Najveći dio članova prošle je godine izgubio Raiffeisen obvezni mirovinski fond (ROMF), proizlazi iz podataka koje je objavila Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa).
Ako se promotri prosječan broj članova fonda u prošloj godini i neto rezultat odlazaka i dolazaka iz pojedinog fonda, dobije se kako je Raiffeisen OMF lani na godišnjoj razini izgubio 2,4 posto članova. Ukupno je iz tog fonda lani otišlo nešto manje od 28.000 ljudi, dok je iz drugih fondova u Raiffeisen prešlo njih 17.000. “Promjene članstva obveznih mirovinskih fondova bile su u prethodne dvije godine dominantno uvjetovane intenzitetom i metodama djelovanja agentskih mreža mirovinskih društava. Opseg i trendovi promjena članova obveznih fondova radikalno se mijenjaju nakon donošenja izmjena Pravilnika o marketingu mirovinskih fondova iz listopada 2008. godine, kojim je zapriječeno plaćanje agentima”, poručuju u ROMF-u. No bez obzira na prošlogodišnje promjene u tom fondu poručuju kako u ovoj godini imaju pozitivan saldo prelaska. “Riječ je općenito o vrlo malom broju prelazaka”, ističu u Raiffeisenu.

 Najveći broj odlazaka prošle je godine imao AZ obvezni mirovinski fond (AZ OMF). Čak nešto više od 30.000 članova odlučilo je napustiti taj mirovinski fond i prijeći u drugi. S druge strane u taj je fond lani prešlo 24.400 novih članova. “U 2009. godini zanemariv je broj članova koji su došli ili otišli iz našeg fonda pa to potvrđuje činjenicu da članovi u pravilu ne mijenjaju odabrane obvezne mirovinske fondove, odnosno rade to u zanemarivim brojkama”, pojašnjavaju u AZ obveznom fondu. Tvrdnju potkrepljuju brojkom da je do kraja kolovoza samo 317 članova otišlo u drugi fond, a 242 člana prešla su iz drugog fonda u AZ. Tamo dodaju kako su zbog zakonskih ograničenja strategije ulaganja svakog fonda drukčije, zbog čega ni rezultati nisu isti.

“Kako vrijeme bude protjecalo, te će razlike sve više dobivati na važnosti”, upozoravaju. Prema Hanfinim podacima za prošlu godinu, ukupno je 96.000 ljudi promijenilo mirovinski fond, što je za 48,5 posto više nego godinu prije. Najbolje je u tome prošao PBZ/CO fond kojem je na temelju prelazaka među fondovima broj članova porastao za 6,2 posto. No ako se pogleda trend u posljednjih nekoliko godina, može se primijetiti kako je taj fond više gubio članove nego ih je dobivao. Naime, 2007. godine fond je zbog prelazaka izgubio 2,2 posto članova, a u 2006. njih 1,32 posto. Međutim, prošle godine 30.700 članova prešlo je u PBZ/CO iz drugih fondova, dok ih je otišlo upola manje. Što se tiče Erste Plavog fonda, lani je zahvaljujući prelascima povećao broj članova za 0,9 posto. Tako je 23.500 članova došlo iz drugih fondova, dok je 22.000 njih otišlo. Prema posljednjim Hanfinim podacima, na kraju lipnja domaći su fondovi brojili 1,49 milijuna članova, dok ih je na kraju 2008. bilo 1,47 milijuna.





www.seebiz.eu
(Zatvori)

Četiri društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima u prošloj su godini od upravljanja fondovima uprihodila ukupno 215,84 milijuna kuna što je 5,3 posto više nego u 2007. godini, dok su njihovi ukupni prihodi lani porasli su 6,9 posto na 242,8 milijuna kuna,  podaci su Hanfe objavljeni u godišnjem izvješću Agencije.

Istodobno, ukupna neto dobit društava za upravljanje OMF-ima u 2008. je dosegla 107,5 milijuna kuna što je 1,4 posto manje u usporedbi s prethodnom godinom.

Najznačajniji izvor prihoda, u iznosu od ukupno 185,5 milijuna kuna (3,3 posto više nego u 2007.) društvima je bila naknada od ukupne imovine mirovinskog fonda, dok je naknada od uplaćenih doprinosa dosegla 29,44 milijuna kuna što je porast od 16,59 posto u odnosu na 2007. Na ime naknada za izlaz fondovi su naplatili 944.000 kuna. Prihodi od ukupnih naknada po članu obveznog mirovinskog fonda zabilježili su lagani pad (0,4 posto) i iznosili su 146,3 kune.

Kad je pak riječ o rashodima društava za upravljanje, oni su lani povećani čak 17,5 posto na 108 milijuna kuna. Pritom su najviše povećani rashodi od upravljanja fondom na što su, kako se navodi u izvješću, najviše utjecali troškovi agenta prodaje koji su iznosili 28,5 milijuna kuna ili 19,8 posto više nego u 2007. godini.

Inače, ukupni rashodi društava u 2008. po članu obveznog mirovinskog fonda iznosili su 73,4 kune, što je 11,1 posto više negoli prethodne godine. U 2008. društva su po članu fonda u prosjeku izdvojila 18 kuna za troškove osoblja (porast od 0,5 posto), 19,3 kune za troškove agenata prodaje (porast od 12,9 posto) i 5,89 kuna za marketinške troškove (pad od 35,4 posto).






www.bankamagazine.hr
(Zatvori)

U petak 14. kolovoza na internetskim stranicama Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga objavljeno je izvješće Agencije za mjesec srpanj.

(Zatvori)

Imovina pod upravljanjem domaćih otvorenih investicijskih fondova u srpnju je opet pala ispod iznosa od deset milijardi kuna. Nakon što je tri mjeseca rasla te u svibnju skočila iznad razine od 10 milijardi kuna po prvi puta u pola godine, imovina u domaćim fondovima u lipnju se opet počela smanjivati da bi u srpnju taj trend samo bio nastavljen.

Podaci Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) pokazuju da su, nakon 1,4-postotnog pada u lipnju, krajem srpnja domaći fondovi upravljali sa dodatnih 2,7 posto manje novca, odnosno sa 9,74 milijardi kuna. Dionički indeks Zagrebačke burze tijekom srpnja skliznuo je za 0,9 posto. No na kretanje imovine domaćih fondova, osim povlačenja i uplaćivanja novca u fondove, posljednjih mjeseci više utječu prinosi na novčanim tržištima nego oni na dioničkim.

Novčani vodeći
Imovina pod upravljanjem u novčanim fondovima krajem srpnja iznosila je 4,41 milijardu kuna, dok se ona u dioničkim kretala nešto ispod iznosa od 2,86 milijardi kuna. Tek ako se imovini dioničkih pribroji imovina mješovitih fondova koji, istini za volju, dobar dio portfelja ulažu u dionice, ona ona zajednički premašuje novčane fondove za četristotinjak milijuna kuna.U obvezničkim fondovima koji u posljednje vrijeme ne bilježe neke bitnije negativne rezultate nalazi se tek nešto više od pola milijarde kuna.Kretanje imovine fondova govori da je Hrvatska još uvijek vrlo daleko od euforije zabilježene 2007. godine. U listopadu i prosincu te godine imovina u domaćim fondovima premašivala je i 30 milijardi kuna. Od toga se oko polovice nalazilo u dioničkim fondovima, dok bi zajedno sa mješovitima imovina dosizala i premašivala dvije trećine ukupnog iznosa koji se nalazio u otvorenim fondovima u Hrvatskoj.

Stabilni prinosi
Može se i primijetiti da se, otkad se prije otprilike pet godina razigrala domaća fondovska industrija, imovina u novčanim fondovima uglavnom nije bitnije mijenjala. Tamo se uvijek nalazilo između tri i pet milijardi kuna. Takav trend posljedica je samih karakteristika novčanih fondova u koje obično svoje viškove novca stavljaju kompanije i investitori koji moraju biti sigurni da će do tog novca moći doći brzo ako im zatreba. Likvidnost i siguran prinos te nizak rizik obilježja su novčanih fondova. S druge strane oni ne mogu ostvariti bilo kakvu višu dobit koju može karakterizirati, a tijekom 2006. i 2007. je to bilo posebno vidljivo, ulaganje u dioničke i mješovite fondove.Drugi uzastopni mjesečni pad imovine u fondovima govori i kako se u Hrvatskoj zasad ne vide bilo kakvi tragovi optimizma koji se mogu iščitati na pojedinim inozemnim tržištima u posljednje vrijeme. Domaćim fond menadžerima ostaje samo da se nadaju da se takav trend neće nastaviti.

www.poslovni.hr

(Zatvori)

U petak 14. kolovoza objavljeno je izvješće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga za mjesec srpanj. Neto mirovinski doprinosi proslijeđeni OMF-ovima od početka njihovog djelovanja iznose 24.875.529.408,03 kune. Agregirana neto imovina OMF-ova na kraju mjeseca srpnja iznosi 25.931.425.507,46 kuna. Iz ovih podataka slijedi da su OMF-ovi svojim članovima od osnutka (tijekom točno 87 mjeseci kapitalizacije) kapitalizirali 1.055.896.099,43 kune ili 4,24 posto proslijeđenih im neto mirovinskih doprinosa.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Svjetske kompanije u posljednje vrijeme svježi kapital namiču kroz izdanja obveznica no u Hrvatskoj to nije slučaj.
U vrijeme kad domaći gospodarski sektor sve više tone i kad mnoge tvrtke korištenjem rezervi pokušavaju opstati na tržištu, kao mogućnost za namicanje novca za poslovanje otvara se tržište kapitala odnosno izdavanje korporativnih obveznica. Svjetski trendovi govore tome u prilog jer posljednjih mjeseci kompanije žele iskoristiti slobodna sredstva investitora te pribjegavaju emisijama obveznica ili dionica.U Hrvatskoj potencijalni ulagači mogli bi biti mirovinski fondovi koji raspolažu sa 1,9 mlrd. kuna u depozitima i gotovini. No, ako ih se pita bi li sada ulagali u korporativne obveznice, odgovor je ne.


Nedostatak likvidnosti
“Jedna od glavnih karakteristika hrvatskog tržišta korporativnih vrijednosnica, zapisa i obveznica, nedostatak je likvidnosti. Radi se o papirima koji najčešće nemaju rejting bilo koje od velikih rejting agencija, nisu kolateralizirani i nerijetko se izdaju bez reguliranih obaveza izdavatelja”, izjavio je za Poslovni dnevnik član Uprave AZ obveznog mirovinskog fonda Davor Doko. On ističe kako su prinosi tih obveznica, s obzirom na spomenute činjenice, mali. “Taj bi prinos u svakom slučaju morao bi biti značajno veći od prinosa koji su investitori zahtijevali prilikom nedavnog pokušaja izdanja HBOR-ove obveznice”, kaže Doko. Podsjetimo, te obveznice su trebale imati prinos od 8,75 do devet posto.No, čak da i neki fondovi odluče kupiti dužničke vrijednosnice domaćih kompanija, hrvatski analitičari smatraju kako sada nikako nije vrijeme za takav pothvat. “Svakako da mnoge kompanije danas žude za refinanciranjem dugova, odnosno za novim zaduživanjem. Međutim, takva akcija bi danas bila značajno skuplja zbog specifične situacije na tržištu kapitala i usporavanja gospodarstva”, izjavio nam je pomoćnik direktora Fima Fasa Ivan Soldo.S njim se slaže i fond menadžerica VB Investa Ivana Barać koja pored nelikvidnosti upozorava i na neizvjesnost do kraja godine zbog PDV-a i njegovog utjecaja na profitabilnost kompanija.

  Viši rizik
“U situaciji kada imamo puno neodgovorenih pitanja i značajno neslaganje između struke i Vlade o potrebnim potezima, na tržištima vlada veća neizvjesnost i zabrinutost, što ne pogoduje izdavanju novih vrijednosnih papira, bilo obveznica, komercijalnih zapisa ili dionica”, rekla je Barać.Ona dodaje kako bi prinos na eventualno izdanje obveznica trebao biti značajno viši od prinosa koje su kompanije ostvarivale prije krize s obzirom na viši rizik koji nose. S obzirom na trenutne preferencije investitora, veći bi uspjeh ostvarile obveznice denominirane u euru, nego u kunama, zaključuje Barać.

www.poslovni.hr
(Zatvori)

Riječ je o 194.900  dionica Quaestus Nekretnina (ZSE:QUNE-R-A). time je Erste Plavi postao treći najveći vlasnik Quaestus Nekretnina. Najveći je vlasnik Raiffeisen OMF koji drži 9,99 posto udjela, a drugi je PBZ CO koji je vlasnik 8,87 posto udjela. Općenito, među prvih deset vlasnika četiri su mirovinska fonda koji ukupno drže gotovo 33 posto udjela Quaestus Nekretnina.





www.seebiz.eu
(Zatvori)

U srijedu 15. srpnja objavljeno je izvješće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga za mjesec lipanj. Neto mirovinski doprinosi proslijeđeni OMF-ovima od početka njihovog djelovanja iznose 24.475.347.522,18 kuna. Agregirana neto imovina OMF-ova na kraju mjeseca lipnja iznosi 25.319.682.800,71 kuna. Iz ovih podataka slijedi da su OMF-ovi svojim članovima od osnutka (tijekom točno 86 mjeseci kapitalizacije) kapitalizirali 844.335.278,53 kune ili 3,45 posto proslijeđenih im neto mirovinskih doprinosa.

(Zatvori)