Biobanka je dosad prikupila uzorke od oko 5.000 ljudi koji su temelj njihovih genetskih istraživanja, a planira se prikupljanje informacija od još oko 5.000 dobrovoljaca. Ideja projekta je da je u izoliranim populacijama kakve još uvijek postoje na dalmatinskim otocima lakše rekonstruirati rodoslovna stabla i prepoznati gene koji se uvijek pojavljuju kod oboljelih članova obitelji te tako otkriti genetske temelje određenih zdravstvenih problema.

Projekt je u zadnje dvije godine rezultirao s čak 11 značajnih otkrića, čime je postao najuspješniji noviji znanstveni pothvat u Hrvatskoj, ali i široj regiji.

Još 2005. godine dr. Rudan je za Svjetsku banku vodio studiju Referentna grupa za epidemiologiju dječjeg zdravlja, čiji su rezultati objavljeni u uglednom časopisu The Lancet, a financirala ga je, među ostalima, i zaklada Billa Gatesa.

"Radi se o procjeni stanja zdravlja zemalja u razvoju. Godišnje umre 10 milijuna djece. Svakog dana umre 30-ak tisuća djece do pet godina. Nitko nije znao pouzdano reći od čega djeca najčešće umiru - od malarije, upale pluća, proljeva, neonatalnih problema", objasnio je tada cilj studije prof. Rudan.

Prije dvije godine u jednom od najuglednijih svjetskih časopisa Nature Genetics dr. Rudan i njegovi suradnici objavili su senzacionalno otkriće da je gen SLC2A9 transporter mokraćne kiseline i uzročnik gihta, upalne bolesti zglobova koja je, iz dosad nepoznatih razloga, osobito učestala u Dalmaciji.

No 2010. je bila osobito plodna - u suradnji s međunarodnim timovima hrvatski su znanstvenici postigli značajne rezultate u čak devet istraživanja. Profesori Stipan Janković i Ivica Grković sudjelovali su s prof. Rudanom i genetičarima iz svijeta u otkriću gena koji reguliraju plućne funkcije.

S prof. dr. Anom Marušić dr. Rudan je otkrio više gena koji uvjetuju visinu odraslih osoba, dok je u suradnji s dr. Ozrenom Polašekom pronašao genetske regulatore šećera i masnoća u krvi te gene ključne za razvoj šećerne bolesti.

Dr. Igor Rudan je savjetnik Svjetske zdravstvene organizacije, UNICEF-a, Svjetske banke i izvanredni profesor na uglednom Sveučilištu u Edinburghu u Škotskoj. Dobitnik je nagrade Hrvatskog sabora za znanost. Godine 1998. je doktorirao na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, a 2005. obranio je doktorat na području genetike u Edinburghu.

U suradnji s brojnim svjetskim znanstvenicima ove je godine objavio i rezultate drugog velikog projekta Svjetske banke (za koju radi kao stručni savjetnik) – studije koja je trebala pokazati kako na osnovi prethodno dobivenih informacija odrediti financijske i investicijske prioritete, odnosno kako najracionalnije investirati milijarde dolara koje su na raspolaganju kako bi se rješavali globalni zdravstveni problemi. Studija je predstavljena u časopisu Plos Medicine.

No možda su najzanimljivija ove godine objavljena istraživanja o genetskim uzorcima sklonosti pušenju i debljanju. Naime, dr. Rudan je u suradnji s profesorima Vjekoslavom Krželjom i Rosandom Mulić otkrio da geni povezani s ovisničkim ponašanjem kod nekih nositelja izazivaju ovisnost o osjećaju nagrade koji u mozgu stvara hrana te postaju žrtve prejedanja.

U drugoj studiji zajedno s dr. Ozrenom Polašekom, dr. Ivanom Kolčić i dr. Linom Zgaga otkrio je gen BDNF koji potiče na sklonost pušenju te skupinu od tri gena CHRNA5, CHRNA3 i CHRNB4 koji su zaduženi za razgradnju nikotina, a koji određuju koliko će neka osoba cigareta dnevno pušiti. Studija je objavljena u časopisu Nature Genetics.

Znanstvenici najavljuju nastavak studija koje bi uskoro trebale dati nove važne rezultate. Trenutno se radi na istraživanju povezanosti gena s dužinom spavanja, krvnim tlakom, srčanim ritmom te sklonostima očnim bolestima.

Dr. Rudan ističe da je za ostvarivanje ovako važnih rezultata ključna bila suradnja znanstvenika iz desetak hrvatskih institucija iz Splita, Rijeke, Zagreba i Osijeka te nekoliko iz svijeta.

www.seebiz.eu

Kada se tome pribroje i turisti koji su u Hrvatsku pristigli avionima, brodovima i vozilima preko drugih graničnih prijelaza, ukupan broj turista zasigurno bi se približio ili čak premašio vrtoglavu brojku od milijun putnika. I prema dostupnim podacima Ministarstva unutarnjih poslova, u protekla tri dana u Hrvatsku je svakih 24 sata ušlo oko 300.000 putnika. Zbog snažnog priljeva turista koji su navalili u Hrvatsku, promet je bio gust na području cijele zemlje. Gužve su se stvarale i na većini naplatnih postaja, a podatke su nam do zaključenja izdanja dostavile naplatne postaje Lučko, Ivanja Reka, Krčki most i Rijeka.

Lučko je tako u petak i subotu zabilježilo ukupno 83.425 ulazaka vozila, a Ivanja Reka 46.850. Krčkim mostom od petka do nedjelje provezlo se više od 30.000 vozila, dok je na autocestu Rijeka - Zagreb ušlo oko 4900 vozila. Prema našem izračunu, samo su ove četiri naplatne postaje u tri dana, i to samo na ulascima, utržile oko osam milijuna kuna.

Ništa manje uzbuđenja tijekom vikenda nije bilo ni u zračnom i morskom prometu. Zrakoplovi su u pet zračnih luka, Puli, Splitu, Zadru, Dubrovniku i Zagrebu prevezli oko stotinu tisuća putnika, dok je samo kroz splitsku trajektnu luku ovog vikenda prošlo oko 60.000 osoba.

No od ovog je vikenda zamjetno i snažnije napuštanje zemlje. Dobar dio turista, čini se, već je završio svoje godišnje odmore, dok se dio Hrvata zaputio u inozemstvo. Tako je zemlju samo automobilima, autobusima, kamionima i motocikliima napustilo oko 600.000 građana.

www.seebiz.eu

Upravo je u tijeku akcija u kojoj svi koji Diners Club HAK karticu zatraže do 31.8.2010. ne plaćaju upisninu i članarinu za prvu godinu članstva, pritom da je članstvo u HAK-u automatsko i besplatno cijelo vrijeme korištenja kartice.

Isto tako, karticom je moguće platiti i sve ostale troškove registracije vozila, poput obaveznog osiguranja vozila. Svi koji koriste privatnu Diners Club i HAK-a karticu, ostvaruju i 15% popusta na kasko osiguranje, dok njezini poslovni korisnici ostvaruju 15% popusta na osiguranje osoba u vozilu. Dodatna pogodnost je što je sva osiguranja moguće platiti Dinersom na više mjesečnih rata.

Kartica donosi i ostale pogodnosti poput HAK-ove pomoći na cestama u Hrvatskoj 0-21, mogućnost jednokratne kupnje i kupnje na rate na brojnim prodajnim mjestima, kupnju goriva i cestarine.

www.seebiz.eu

Povrat 167 crpk, prodanih Rusima za 117 milijuna eura, plus 90 milijuna dolara za izgubljenu dobit - sve to Ina traži na sudu u Beogradu.

U Srbiji svi bježe od razgovora o toj temi. Zanimljivo je da je u vrijeme prodaje na čelu Agencije za privatizaciju bio sadašnji premijer Mirko Cvetković. U Lukoliu - bez komentara. Bivša savjetnica za energetiku u vladi Srbije Zorana Milanović priznaje da je prodaja Beopetrola bila problematična. Lukoil nije tu kriv, on nema problem, problem ima srpska strana. Sad je na srpskim instituacijama da vide što se radilo prije šest-sedam godina i zbog čega nismo u međuvremenu vidjeli tko je odgovoran za to. Dakle, sve stvari dođu na naplatu. Problem je što će nas to itekako koštati, rekla je.

Sudski spor mogao bi trajati godinama, a u ugovoru s Lukoilom srbijanska se vlada obvezala snositi eventulne sudske troškove. U zagrebačkoj središnjici Ine ništa ne žele komentirati. Tek poručuju da od tužbe vrijedne stotine milijuna eura ne odustaju. Spremni su za sljedeće sudsko ročište u rujnu.

www.seebiz.eu

Naime, poskupljenje mlijeka Z'bregov s 4,99 kuna na čak 5,29 kuna, u većini supermarketa, uistinu je neočekivano (u prosjeku za 4,91% u 7 od 8 supermarketa). Uzevši u obzir da je i cijena filea od pilećih prsa 'Cekin' skočila i do 59,99 kuna za kilogram, kao npr. u Billi (u prosjeku skuplje 2,77% u 5 od 8 supermarketa), možemo iščitati da su u varaždinskoj prehrambenoj industriji nastupile neke turbulencije, koje su utjecale na ovo poskupljenje. Ili je to, ili nam se sprema opće poskupljenje ove dvije vrste namirnica (mesa i mlijeka), što za većinu hrvatskog pučanstva znači zvono za alarm. Stezanje remena čini se tek predstoji...

Nemalo iznenađuje i rast cijene polutvrdog sira. Trend poskupljenja suncokretovog ulja, sad se ne vidi samo na 'Zvijezda' ulju, nego i na najjeftinijim primjercima istoga. Suncokretovo ulje je skuplje u prosjeku za 11,57%. Sezona češnjaka je ili ovaj tjedan završila, ili se na tržištu češnjaka također događaju velike turbulencije, jer je cijena češnjaka u rinfuzi porasla u prosjeku za nevjerojatnih 30,12% u 7 od 8 supermarketa, u odnosu na stanje prije 20 dana.

Trend poskupljenja limuna i dalje traje (skuplji je za 7,16% u prosjeku). Narančama je, čini se, polako došao kraj sezone, jer im je cijena skočila za 35,37% u prosjeku, u 7 od 8 supermarketa.

Najpovoljniju jediničnu košaricu i ovaj tjedan imaju Plodine, iako im po indeksu povoljnosti niti ovaj tjedan baš ne cvatu ruže (+5). No, Plodine su mjesecima konstantno držale naslov najpovoljnijeg hrvatskog supermarketa, pa se očito sada malo eksperimentira s cijenama pojedinih artikala, ali na način da se ne ugrozi stečeni status najpovoljnijeg.

Zanimljiv je status Getroa, koji se po cijeni jedinične košarice tijesno stisnuo iza drugoplasiranog Kauflanda koji je ovaj tjedan taktički izgubio prvo mjesto zbog podizanja cijene već svima dobro znanih Calgonit Quantum finish tableta. No Getro je drugi po indeksu povoljnosti (+16) iza prvoplasiranog Kauflanda (+20).

Čini se da je preuzimanjem Getroa, Mercator očito odlučio Getro vratiti na sam vrh ljestvice najpovoljnijih supermarketa. No, Mercator se uz Interspar i dalje nalazi na dnu ljestvice najpovoljnijih supermarketa i po iznosu jedinične košarice i po indeksu povoljnosti. Razlika iznosa najpovoljnije i najnepovoljnije jedinične košarice, ovaj je tjedan 21,20 kuna manja u odnosu na prošlo očitanje i iznosi 142,08 kuna.

Ovotjedna naša preporuka je svakako iskoristiti akcijske cijene ekstra djevičanskog maslinovog ulja koje su 10 kuna povoljnije nego inače u 3 supermarketa. Krastavci i rajčica su artikli koji pokazuju i dalje trend pojeftinjenja, što je logično jer je sezona upravo tog povrća, pa treba iskoristiti ovaj period za uživanje u tom povrću dok ga još ima po povoljnim cijenama. Najinteresantnija ponuda rajčica ovaj tjedan je bila u Plodinama gdje je kilogram domaće rajčice bio na akciji po 4,99 kuna.

Za kraj još napomenimo da je indikativno to da jedinična košarica standardnih proizvoda u prosjeku za 0,59% skuplja u odnosu na očitanje cijena prije 20 dana, dok je jedinična košarica nestandardnih proizvoda u prosjeku skuplja za 0,62%. Da se zaključiti da postoji lagani trend poskupljenja svih artikala, no vrijeme će pokazati kako će se situacija dalje razvijati. U svakom slučaju, ne miriše na dobro.

www.seebiz.eu