određeno bankovno jamstvo, potvrdio je direktor i suvlasnik SCT-a Ivan Zidar.

Libijci bi najradije da se u posao izdavanja jamstava za slovenska građevna poduzeća uključi Unicredit banka u kojoj su i sami važan dioničar. Uz to, navodi Finance, s druge strane, slovenske banke boje se izdavanja visokih jamstava za poslove u Libiji zbog specifična načina poslovanja u toj državi, ali i zbog mogućnosti da odobrena jamstvena sredstva slovenska građevna poduzeća ne bi preusmjerila u prevladavanje vlastitih financijskih teškoća i financijskih obveza na domaćem tržištu, pogođenu krizom u tom sektoru.


www.seebiz.eu
(Zatvori)

Pregovori oko preuzimanja McDonaldsa trajali su godinu i pol.

"U nama su prepoznali kvalitetne partnere. Naša je namjera do kraja godine otvoriti dva nova restorana i obnoviti dva-tri postojeća" - rekao je za Business Gavrilović.

Transakciju su potvrdili iz McDonaldsa dodajući kako se takav model primjenjuje u više od 50 zemalja širom svijeta, te da oko 80 posto McDonaldsovih restorana vode lokalni poduzetnici putem konvencionalnih franšiza, joint venture partnerstva i razvojnih licencija. Dodaju kako su vrlo impresionirani profesionalnim, strukturiranim i discipliniranim pristupom poslovanju Gavrilovića i Kujundžića.

"Vjerujemo da će se naše poslovanje znatno unaprijediti uz njih" - zaključuju.

Gavrilović i Kujundžić odlučili su se za razvojnu licenciju što znači da će ono osigurati kapital za cjelokupno poslovanje svih restorana, a McDonaldsu će plaćati samo naknadu na temelju postotka od prodaje. McDonalds i dalje zadržava pravo odobravanja dizajna restorana, operativnog procesa i korištenja imena.

Prvi McDonalds otvorio se u Zagrebu 1996. godine, a od tada ih je otvoreno još sedam. u Osijeku su dva, u Velikoj Gorici, Karlovcu, Varaždinu, Rijeci, Puli i Splitu po jedan. Prema financijskom izvještaju iz 2008. McDonalds Hrvatska ostvario je ukupni prihod od oko 192 milijuna kuna, a neto dobit iznosila je oko 11 milijuna kuna.

www.seebiz.eu

(Zatvori)

"'Za 2010. očekujemo rast prihoda za 18,13 posto na 584,48 milijuna kuna'', pohvalila se Bakran, a to će osigurati uvođenjem novih igara, osnaživanje brandova i štednjom. Plan za 2010. predviđa ostvarivanje 45 milijuna kuna neoporezovane dobiti.

Od 539,2 milijuna kuna rashoda čak će se 239,7 sliti u državni proračun, kroz naknade od igara za sreću, doprinose na plaće, te porez na dobit.

www.seebiz.eu

(Zatvori)

Prema tim podacima, krajem prosinca u RH je bilo ukupno 1,450.039 zaposlenih, što je 75.441 osoba, ili 4,9 posto manje nego u siječnju kada je zaposlenih bilo 1,525.480. Broj ukupno zaposlenih veći je dio godine padao iz mjeseca u mjesec, a izuzetak su četiri mjeseca - travanj, svibanj, lipanj i srpanj kada je nešto rastao u odnosu na mjesece prije. Statistike pokazuju da je najviše radnih mjesta tijekom prošle godine izgubljeno u pravnim osobama u kojima je broj zaposlenih s 1,234.411 osoba u siječnju u prosincu pao na 1,178.827, što je smanjenje za 55.584 osobe, ili za 4,5 posto. U pravnim je osobama broj zaposlenih tijekom godine padao gotovo iz mjeseca u mjesec, izuzev svibnja i lipnja kada je zabilježen blagi rast na mjesečnoj razini.

U najvažnijoj djelatnosti, prerađivačkoj industriji broj zaposlenih u pravnim osobama neznatno je rastao samo u veljači u odnosu na siječanj, a nakon toga padao iz mjeseca u mjesec i ukupno je smanjen za više od 17 tisuća osoba - krajem siječnja pravne osobe u prerađivačkoj industriji zapošljavale su 240.742 osobe, a krajem prosinca 7,1 posto manje njih, ili 223.663 osobe. U okviru prerađivačke industrije iznadprosječan postotni pad broja zaposlenih bilježe primjerice proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme (12,1 posto), proizvodnja odjeće (12,3 posto), proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda (12,9 posto), itd.

U postotku je najveći pad, za čak 43 posto, statistika registrirala u djelatnosti popravak i instaliranje strojeva gdje je u siječnju bilo zaposleno 14.093 osobe, a u prosincu njih 8.024, ili šest tisuća manje. Među rijetkim djelatnostima unutar prerađivačke industrije koje su u prošloj godini imale više zaposlenih krajem nego početkom godine je proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava, pod kojom statistika vodi i brodogradnju, gdje je broj zaposlenih porastao sa 12.382 u siječnju na 14.245 u prosincu.

U pravnim osobama u trgovini na veliko i malo broj zaposlenih u prošloj je godini smanjen za više od 25 tisuća, sa 221.366 na 195.797, dok je u građevinarstvu broj zaposlenih sa 107.233 u siječnju na kraju godine pao ispod sto tisuća, na 99.410. Tako su po broju zaposlenih krajem godine građevinarstvo pretekli javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje te obrazovanje, a te su dvije djelatnosti zabilježile i nešto veći broj zaposlenih u prosincu nego u siječnju. U javnoj upravi i obrani; socijalnom osiguranju broj zaposlenih sa 105.449 u siječnju porastao je na 106.052 u prosincu, a u obrazovanju sa 101.961 osobe na 104.566.

Po konačnim statističkim podacima o zaposlenima u periodu od siječnja do prosinca 2009. godine, broj zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama smanjen je za više od 17 tisuća, sa 254.422 zaposlena u siječnju na njih 237.406 u prosincu, a osiguranih je poljoprivrednika bilo 2,8 tisuća manje, odnosno broj im je pao sa 36.647 na 33.806. Krajem prošle godine na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bilo je 291.545 osoba, što je 37.254 osobe, ili 14,6 posto više nego u siječnju. Stopa registrirane nezaposlenosti u prošloj se godini kretala od najnižih 14,0 posto u lipnju do najviših 16,7 posto u prosincu, pokazuju statistike.


www.seebiz.eu
(Zatvori)