Upravni odbor HFP-a Vladi predlaže da se radnicima Belja iz Darde, koje je u većinskom vlasništvu Agrokora, omogući kupnja 15,37 posto dionica te tvrtke, koliko je još ostalo u HFP-ovom portfelju, i to po cijeni od 30 kuna po dionici, što je 30 posto od njene nominalne vrijednosti. Nešto malo više od 2000 radnika Belja (ZSE:BLJE-R-A) u tom bi slučaju moglo kupiti po 626 dionica, a taj bi ih paket stajao 18.780 kuna.

Na burzi posljednja cijena Belja je 79 kuna, a posljednja transakcija većeg obujma obavljena je po cijeni od 90 kuna po dionici. Većinski paket dionica je u vlasništvu Agrokora Ivice Todorića.

Vladi se predlaže i prodaja radnicima 25,86 posto dionica čakovečkoga Čateksa (ZSE:CTKS-R-A) iz portfelja HFP-a po posebnim uvjetima, i to po 36 kuna po dionici, uz uvjet da 165 dionica ide po radniku. Ta je cijena, rečeno je, puno manja od prosječne cijene kojom se trgovalo dionicama te tvrtke na tržištu kapitala koja se kreće od 85 do 120 kuna po dionici.

Predsjednik Upravnog odbora HFP-a i ministar poljoprivrede Petar Čobanković predloženu prodaju dionica radnicima Belja i Čateksa ocijenio je pozitivnom i pravičnom.

Natječaje za prodaju dionica iz državnog portfelja u hotelima Podgora (ZSE:HPDG-R-A) i Živogošće (ZSE:HZVG-R-A) HFP će objaviti sedmi put, vjerujući da će nove početne cijene za dioničke udjele od po pet posto nominalne vrijednosti privući investitore više nego u prošlim natječajima.

Za 55,67 posto dionica u Hotelima Podgora početna cijena je 3,7 milijuna kuna, dok je za 75,21 posto dionica Hotela Živogošće početna cijena 4,2 milijuna kuna.

Predsjednik HFP-a Vedran Duvnjak kazao je da su obje hotelske kuće na odličnim lokacijama i imaju veliku vrijednost u nekretninama, ali su opterećene hipotekama i dugovanjima prema Ministarstvu financija po osnovi državnih jamstava za kredite banaka tim tvrtkama. Od ponuditelja će se očekivati podmirenje navedenih obveza prema državnim i drugim vjerovnicima.

Vladi se predlaže i donošenje odluke o objavi ponovnog natječaja za prodaju 78,8 posto dionica tvornice cipela Meiso iz Goričana po posebnim uvjetima, za jednu kunu.

Upravni odbor odbacio je jedinu pristiglu ponudu na natječaju za tu tvrtku, završenom 16. travnja, koju su dali Snježana Dominić i ortaci koji su prihvatili sve uvjete osim podmirenja ukupnih obveza te tvrtke od 17 milijuna kuna, te je predložio objavu novog natječaja za Meiso.

Upravni odbor HFP-a donio je i više odluka o raspisivanju natječaja za prodaju nekoliko nekretnina u svom vlasništvu ili suvlasništvu, i to u Maloj Gradusi kod Siska, Slavonskom Brodu i Kastvu.


www.seebiz.eu
(Zatvori)

S takvim raspoloženjem na tržištima, euro je prema dolaru oslabio na 1,2936 dolara, najnižu razinu od travnja 2009. Kasnije se oporavio na 1,2980 dolara. Dolar je prema jenu ojačao 0,3 posto, na 94,98 jena, nadomak najviše razine u osam mjeseci od 94,99 jena dosegnute u utorak.

Pod pritiskom strahovanja da bi se grčki dužnički problemi mogli proširiti na druga takozvana rubna gospodarstva eurozone poput Španjolske i Portugala, euro je jučer zabilježio najsnažniji jednodnevni pad od prošlog lipnja, oslabivši više od 1,5 posto.

"Opasnost od širenja krize kvari raspoloženje prema euru", ocjenjuje globalni čelnik valutne strategije analitičke kuće RBC Capital Markets Adam Cole.

Finski ministar financija Jyrki Katainen i čelnik MMF-a Dominique Strauss-Kahn u odvojenim su komentarima naglasili opasnost od širenja grčke dužničke krize.

Euro je u ovom tjednu izgubio gotovo tri posto na vrijednosti, budući da su ulagači i dalje izuzetno sumnjičavi da će Grčka biti u stanju provesti teške mjere stroge štednje obećane u zamjenu za 110 milijardi eura vrijedan paket financijske pomoći Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

Euro je jučer oslabio i 0,2 posto prema funti potonuvši na 85,45 penija, najnižu razinu u gotovo devet mjeseci. Funtu ovaj tjedan čeka teška kušnja nacionalnih izbora u četvrtak, za koje se sumnja da neće rezultirati jasnim pobjednikom.


www.seebiz.eu
(Zatvori)

Predmetom istrage su, među ostalim, i dvije kapitalne nekretnine, koje su nakon kupnje Prerade 2001. godine, prodali slovenski vlasnici -  Pivovarna Laško. Riječ je o golemom žitnom silosu u neposrednoj blizini pivovare u Vranjicu, te “Mlin” u Ćiril-Metodovoj ulici u Splitu.

Prema navodima iz kaznene prijave, nekretnine su prodane znatno ispod realne tržišne vrijednosti. Objekt “Mlina”, koji su sudski vještaci procijenili na 2,5 milijuna maraka, 2005. godine prodan je građevinskoj tvrtki “Ora-mont” za milijun kuna.

Ovaj objekt jedini je u Splitu i široj okolici posjedovao pogone za preradu pšenice. Silos za žito, uz koncesiju nad 250 metara dugoj operativnoj obali koja posjeduje pristup za tegljače, željeznicu i brodove, 2008. godine je prodan za 3,2 milijuna eura tvrtki “Ameco”, koja je silos ubrzo preprodala austrijskoj “Ameuropi”.

S obzirom na lokaciju i jedinstvenu infrastrukturu, tržišna vrijednost silosa premašivala je 10 milijuna eura. Neslužbeno doznajemo da se na meti istrage našao i menadžerski ugovor bivšeg direktora pivovare Tomaža Udriha, kao i ugovori cjelokupnog menadžmenta, te njihove otpremnine.

Nenad Buljan, novi direktor “Jadranske pivovare”, potvrdio je da se istraga provodi.

  - Sva dokumentacija dana je na uvid policiji koja radi svoj posao. Ne vjerujem da će ova istraga otežati proces prodaje pivovare, kazao nam je direktor Buljan. Nenad Bulović, predsjednik Udruge malih dioničara, kaže kako su se slovenski vlasnici obogatili na temelju “Prerade” i “Jadranske pivovare”.

 - Želimo samo da se utvrdi kako su se neki doista vrijedni objekti prodavali ispod realne vrijednosti i zašto. Nevjerojatno zvuči da je silos, s golemom obalom za brodove od 70 tisuća tona nosivosti i željeznicom, prepušten za mizernih 3,2 milijuna eura. Takvog objekta nema na Jadranu, kazao nam je čelnik malih dioničara “Pivovare”.


www.seebiz.eu
(Zatvori)

Slijedom toga, 24 travnja 2010., kompanija je započela s bušaćim aktivnostima na istražnom bloku Aphamia. Istražni blok Aphamia nalazi se u središnjem dijelu Sirije u neposrednoj blizini bloka Hayan gdje je INA (ZSE:INA-R-A) otkrila šest polja sa značajnim količinama naftnih i plinskih rezervi, te rezervi kondenzata.

INA je operator na istražnom bloku Aphamia sa stopostotnim učešćem. Bušenje istražne bušotine Beer As Sib se planira do ukupne dubine od 2900 metara u skladu sa obvezama koje proizlaze iz Prvog produžetka početne istražne faze. Očekuje se da će bušaći radovi trajati otprilike 90 dana.

www.seebiz.eu

(Zatvori)

Naručitelj posla je Vodovod i kanalizacija d.o.o. Ogulin, a komisionar Hrvatske vode Zagreb, priopćeno je danas na Zagrebačkoj burzi. Ugovor je potpisan 30. travnja u Karlovcu.

Vrijednost ugovorenih radova iznosi 30,870.519,68 kuna sa PDV-om, a rok izgradnje je 18 mjeseci.


www.seebiz.eu
(Zatvori)

U redakcijskom komentaru odluke zemalja eurozone i Međunarodnog monetarnog fonda da u posljednjem trenutku spase grčku ekonomiju list piše da je u danima prije odluke o tome da li intervenirati ili ne postalo jasno da će ishod dileme biti ujedno i odluka - da li spasti eurozonu, a samim tim i Evropsku uniju, od neminovnog raspada.

List ističe da je sada, prije svega, neophodan sistem za preventivno reagiranje u sličnim kriznim situacijama, bolja koordinacija fiskalne politike, i nova strategija upravljanja koja bi u narednom periodu "ispeglala" velike ekonomske i infrastrukturne razlike između zemalja eurozone, koje su i dovele do odugovlačenja i odlaganja odluke o pomoći Ateni. Na tim i takvim odlukama počiva ujedno i opredjeljenje europskih vlada - hoće li se se Europska unija dalje integrirati, ili potpuno dezintegrirati, navodi "Financial Times".

List piše i da je Angela Merkel, njemačka kancelarka, pred veoma teškim zadatkom - da njemačkom narodu, u kojem je dvije trećine stanovništva prema anketama bio decidirano protiv davanja bilo kakve financijske pomoći Grčkoj, objasni zbog čega će se iz državnog budžeta izdvajati milijarde dolara za spasavanje ekonomije zemlje čiji su stanovništvo i vlada, bar iz njemačkog kuta gledanja, živjeli i trošili neracionalno.

Ministri financija eurozone odobrili su paket pomoći Grčkoj u vrijednosti od 110 milijardi eura u naredne tri godine, od čega će 80 milijardi eura obezbijediti članice eurozone, a ostatak MMF.

Plan pomoći Ateni, koji su prihvatili ministri financija, najveći je u novijoj povijesti za jednu zemlju koja se suočava sa finansijskim problemima.

 
www.seebiz.eu
(Zatvori)

Neto dobit te banke sa sjedištem u Beču u prva je tri mjeseca godine iznosila 255,2 milijuna eura, u usporedbi s 232,1 milijun eura u istom razdoblju godine ranije. Tome je pridonio rast vrijednosti valuta zemalja srednje i istočne Europe i više tržišne procjene vrijednosti ulaganja.

Erste je ipak u prvome tromjesečju povisio rezervacije za nenaplative zajmove na 531,2 milijuna eura, s 370,2 milijuna u prvome tromjesečju 2009., signaliziravši da je situacija u regiji srednje i istočne Europe i dalje problematična. U četvrtom tromjesečju 2009. rezervacije su iznosile visokih 607,4 milijuna eura. Erste Group prisutan je u Češkoj, Hrvatskoj, Mađarskoj, Rumunjskoj, Srbiji, Slovačkoj i Ukrajini.

"Erste Group imao je snažan početak financijske godine 2010., poduprt postupnim oporavkom gospodarskih temelja u regiji srednje i istočne Europe", kazao je izvršni direktor Andreas Treichl u pismu dioničarima.

"Zahvaljujući boljoj profitabilnosti, podignutim procjenama vrijednosti vrijednosnih papira i rastu vrijednosti valuta u toj regiji naša je kapitalna pozicija ponovno ojačala, što vodi ka višim stopama adekvatnosti kapitala, čak i prije uračunavanja zadržane dobiti", dodao je.
 

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Informacija još uvijek nema službenu potvrdu ni jedne ni druge strane, no takav se scenarij dade neizravno iščitati iz izjava ministra obrane Republike Srbije Dragana Šutanovca, koji se iz ovotjednog posjeta Kuvajtu u Beograd vratio s navodno već definiranim poslovima za srbijansku vojnu industriju.

Po pisanju medija u Srbiji, radi se upravo o remontu nekadašnjeg ponosa vojne industrije bivše Jugoslavije, čijih je 150 primjeraka Kuvajt kupio 1991. godine. Modernizaciju svojih tenkova M-84, Kuvajt razmatra još od 2005. godine. U igri su s odvojenim ponudama bili »Đuro Đaković – Specijalna vozila« te tvrtke iz Srbije i Poljske.

No, još tada špekuliralo se kako zapravo ni Hrvatska ni Srbija nemaju dostatne kapacitete za potpuni samostalni remont tenkova, već će biti osuđene na suradnju. Još jedan navodni detalj pokazuje kako će srbijanska strana teško moći sama odraditi taj posao – cjelovita dokumentacija o proizvodnji tenka nalazi se, naime, u vlasništvu Đure Đakovića (ZSE:DDJH-R-A).

– Srbija nije sama u stanju izvršiti remont tih tenkova i postoje određene naznake da bi u posao mogao biti uključena i tvrtka »Đuro Đaković – Specijalna vozila«.

No službene potvrde toga nema, kaže izvor iz MORH-a, dodajući da mogući dogovor neće imati nikakve posredne veze sa skorim sklapanjem sporazuma o suradnji vojski dviju zemalja. U nacrtu tog dokumenta, dodaje, ne navode se područja suradnje vojnih industrija. Situacija s remontom kuvajtskih tenkova bit će jasnija za nekoliko mjeseci kad bi Kuvajćani trebali doći u uzvratni posjet Beogradu te definirati detalje i dinamiku realizacije ugovora.

Informaciju o mogućoj suradnji u tvrtki »Đuro Đaković – Specijalna vozila« u srijedu nismo uspjeli dobiti. Direktor Bartol Jerković je "bio na putu, a bilo kakvu izjavu može dati samo on".

No još prije nekoliko godina Jerković je u medijima iskazao spremnost za suradnju na projektima od obostranog interesa, a isto je rekao i direktor tvrtke »Jugoimport SPDR« Stevan Nikčević. Ministar obrane Branko Vukelić izjavio je u srijedu prije sjednice saborskog Odbora za obranu da će Sporazum o vojnoj suradnji kojeg će uskoro potpisati Hrvatska i Srbija »vrlo načelan i okviran«, te naglasio da su dobri odnosi dviju zemalja temelj stabilnosti u regiji. Govoreći o mogućoj suradnji sa Srbijom na području vojne industrije Vukelić je rekao da će i to biti tema njegovog sastanka sa srbijanskim ministrom obrane, te dodao da nema nikakvih informacija o tome da bi dvije zemlje mogle surađivati na području servisiranja kuvajtskih tenkova M-84.

www.seebiz.eu
(Zatvori)