Poznavatelji prilika kažu da su se najmanje toliko postotaka u proteklom dijelu godine povećali iznosi za isplatu mirovina iz drugoga mirovinskog stupa. Doznajemo i da su ovogodišnji prinosi četiriju naših obveznih mirovinskih fondova između 5,3 i 8,5 posto. Najveći prinos, od 8,5 posto,ostvario je Erste Plavi fond, a najmanji, od 5,3 posto, bilježi AZ mirovinski fond. Natprosječni rast (od 7,5 posto) ima Raiffeisen mirovinski fond, a malo ispod prosjeka (6,5 posto) porastao je prinos obveznog mirovinskog fonda PBZ Croatia osiguranja.                    
                                                                                         
Analitičari su uvjereni da je i ovogodišnji oporavak mirovinskih fondova dobrim dijelom povezan s rastom tržišta kapitala. Kako su mirovinski fondovi ostali vjerni ulaganju u domaće dionice, to im se, očito, isplatilo  obzirom na intenzivan rast Crobexa u proteklom dijelu godine od čak 30-ak posto. U posljednjih godinu dana svi su mirovinci, kažu, povećali i udjel domaćih dionica u svom portfelju. Najveći udio u domaćim dionicama (od 17,7 posto) trenutačno ima obvezni mirovinski fond PBZ Croatia osiguranja, a najmanje je (s 8,4 posto) izložen AZ mirovinski fond, koji je dijelom i zbog  toga imao nešto manji prinos od drugih fondova.

Poznavatelji mirovinskog sustava kažu i da je omiljeno ulaganje mirovinskih fondova u ovoj godini bila npr. dionica Hrvatskog telekoma. To je ulaganje, sada je posve sigurno, bio pun pogodak jer se ovih dana cijena HT-ove dionice popela i iznad 270 kuna, odnosno prvi je put nakon rujna 2008. premašila prodajnu cijenu iz javne ponude. Ako se rastu cijene doda i izdašna ovogodišnja dividenda, očito je da je kupnja HT-ovih dionica bio veoma mudar poslovni potez mirovinskih fondovskih menadžera.

Premda najnovije procjene analitičara govore da je i u posljednjem ovogodišnjem kvartalu realno očekivati nastavak rasta prinosa naših obveznih mirovinskih fondova, nitko se, ipak, još ne usuđuje procijeniti moguće visine rasta. Oprezniji analitičari samo usput konstatiraju da i mirovinci, zasigurno, ne bi bili nezadovoljni ako se i idućih mjeseci nastavi ovogodišnja (tj. dosadašnja) dinamika rasta prinosa. Inače, četiri naša obvezna mirovinska fonda danas imaju nešto više od 1,5 milijuna članova. Prema Hanfinim je podacima neto imovina tih fondova potkraj kolovoza ove godine bila 26,6 milijardi kuna, gotovo 700 milijuna kuna više u odnosu na kraj lipnja.






www.liderpress.hr
(Zatvori)

Tekuća godina ostat će zabilježena kao najcrnja godina za hrvatsku fondovsku industriju od osamostaljenja. Ispuhivanje balona na inozemnom i domaćem tržištu kapitala doslovno je prepolovio imovinu pod upravljanjem investicijskih i mirovinskih fondova. “Slobodni pad” hrvatskog tržišta kapitala započeo je prošle, a dno je dodirnuto u prvom tromjesečju ove godine. O razmjerima pada dovoljno govori i surova statistika. Likvidnost tržišta znatno se smanjila jer je prema podacima Hanfe za kolovoz ukupan promet vrijednosnicama manji za gotovo 70 posto u odnosu na lani. Kolovoška tržišna kapitalizacija bila je 37 posto manja nego prošle godine. CROBEX je početkom listopada 27 posto slabiji u odnosu na isto razdoblje lani. U takvim okolnostima potpuno je jasno kako imovina investicijskih fondova nije mogla ostati neokrznuta. Na kraju drugog tromjesečja vrijednost neto imovine otvorenih investicijskih fondova iznosila je 10 milijardi kuna, a godinu dana prije gotovo 19 milijardi kuna. No sredinom godine zaustavljen je negativan trend kretanja neto imovine dioničkih fondova, inače najbrojnijih. Uz imperativ očuvanja što više preostale imovine kriza je društva za upravljanje investicijskim fondovima natjerala da imovinu pokušaju oploditi izlaskom na nova tržišta. Društvo za upravljanje MP Invest krenulo je upravo tim smjerom. “Izravno smo otvorili tržišta Bliskog istoka koja još nitko nije otvorio. Kriza nas je odvela na ta tržišta, a izbjegavali smo regiju i tržišta koja donose sporiji prinos. Na bliskoistočnim tržištima imamo samo prvoklasne dionice, bez toksičnih ili nelikvidnih dionica”, ističe Ivan Ivin, predsjednik Uprave MP Investa. Ivin je zadovoljan postignutim rezultatima u dosadašnjem dijelu godine, a na 2010. gleda optimistično. “Očekujem daljnju stabilizaciju tržišta kapitala iako se još mnogo stvari mora posložiti. Unatoč tome ne očekujem znatnije padove i krize kao ove godine”, ističe Ivin.

Jači oporavak
Postignutim rezultatima zadovoljni su i u društvu Adriatica Capital. “Općenito smo zadovoljni, osnovali smo nova tri fonda i udvostručili vrijednost imovine pod upravljanjem. U posljednja dva mjeseca zadovoljni smo i s rezultatima fonda AC Rusija. Smatram da imamo uglavnom dobro posložen portfelj”, ocijenio je predsjednik Uprave Vjeran Filippi. Optimizam za nadolazeću godinu dijeli i Filippi. “Tržište će se konačno stabilizirati, očekujem možda i jači oporavak. Ipak, ni sljedeće godine ne vidim povećanje ulagačkog interesa za ulaganje u investicijske fondove”. Filippi smatra da ulagači griješe u izbjegavanju ulaganja u fondove jer je upravo sada trenutak za kupnju udjela. Obvezni mirovnski fondovi zbog svoje strukture i uloge ne dijele toliko gorku sudbinu otvorenih investicijskih fondova. Prema Hanfinim podacima, broj članova obveznih mirovinskih fondova na kraju je kolovoza prešao brojku od 1,5 milijuna, što je za 3,6 posto više nego u istom razdoblju lani. Ukupna vrijednost neto imovine sva četiri obvezna mirovinca na kraju lipnja bila je veća za 15 posto na godišnjoj razini, dosegnuvši 25,3 milijarde kuna. Sukladno tim podacima članovi mirovinskih fondova nemaju razloga za brigu. “Vjerujemo da će u dužem razdoblju prinosi na tržištu kapitala biti usko povezani sa stopom gospodarskog rasta. Još nismo vidjeli ni naznake promjena gospodarske politike koja bi dovela do novoga gospodarskog rasta pa zbog toga nismo osobito optimistični ni u vezi s događajima na tržištu kapitala”, smatra Dinko Novoselac, predsjednik Uprave društva Allianz ZB. Slične stavove ima i Dubravko Štimac, predsjednik Uprave PBZ/CO fonda. “Vrlo je teško predviđati buduća kretanja na tržištima kapitala jer osim što ovisimo o globalnim svjetskim kretanjima, Hrvatska ima svoje jake specifičnosti. Uz moguću prijetnju inflacije veliko je pitanje kada će svjetska ekonomija početi jače rasti”, kaže Štimac. Petar Vlaić, predsjednik Uprave fonda Erste Plavi, umjereno je optimističan. “Vjerujem da je dno krize viđeno, da će se pozitivan trend na tržištu kapitala nastaviti, ali će oporavak gospodarstva, odnosno rast zaposlenosti, ići dosta sporo”. Damir Grbavac, predsjednik Uprave Raiffeisen mirovinskog društva, kazao je da u odnosu na turbulentnu situaciju u prošloj godini svakako očekuje daljnju stabilizaciju tržišta kapitala. Što se tiče zakonske regulative koju mirovinci moraju poštovati, Novoselac smatra da njezina eventualna revizija treba ići u dva smjera. “Prvo i važnije je povećanje stope izdvajanja za drugi mirovinski stup. Mi predlažemo postupno povećanje za jedan postotni bod svake godine. Druga promjena je postupna zakonska prilagodba ulaganja mirovinskih fondova stanju koje će donijeti hrvatsko članstvo u EU”, kaže Novoselac.

Ulazak u EU
Petar Vlaić također upozorava na posljedice ulaska u EU. “Kod obveznih fondova treba voditi računa kako ulaskom u EU prestaje ograničenje držanja minimalnog iznosa od 50 posto imovine fonda u obveznicama RH”. Dubravko Štimac i Damir Grbavac ne očekuju promjene regulative sljedeće godine, a Grbavac je dodao kako izmjene nisu nužne. Iako mirovinski fondovi imaju iznimno važnu ulogu na tržištu kapitala, Dinko Novoselac smatra da bismo “morali biti glasniji u svom dioničarskom aktivizmu te se aktivirati u korporativnom upravljanju tvrtkama u kojima imaju znatnije udjele”. Damir Grbavac još je eksplicitniji kada ističe kako fondovi predstavljaju interes više od 1,5 milijuna njihovih članova, drugim riječima velike većine zaposlenih građana Hrvatske.

OtvorilI smo tržišta Bliskog istoka koja još nitko nije otvorio, Kriza nas je odvela tamo
Ivan Ivin, MP Invest

Općenito smo zadovoljni, osnovali smo nova tri fonda i udvostručili vrijednost imovine
Vjeran Filippi, Adriatica Capital

Vjerujemo da će u dužem razdoblju prinosi biti usko povezani sa stopom promjena u gospodarstvu
Dinko Novoselac, Allianz ZB

Teško je predviđati buduća kretanja na tržištima kapitala jer ovisi o svjetskim trendovima
Dubravko Štimac, PBZ/CO fond

Vjerujem da je dno krize viđeno, da slijedi pozitivan trend na tržištu kapitala, odnosno rast
Petar Vlaić, Erste Plavi

U odnosu na turbulentnu situaciju u prošloj godini svakako očekujem daljnju stabilizaciju tržišta
Damir Grbavac, Raiffeisen mirovinsko društvo





www.poslovni.hr
(Zatvori)

(Zatvori)

U obavijesti koju je Fima Global Invest, koji upravlja Fima Propriusom, dostavio Zagrebačkoj burzi navodi se da je ta tvrtka 12. listopada primila obavijest o optuštanju 15,6301 posto dionica Fima Propriusa (ZSE:FMPR-R-A). Fond Farallon Capital Partners je tako otpustio 27.004 dionice, a fond Farallon Capital Institutional Partners 7531 dionicu. Osim toga, D-NT se odlučio riješiti 228.058 dionica, Farallon Capital Offshore Investors 47.874 dionice, a T-NT, 2630 dionica Fima Propriusa. Fondovima i računima tvrtki koje su otpustile dionice upravljaju Farallon Capital Management i Farallon Partners.

U Fima Global Investu kažu kako je, prema dostupnim informacijama, stjecatelj svih otpuštenih dionica - njih 313.097 - trgovačko društvo THX1138 sa sjedištem u Wilmingtonu u američkoj saveznoj državi Delaware. THX1138 dionice je stekao posredovanjem brokerske kuće Auerbach Grayson & Co iz New Yorka, i to transakcijama izvan uređenog tržišta.

Prema trenutnim podacima Središnjeg klirinškog depozitarnog društva, koji se pokazuju stanje od prije tri radna dana, najveći udio udjeli Fima Propriusa nalaze se na dva skrnička računa - jednom u Zagrebačkoj banci (ZSE:ZABA-R-A) koji drži 33,44 posto dionica tog fonda, a drugog u PBZ-u (ZSE:PBZ-R-A), na kojem je 12,23 posto temeljnog kapitala Fima Propriusa. Ukoliko THX1138 nije vlasnik jednog od ta dva računa, svojom akvizicijom postao je drugi najveći dioničar Fima Propriusa.







www.seebiz.eu
(Zatvori)

Upravni odbor Fonda hrvatskih branitelja usvojio je odluku o isplati dividende za 2008. godinu u iznosu od 66,9 milijuna kuna, rekao je Josip Glavaš, predsjednik Uprave Erste Investa, društva koje upravlja Fondom hrvatskih branitelja, gostujući u emisiji HTV-a "Veterani mira“.

"Trenutno traju tehničke i ostale pripreme za isplatu. Očekujemo da će isplata dividende biti krajem ovog mjeseca ili najkasnije u studenom“, najavio je Glavaš.

Iznos jednak dividendi već je ranije isplaćen Fondu za stipendiranje i Zakladi hrvatskih branitelja, dok je preostali dio dobiti reinvestiran kako bi se sačuvala vrijednost Fonda.

Dividenda će iznositi od 18 do 21 kune, ovisno o broju udjela u Fondu na dan isplate dividende. Pravo na isplatu dividende imaju samo oni koji će imati udjele na dan raspodjele dobiti. O danu raspodjele dobiti odlučuje Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga i na taj dan se isplaćuje dividenda, pojasnio je Glavaš.

"Do kraja lipnja svoje udjele u Fondu povuklo je oko 37 posto branitelja", dodao je. "Veseli nas da je broj povučenih udjela iz dana u dan sve manji. Najviše ih je povučeno u početnim mjesecima, kada se Fond tek otvorio i kada je u travnju prošle godine krenula isplata".

Iznos isplaćene dividende po pojedinom dioničaru neće prelaziti tri tisuće kuna, što je iznos koji bi podlijegao naplati kriznog poreza.

Procedura za podizanje dividende bit će kao i prethodnih godina: član Fonda morat će s oosbnom iskaznicom i potvrdom doći u poslovnicu Fine i tamo će u gotovini podići svoju dividendu. Erste Invest će putem sredstava javnog priopćavanja obavijestiti kada počinje isplata dividende i koliko će ona točno iznositi po udjelu.

Vrijednost udjela Fonda danas se kreće između 711 i 717 kuna, što je najveća razina vrijednosti udjela od kada se ona počela izračunavati, rekao je Glavaš. Dobro poslovanje Fonda potvrđeno je i u prvoj polovici ove godine, kada je ostvarena dobit od 222 milijuna kuna, što je za 42 milijuna kuna veća dobit u usporedbi s istim lanjskim razdobljem. "Kroz upravljanje likvidnim sredstvima koje smo dobili od prodaje Ine, kroz kamate i kroz ulaganja u državne obveznice, trezorske zapise i repo poslove zaradili smo dodatan novac", obrazložio je Glavaš.

Vrijednost neto imovine Fonda trenutno se kreće oko 2,3 milijarde kuna. Od toga 1,485 milijardi kuna su dionice HT-a, a ostatak je uložen ili u depozite u najboljim bankama ili u trezorske zapise Ministarstva financija.

www.bankamagazine.hr

(Zatvori)

U posljednjih deset dana na domaćem je dioničkom tržištu, među najvećim ulagačima, najaktivniji bio mirovinski PBZ/CO fond. Podaci portala MojeDionice.com obrađuju po deset najvećih dioničara pojedine kompanije, a prema tim podacima PBZ/CO je najviše kupovao dionice Zagrebačke banke. Ukupno je u tjednu od 18. do 25. rujna kupio 13.644 dionica Zabe, čime se vlasnički udio tog fonda povećao na 203.385 dionica, što predstavlja 0,32 posto temeljnoga kapitala Zabe. Vrijednost tog udjela, prema podacima portala, iznosi 55,9 milijuna kuna.

Povećanje u Zabi
Kako je talijanski UniCredit apsolutno najveći dioničar Zabe sa 84,3 posto, a slijedi ga osiguravatelj Allianz sa 11,7 posto, sva trgovina dionicama najveće domaće banke odvija se u tom području od četiri posto slobodnih dionica. PBZ/CO je tako ponešto povećao svoj vlasnički udio u Zagrebačkoj banci, no vrijedi podsjetiti na to da se među najvećim dioničarima te banke nalaze i fondovi pod upravljanjem PBZ Investa. PBZ Equity te PBZ Global fond zajedno drže nešto više od 191.000 dionica Zabe. Tržišna vrijednost tih dionica je oko 53 milijuna kuna, pokazuju podaci Zagrebačke burze, a riječ je o vlasničkom udjelu od 0,3 posto.
Šoping-lista
Među aktivnijim igračima na domaćem tržištu bio je i Raiffeisen obvezni mirovinski fond. Tamo su bili orijentirani na vrijednosnice Hrvatskih telekomunikacija (HT) kojih su kupili ukupno 25.450 komada. Ovim “šopingom”, Raiffeisen je svoje vlasništvo povećao na ukupno 1,865.698 dionica tržišne vrijednosti 480,4 milijuna kuna. To predstavlja vlasnički udio od 2,28 posto. Od početka rujna RBA mirovinski fond kupio je više od 156.000 dionica najvećega domaćeg telekoma, čime se učvrstio na trećemu mjestu 10 najvećih dioničara HT-a. Dionice HT-a, njih 6000, kupio je i PBZ/CO. Tako je i ovaj obvezni mirovinski fond povećao vlasnički udio u HT-u, koji vrijedi 203,8 milijuna kuna, stoji na portalu MojeDionice.com. Što se tiče prodajne strane među najvećim domaćim investitorima, AZ obvezni mirovinski fond bio je nešto aktivniji. Prema dostupnim podacima ovaj fond u posljednjih deset dana prodao je 2359 dionica Dalekovoda. Svoje vlasništvo smanjio je na 35.548 tih dionica, što predstavlja udio od 1,6 posto. Tržišna vrijednost tog udjela iznosi 14,9 milijuna kuna. Isto tako AZ fond je prodao i 138 dionica Instituta IGH, nakon čega je udio u toj građevinsko-projektantskoj kompaniji pao na 1,24 posto, odnosno 1966 dionica. Uvrštenjem Petrokemije u Službeno tržište Zagrebačke burze obvezni mirovinski fondovi od ovog tjedna nemaju obvezu prodati te dionice kao što su imali do sada. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) bila je izdala rješenje kojim Erste plavi i AZ fond moraju do studenoga prodati dionice Petrokemije zbog povrede Pravilnika o dodatnim kriterijima ulaganja. Kada je tržišna kapitalizacija kutinske kompanije pala ispod 650 milijuna kuna, nastala je zakonska obveza prodaje tih dionica.







www.poslovni.hr
(Zatvori)

To je na 5. sajmu zadruga hrvatskih branitelja izjavio član Upravnog odbora Braniteljskog fonda Petar Lovrić koji je istaknuo da je 200 milijuna kuna prihoda, u vrijeme kad drugi fondovi padaju, iznimno dobro.

Lovrić je najavio da će 66 milijuna kuna dividende biti podijeljeno za dvadesetak dana kada se dovrši CD s izmjenama i dopunama braniteljskog registra.

www.business.hr

(Zatvori)

Slatinska banka je obavijestila Zagrebačku burzu da je 22. rujna primila obavijest da je PBZ Equity fond stekao 37.500 dionica te banke te sada drži 6,83 posto temeljnog kapitala te banke.

U obavijesti koju je PBZ Invest, koji upravlja PBZ Equity fondom, poslao Slatinskoj banci, a koja nosi datum 16. rujna, stoji da je PBZ Invest 37.500 dionica Slatinske banke stekao temeljem Okvirnog repo Ugovora između Ingre i PBZ Investa. Slatinska je banka 16. rujna trgovanje zaključila na 128,98 kuna pa je tržišna vrijednost tih dionica bila 4.836.750 kuna.

Obzirom da je PBZ Equity fond već posjedovao 25.300 dionica Slatinske banke, taj fond nakon stjecanja 37.500 dionica drži 62.800 dionica, odnosno 6,83 posto temeljnog kapitala te banke. Dionica Slatinske banke je na kraju trgovanja u četvrtak 24. rujna vrijedila 118 kuna pa je tržišna vrijednost udjela PBZ Equity fonda tada iznosila 7.410.400 kuna.

Prema poodacima Središnjeg klirinškog depozitarnog društva, veći udjel od PBZ Equity fonda u Slatinskoj banci imaju samo Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) i Hrvatska poštanska banka. DAB posjeduje 76.494 dionice Slatinske banke koje čine 8,32 posto njezinog temeljnog kapitala, dok HPB drži 7,96 posto, odnosno 73.110, dionica te banke.

www.business.hr

(Zatvori)