U uvodu u “vrući dio” Watschinger objašnjava da su se u sklopu Hypo Consultants Holdinga u državama u kojima je Hypo poslovao nalazile po jedna tvrtka Hypo Consultants.

– Cijeli odjel Consultants prodan je investicijskoj skupini (Auctor) oko tadašnjeg predsjednika uprave Damira Farkaša. Smatram da je riječ o namještenom poslu jer su na natječaju sasvim zanemareni bolji ponuđači poput fondova iz inozemstva, npr. Jupitera iz Engleske – kaže on.

O dogovorenoj cijeni, za koju se u medijima godinama nagađa da je iznosila 55 milijuna eura, Watschinger je čuo da je bila riječ o 20 milijuna eura te je uvjeren da se za Hypo Consultants moglo dobiti nekoliko puta više. O pravoj vrijednosti nekretnina Consultantsa bivši šef Hypo grupe Wolfgang Kulterer svjedočio je u ožujku pred koruškim državnim odvjetništvom da je iznosila 150 milijuna eura, o čemu je Večernji list također pisao. To je bila uknjižena vrijednost, a onu tržišnu, odnosno stvarnu, hrvatski su mediji procjenjivali i na više stotina milijuna eura.

– Doznao sam i to da ugovorena cijena uopće nije plaćena – svjedočio je Watschinger koji je iz hrvatskih medija doznao da je Auctor za kupnju Consultantsa dobio kredit Hypo banke.

Njegovo je svjedočenje zanimljivo i zato što hrvatska brokerska kuća Auctor tvrdi da nije kupila cijeli odjel Consultantsa, da je još u srpnju 2007. plaćeno 100% ugovorene cijene, koja je usto navodno bila sasvim realna, te da o kreditu Hypo banke nema govora. Watschinger u svakom slučaju navodi da je za provedbu natječaja prodaje H. Consultantsa angažirana tvrtka ASP Consulting iz Beča.

Kao što je u ožujku Kulterer teško optužio jednog od bivših šefova Hypa Güntera Striedingera, nabrojivši niz malverzacija u Hrvatskoj s nevraćanjem lakih kredita i nazvavši Zagorca “Striedingerovim čovjekom”, Striedingera je spominjao i Watschinger. Rekao je da je Hypo banka u H. Consultants trpala sve financijski problematične poslove. Kao primjer je naveo tvrtku Singulus d.o.o. koju je, kaže on, slovenski mešetar nekretninama Miro Oblak kupio kreditom od 2,5 milijuna eura koji je dobio od Hypo banke. Jedina nekretnina u sklopu Singulusa bio je bivši PIK-ov vinski podrum na atraktivnom mjestu u Umagu, a Watschinger tvrdi da Oblak, koji je tu htio sagraditi stambeno-poslovni objekt, kredit nije otplaćivao.

Striedinger je navodno naložio da nekretninu otkupi austrijski Hypo Consultants, ali sada za 10 milijuna eura. Striedinger je potez obrazlagao tvrdnjom da se time želi dovršiti građevinski projekt, kaže Watschinger, no projekt ne samo što nisu odobrili stručnjaci za nekretnine nego su se i građevinski planovi, na osnovi kojih je dobivena građevinska dozvola, pokazali toliko lošima da se sve moralo iznova planirati kako bi projekt bio tržišno isplativ. Na tome je i stalo jer se nekretninom sve do danas nitko nije bavio, zaključuje Watschinger koji upire u Striedingera kao krivca za to što se na istovjetan način s Hypo Consultantsom poslovalo i inače.


www.seebiz.eu
(Zatvori)

Prema neslužbenim informacijama, Atlantic grupa jedina je kompanija među zainteresiranima za Drogu Kolinsku koju bismo mogli nazvati strateškim investitorom. U konkurenciji su, naime, uglavnom private equity fondovi. Stručnjaci procjenjuju da bi pozicija strateškog investitora Atlanticu mogla osigurati sudjelovanje u drugom krugu prodaje Droge Kolinske.

Tek u drugom krugu prodaje počinje ono pravo, ozbiljno i, pretpostavlja se, žestoko natjecanje. Očekuje se da bi due dilligence u Drogi Kolinskoj trebao početi već 3. lipnja, što znači da je proces prodaje slovenske kompanije zamišljen kao vrlo dinamičan.

Stručnjaci smatraju da bi Emil Tedeschi trebao imati mnogo manje problema u svojem pokušaju preuzimanja vrlo velike i ugledne Droge Kolinske nego što je Ivica Todorić imao sa svojim pokušajem preuzimanja udjela u slovenskom Mercatoru. Navodno je prema Todoriću postojalo određeno nepovjerenje zbog problema s plasmanom slovenskih proizvoda na Konzumove police, a i sam Konzum doživljavan je ponajprije kao Mercatorov ljuti konkurent.

Za sada se Tedeschijevoj Atlantic grupi (ZSE:ATGR-R-A) samo postavlja pitanje veličine u odnosu na Drogu Kolinsku. Uz to, neki slovenski mediji pokušali su povezati Tedeschija s Todorićem, što je vjerojatno pokušaj narušavanja njihovih javnih pozicija.

Slovenski analitičari tako upozoravaju na "relativno veliku vjerojatnost" da Atlantic grupa kao kupac Droge Kolinske troškove preuzimanja prebaci na samu tu tvrtku, piše ljubljanski list Dnevnik. Naglašavajući da je Atlantic grupa za kupnju Droge Kolinske dobila bankarsko potporno pismo (bank support letter) od slovenske filijale banke Unicredit, a ne od neke druge banke koja je u sklopu javne prodaje postala manjinska suvlasnica grupe, list otvara mogućnost da se Atlantic grupa obratila slovenskoj filijali kako bi "prikrila" tragove do Agrokorove "kućne banke".

Uz tu špekulaciju, ljubljanski Dnevnik priličnu je pozornost posvetio stvaranju teorije o tobožnjoj nedvojbenoj bliskosti Tedeschija i Todorića, a to su potkrijepili "dokazima" – suvlasništvom u RTL-u te strateškim partnerstvom u otvaranja Atlanticovih ljekarni u Konzumovoj prodajnoj mreži.

S obzirom na to da prodavatelj Droge Kolinske nema obvezu izvješćivanja javnosti o fazama cijelog procesa, možda će imena kandidata ostati nepoznata ili neprovjerena te će se na kraju otkriti samo ime kupca, ali ne i iznos same transakcije.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

”Po tenderskoj procsduri, pozvaćemo sve prijavljene da na tendsr za izgradnju autoputa ponove svoje ponude. Namjeravali smo da danas završimo pregovore sa Grcima, ali se scenario mijenja. Grcima ćemo dati još vremena da formiraju ponudu za sve tri dionice” izjavio je ministar saobraćaja, pomorstva i telekomunikacija  Andrija Lompar TV IN

Lompar i predstavnici Evropske investicione banke dogovorili su prošle sedmics da se istovremeno grade prve tri dionice budućeg autoputa Bar-Boljare. EIB, koja je ranije odbijala da podrži projekat zbog insistiranja Vlade da se prvo gradi treća, najzahtjevnija dionica Smokovac-Mateševo, najavila je da će investirati 50 odsto potrebnog novca za gradnju prve dvije dionice od Đurmana do Podgorice, te da će donirati 20 miliona eura u vidu tehničke pomoći komiletnom projektu.

Prema nezvaničnim informacijama Dana, dogovoreni sporazum sa EIB ne podrazumijeva da će posla biti za dva, ili tri privatna partnera. Autoput će graditi konzorcijum ili kompanija koja ponudi najbolje uslove za gradnju prve tri dionice.

SEEbiz je juče najavio da se splitski Konstruktor vraća u igru za posao u Crnoj Gori, zahvaljujući kineskoj Exim banci

”Zasad nijesu osigurane garancije za gradnju svih dionica, ali se ipak očekuje da će Konstruktor Željka Žderića ove sedmice obnoviti pregovore sa crnogorskom vladom”.

Splitski Konstruktor u subotu je na svojim internet strancima objavio da je uplatio garanciju od 500.000 eura, kao prvi dio garancija za trasu od 170 kilometara, te da će uskoro uplatiti dodatnih 1,6 miliona eura.

www.seebiz.eu

(Zatvori)

Grčka uskoro mora isplatiti dospjele obveznice koje će najvjerojatnije pokušati reprogramirati na način da produži njihovu otplatu na 15 godina, dok se istovremeno povećava spread između grčkih i njemačkih obveznica. Eurostat je objavio da je grčki proračunski deficit prošle godine bio veći od službenih grčkih podataka i da bi mogao još jednom biti revidiran naviše. Osim toga Moody's je još jednom smanjio rejting Grčke čime postaje gotovo sigurno korištenje sredstava koje su osigurale zemlje članice euro zone i Međunarodni monetarni fond. To je dovelo i do okretanja ulagača sigurnijim oblicima imovine, odnosno deviznom tržištu i slabljenju eura u odnosu na ostale važnije valute i pada dionica azijskih izvoznika.

Među dobitnicima u regiji bili su proizvođači televizora nakon što su rezultati korejskog LG Display-a i tajvanskog AU Optronics-a pokazali snažniji oporavak tog tržišnog segmenta elektroničkih proizvoda. Jačanje jena u odnosu na euro nije pomoglo Nikkeiu koji je zaključio padom od 0,32% i zaključujući treći uzastopni tjedan pada. Određenu podršku indeksu pružila su dobra očekivanja kompanija. Razdoblje intenzivnijih objava rezultata u Japanu se tek očekuje pa su ulagači pozorno pratili sve korporativne vijesti.

I na korejskom tržištu korporativne vijesti su smanjile pad Kospia koji je zaključio padom od 0,14%. Među dionicama u plusu bile su LG Display, Hyundai Motor i Kia Motors. Kia Motors je u prvom kvartalu ostvarila četiri puta veću dobit od one u prvom kvartalu prošle godine, zahvaljujući rastu prodaje, ali su takvi rezultati bili uglavnom u skladu sa očekivanjima. Nešto veće pozitivno iznenađenje bili su rezultati Hyundai-a. Na kineskom tržištu nastavlja se negativni sentiment zbog očekivanja uvođenja strožih ograničenja na tržištu nekretnina.

Danas je najslabiji bio bankarski sektor zbog očekivanog pada kreditiranja nakon uvođenja novih mjera kineske vlade.

Nikkei                                10.914,46    -0,32%
Hang Seng                       21.249,91     -0,96%
Shanghai Composite      2.983,54     -0,53%
Straits Times                    2.970,59    -0,34%
Kospi                                 1.737,03    -0,14%
ASX                                    4.913,50    -0,47%

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Znači li to iskorištavanje najboljeg susjeda? Ili si je predsjednik uprave Žiga Debeljak s dogovorom kupio mir ispred vlasnika, u Mercatoru (LJSE:MELR) ne odgovaraju. Sudeći po dogovoru među slovenskim bankama, koje imaju nešto manje od četvrtine dionica Mercatora i uprave, Mercator će dioničarima predložiti: 7,5 eura bruto dividende po dionici tokom ove godine, povećanje dividende na 8 eura tokom iduće godine, te rast dividende po dionici na 8,8 eura u 2012. godini. Prošle je godine isplaćena dividenda Mercatora iznosila 4,5 eura brute, te je bila najviša do sad.

Mercator je dogovorom s bankama dioničarima godišnje namijenio više dividendi, nego što je iznosio njegov prošlogodišnji čisti dobitak. Takvu situaciju, Mercator si naravno može priuštiti, no ne znači li to financijsko iscrpljivanje društva? U mercatoru pretpostavke o iscrpljivanju i drugim važnim pitanjima koja se otvaraju ne komentiraju, te je portal finance. si sam napravio detaljniji izračun.
Mercator je prošle godine ostvario 21,1 milijuna eura čistog dobitka. Ako će dividendu, koja je za ovu godinu predviđena u dogovoru, na skupštini poduprla večina nazočnih dioničara (ukupno ih je 16.899), Mercator će ove godine morati dioničarima isplatiti za predhodnu poslovnu godinu 27,1 milijuna eura dividendi, što će za 6 milijuna eura premašiti prošlogodišnji čisti dobitak.

Dioničarima se dijeli bilancni dobitak, koji je sastavljen iz prošlogodišnjeg čistog dobitka, neraspodjeljenog bilancnog dobitka od prijašnjih godina, te promijena zaliha iz dobitka. Preneseni dobitak iz prijašnjih godina, Mercator je imao  krajem srpnja, oko 10 milijuna eura. Pored toga još 238 milijuna eura rezervi iz dobitka, koje djelomično može pretvoriti u preneseni dobitak.

mercator tako ove godine svakako ima mogućnost isplaćivati dividendu iz dogovora, iako će se zbog dogovora vjerojatno morati zadužiti. Pitanje je kako i dali je uz takav scenarij još uvijek financijski uzdrživa isplanirana strategija širenja.  Kao što je već rečeno, predsjednik uprave mercatora o tome ne želi razgovarati.

Mercator naime, posebne dividende, koje su veće od ostvarenog dobitka, neće isplatiti ove godine, već nakon ispunjavanja dogovora sa bankama, u naredne dvije godine. Iduće godine ako bi dioničarima Mercator predložio 8 eura dividende po dionici, što znači da će za dividende trebati skoro 30 milijuna eura. Što je 8 milijuna eura više, nego što Mercator ove godine predviđa čistog dobitka.

U taj izračun uključena je najavljena dokapitalizacija. Ako će se Mercator dokapitalizirati za predviđenih 20 posto, iduće će se godine povećanjem broja dionica s 3,77 na 4,52 milijuna za isplatu dividendi biti će potrebno malo manje od 36 milijuna eura. Dobitak se s dokapitalizacijom vjerojatno neće osjetljivije promjeniti, jer su Mercatorova preuzimanja usmjerena na ciljana tržišta prvih godina poslje ulaska, te očito ne ostvaruju vidljive prinose.

http://www.seebiz.eu/
(Zatvori)

Prijedlog Međunarodnog monetarnog fonda radikalniji je nego se očekivalo, i predlaže uvođenje dva nova bankarska poreza od kojih bi jedan bio fiksno definiran dok bi se drugi plaćao na osnovi ostvarenih profita.

Nove porezne mjere u utorak su predane na razmatranje vladama država članica G20, a o njima će se raspravljati na sastanku ministara financija ovog vikenda.

On koji su prijedlog MMF-a vidjeli, kažu kako će banke biti užasnute novim poreznim nametima, te kako bi moglo doći do ozbiljnih političkih rasprava oko ovog pitanja.

Iz MMF-a pak poručuju kako je to najbolje rješenje da se osiguraju financijska sredstva pomoći za moguće buduće krize, a kažu i kako nema razloga da osiguravajuće kuće i fondovi plaćaju poreze, a banke budu izuzete od takvih davanja.


www.seebiz.eu
(Zatvori)

Ponuda Duropacka iznosi 500 kuna po dionici. Inače, austrijska kompanija na dan objave ponude posjeduje 311.033 redovne dionice Belišća (ZSE:BLSC-R-A), koje predstavljaju 26,71 posto temeljnog kapitala društva. U tekstu ponude, između ostalog stoji kako Duropack, u svrhu okrupnjavanja Belišća i smanjenja nivoa relativne zaduženosti, namjerava predložiti povećanje temeljnog kapitala do 20 milijuna eura na nadolazećoj glavnoj skupštini.

Austrijska tvrtka također navodi kako namjerava u potpunosti sudjelovati u tom povećanju temeljnog kapitala te dodaje kako namjerava podržati zadržavanje buduće dobiti kako bi se otplatile obveze i smanjio nivo zaduženosti Belišća.

Duropack je objavio i ponude za preuzimanje Unijapapira (ZSE:UNPP-R-A) i Bilokalnika-IPA (ZSE:BLKL-R-A), tvrtki koje se nalaze u većinskom vlasništvu Belišća. Za Bilokalnik je ponuđena cijena od 90 kuna po dionici, a za Unijapapir 1.690 kuna.

www.seebiz.eu

(Zatvori)

Ciljanu cijenu utvrdili su kombiniranjem DCF modela i usporedbe sa srodnim kompanijama, revidiravši tako svoje 5-godišnje fundamentalne procjene.

"Naše dugoročne procjene za Atlantsku plovidbu (ZSE:ATPL-R-A) su povoljne, uglavnom poduprte razvitkom Kine i Indije i njihovom ovisnošću o uvozu sirovina. Međutim, iduće dvije godine rezultirat će s tek umjerenim oporavkom marži, zbog pritiska pristizanja novih brodova u svjetsku plotu te pitanja kreditiranja u Kini. Smatramo tu kompaniju uvelike ranjivom na kretanje spot vozarina, zbog toga njezine ovisnosti o kratkoročnim ugovorima i ciljani omjer spot i čartera od 50:50", navode Erste analitičari.

Ovogodišnje prihode od prodaje Atlantske plovidbe Erste analitičari procjenjuju u visini od 889 milijuna kuna, nakon lanjskih 716,4 milijuna.

Procjenjuju i da će ove godine kompanija poslovati s dobiti pripisane imateljima kapitala matice od 22,6 milijuna kuna, nakon lanjskog gubitka od 43,8 milijuna.


www.seebiz.eu
(Zatvori)