Kretanja konsolidiranog neto profita posebno su ohrabrujuća, navodi se u izvješću, sa skokom do 36 posto na godišnjoj razini, na 900 milijuna eura. Nekonsolidirani neto profit podignut je na gotovo 2 milijarde eura, jer je u istom razdoblju lani zabilježen gubitak od 1,1 milijardu.

Impresivna je i tekuća financijska likvidnost, koja je na 1,4 milijarde eura za milijardu iznad razina zabilježenih u odgovarajućem lanjskom razdoblju.

"Ovi rezultati pokazuju da smo ostvarili dobar start u 2010.," kaže René Obermann, glavni izvršni direktor Deutsche telekoma, "Dodatno smo stabilizirali naše poslovanje - u nekim slučajevima ostvarivši značajna poboljšanja - i istovremeno primijenili važne korake u našoj novoj strategiji."

Među brojkama se posebno ističu odlični rezultati u mobilnom poslovanju u Njemačkoj, a zadovoljavajući je, kažu, bio rast profitabilnosti u mobilnim podružnicama širom Europe i prihodi T-Systema. Poslovanje u Južnoj i Jugositočnoj Europi je također bilo pozitivno uz konstantno visoke profite, unatoč teškoj gospodarskoj situaciji u zemljama kao što je Grčka.

U tom smislu u pregledu po zemljama posebno se može uočiti Hrvatska, kao izuzetak u pozitivnim trendovima. Kako se navodi, napeta gospodarska situacija i intenzivna konkurencija u mobilnom i fiksnom poslovanju negativno su utjecali na trendove organskih prihoda Hrvatskog Telekoma ZSE:HT-R-A u prvom kvartalu 2010. K tome, porezna opterećenja imala su dodatan negativan efekt u mobilnom poslovanju. No, dodaje se da je intenzivna štednja u potpunosti kompenzirala te efekte, pa je konsolidirana EBITDA marža ostala visoka, na gotovo 39 posto.

www.seebiz.eu

(Zatvori)

Kako Jutarnji ekskluzivno doznaje, Kerum je posao prodaje tih objekata prenio na svoj odvjetnički ured, koji za njegovo vlasništvo traži nove vlasnike. Riječ je o imovini vrijednoj oko 50 milijuna eura, što uključuje bivšu tvornicu Nadu Dimić, kafić Lažni svjedok, kultni restoran Šumski dvor na Prekrižju, kino Central u Petrinjskoj ulici i dvije vile na Tuškancu. Iako se naveliko govorilo da će Kerum kupiti i popularni kafić Bulldog u Bogovićevoj ulici, ta kupopropdaja naposljetku ipak nije uspjela, a splitski je poduzetnik u međuvremenu prodao i nekoliko poslovnih prostora u centru grada.

Na prodaju nekretnina u Zagrebu, koje je kupovao u vrijeme kad se činilo da je posao s nekretninama najlukrativniji i da bi se njihovom preprodajom mogao zavrtjeti unosan biznis, Kerum se odlučio zbog naoko jednostavnog razloga - prodaja nekretnina je ‘core business’ tvrtke Kerum ING d.o.o. -a, jedne od njegovih kompanija.

Time su ujedno i svi Zagrepčani, koji se pitaju što je s njegovim projektima i zapuštenim nekretninama u Zagrebu, dobili posredno jasan odgovor. Kerum ih očito nikada nije planirao staviti u novu ili prvobitnu funkciju nego samo preprodati i pritom zaraditi. U doba kad ih je kupovao bila je to vrlo izgledna investicija.

Iako je vrlo tajnovit kad su posrijedi njegove nekretnine, Kerum nije opovrgnuo da planira prodati svoju imovinu.

- O tome ne mogu govoriti, jer ja ne vodim taj posao i ne želim se naći ni u kakvom sukobu interesa. Točno je da je moja imovina u Zagrebu vrijedna oko 50 milijuna, a u cijeloj Hrvatskoj oko 300 milijuna eura. Mogu samo reći da 20 godina redovno isplaćujem plaće, uredno podmirujem sve svoje obveze i do sada sam platio oko šest milijardi kuna poreza. O svom biznisu i nekretninama ne želim govoriti jer je to moja privatna stvar.

Nitko mi posao nije darovao, stvorio sam ga i razvijao vlastitim snagama. Objekte mogu prodati ili darovati, tj. raditi s njima što želim, to je, ponavljam, moja stvar - slikovit je Kerum.

Od njegovih bliskih suradnika ipak doznajemo da obnavljanje i dovršetak objekata u Zagrebu nije u prvom planu njegova poslovanja, osobito ima li se na umu da u Splitu ima prečih poslova. Planovi o pretvaranju Šumskog dvora na Prekrižju u elitni restoran poput milanskog Cavallija, ili pak izgradnja trgovačkog centra s podzemnom garažom pokraj tvornice Nade Dimić, ostali su samo mrtvi projekti na papiru.

- Cilj je prodati objekte. Ako ih obnovimo i time podignemo cijenu, O.K. Ali to nije prioritet - kaže nam Kerumov suradnik.

Iako je, kao što i sam Kerum kaže, ‘njegov posao - isključivo njegov posao’, i to mu pravo nitko ne može ni oduzeti ni osporiti, Zagrepčani s pravom negoduju: takvim je poslovnim odlukama dovedena u pitanje budućnost objekata koji nisu samo privatno vlasništvo nego i simboli metropole. Barem su to bili nekoć.

Revitalizacija Šumskog dvora, starog kina Central i bivše tvornice Nade Dimić, objekata koji su godinama u derutnom stanju i nagrđuju izgled grada, po svemu sudeći morat će pričekati novog vlasnika. Sudeći po općem stanju na tržištu nekretnina, Zagrepčani će još dugo morati trpjeti rugla u središtu grada, kojih se Kerum odriče, a novi se kupac i investitor još i ne naslućuje.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Naša je to gruba procjena nastala temeljem podataka Hrvatske narodne banke o 4,1 milijuna tekućih računa u zemlji i informacija iz pet velikih banaka koje su navele da od 26 posto do 63,9 posto njihovih klijenata koristi odobreno dopušteno prekoračenje, dok su neke od njih odgovorile da je u nedopuštenom od dva do 10 posto njihovih klijenata.

Istina, to što je u zemlji 4,1 milijuna tekućih računa ne znači automatski da je toliko klijenata, jer jedan čovjek može imati više tekućih, no okvirno se može procijeniti da je svaki drugi vlasnik u minusu.

U dvije najveće banke u zemlji, Zagrebačkoj (ZSE:ZABA-R-A) i Privrednoj (ZSE:PBZ-R-A), kažu da je u dopuštenom minusu polovina njihovih klijenata, u Hypo Alpe-Adriji vele da ga koristi 63,9 posto onih koji imaju odobreno dopušteno prekoračenje, dok u Societe Generale Splitskoj banci navode da je u takvom minusu 26 posto njihovih klijenata.

Što se broja ljudi koji su u crvenom tiče, samo su nam iz Erste&Steiermarkische (ZSE:RIBA-R-A) i Splitske banke rekli da se radi o dva posto, odnosno 10 posto njihovih klijenata.

Griješe oni koji žele smanjiti svoj minus ili ga se riješiti, a misle da to ne mogu napraviti jer moraju imati baš onakve pakete kakve su uzeli ili prihvatiti sve ono što im se ponudi u bankama.

Tekući se može dogovoriti i bez dopuštenog prekoračenja što dosežu i do 40.000 kuna, s manjim minusom, može se odbiti “paketirani” tekući i uzeti “goli” model bez ikakvih dodatnih usluga i pogodnosti koji se mjesečno naplaćuju, ovisno o paketu i do 90 kuna.

Osim toga, u bankama kažu da se za većinu kartica može ugovoriti i niže limite potrošnje. - Klijenti Zagrebačke banke odobreno dopušteno prekoračenje po tekućem računu i dalje koriste u sličnim omjerima kao lani, no kao što smo i očekivali s obzirom na gospodarske uvjete, s tendencijom kontinuiranog ali blagog povećanja.

Usprkos realno manjim primanjima i rastu troškova života, istovremeno su građani i oprezniji u potrošnji, stoga rast korištenja dopuštenog prekoračenja nije u drastičnom odmaku u odnosu na prošlogodišnji prosjek kao što se može pretpostaviti – kažu u Zagrebačkoj banci, a slično tvrde u Splitskoj iz koje kažu da je u minusu otprilike isti broj ljudi kao lani i preklani, dok u Erste navode da bilježe blagi porast.

www.seebiz.eu

(Zatvori)

Kinesko je veleposlanstvo za njih već otkupilo potrebnu natječajnu dokumentaciju, a kako doznajemo od Ivice Nevžala, koji je doveo kineske investitore u Hrvatsku, Kinezi su za riječko brodogradilište zainteresirani iz nekoliko razloga, prije svega zbog stručnosti hrvatskog kadra koji prema njihovoj spoznaji gradi vrhunske i kvalitetne brodove.

– Kinezi su posebno zainteresirani za zadržavanje proizvodnje zbog činjenice da su dosad brodove koje grade za europsko tržište gradili u Kini, uvozeći dijelove iz Europe, dok bi akvizicijom 3. maja cjelokupnu proizvodnju imali u Hrvatskoj i time izbjegli nepotreban trošak transporta – kaže Nevžala.

Tvrdi da je čelni čovjek China Investment Corporationa Yu Hong, nakon obilaska brodogradilišta, bio zadovoljan viđenim, naglašavajući kako će, kupe li brodogradilište, zadržati sve zaposlene. Namjeravaju i proširiti proizvodnju i izgraditi tvornicu za izradu solarnog programa i toplinskih generatora. Rijeka je, kako doznajemo, kineskim investitorima zanimljiva i zbog riječke luke, koja bi zbog odlične povezanosti s ostatkom Hrvatske i ovim dijelom Europe mogla postati jedan od glavnih tranzitnih centara za uvoz kineske robe u južnoj Europi. Investicijski fond, koji je prema pisanju medija sudjelovao i u kupnji švedskog Volva, ima obim investicija oko 200 milijardi dolara, tako da mu novac nije problem.

Spremni su uložiti i u potpuno novu tehnologiju kojom bi se opremilo brodogradilište i zamijenili zastarjeli strojevi. Nevžala kaže kako će kineski investitori na čelu s Yu Hongom ponovno posjetiti brodogradilište 3. maj sredinom mjeseca, kada bi se mogla očekivati i neka konkretnija odluka. S obzirom na teško stanje hrvatskih brodogradilišta, kineski kapital svakako je dobrodošao, ne samo zbog zadržavanja i širenja proizvodnje u Hrvatskoj, već i zbog privlačenja novih investicija.

 - Ovo bi mogla biti prilika da pokažemo stranim investitorima da smo zemlja otvorena ulasku stranog kapitala što nam svih ovih godina nedostaje. Ako propustimo i ovu priliku, sami smo si krivi, zaključuje Nevžala. Kako doznajemo, CIC dosad nije bio snažnije prisutan u Europi, no jedno od njegovih većih ulaganja u SAD-u bilo je 5 mlrd. dolara vrijedno ulaganje u diva Morgan Stanleya u prosincu 2007. Fond je zabilježio gotovo 4 mlrd. dolara nerealiziranih gubitaka, nakon što se američka banka našla na udaru kreditne krize.

www.seebiz.eu

(Zatvori)

Prošloga je tjedna bio aktivan na strani kupnje i to posebno dionica HT-a (ZSE:HT-R-A). Kupnjom 84.744 dionice HT-a Raiffeisen je učvrstio poziciju četvrtog najvećeg vlasnika s 3,28 posto udjela.

Isti je mirovinac kupnjom 350 dionica Atlantic Grupe (ZSE:ATGR-R-A) učvrstio poziciju drugog najvećeg vlasnika s 8,98 posto udjela, a kupnju Atlanticovih dionica odradio je i dobrovoljni Raiffeisenov find koji je kupnjom 300 dionica učvrstio šestu poziciju s 1,90 posto udjela. Raiffeisen OMF kupio je još 63 dionice HUP-a Zagreb (ZSE:HUPZ-R-A) čime je ostao drugi najveći vlasnik s 0,38 posto udjela.

PBZ Croatia osiguranje rasprodalo je 2.500 povlaštenih dionica Adris grupe (ZSE:ADRS-P-A), no ostao je osmi najveći vlasnik s 2,17 posto udjela. Kupio je 700 dionica Erste banke (ZSE:RIBA-R-A) čime je zadržao drugo mjesto u TOP 10 te 178 dionica Petrokemije (ZSE:PTKM-R-A) čime je ostao četvrti najveći vlasnik sa 4,07 posto udjela.

Kod investicijskih fondova KD Victoria prodala je 160 dionica Hotela Imperial (ZSE:HIMR-R-A) no ostala je četvrti najveći vlsnik s 5,73 posto udjela.

Od malih investitora iznimno aktivan je i dalje Nenad Bakić. Kupnjom 1.498 dionica AD Plastika (ZSE:ADPL-R-A) učvrstio je poziciju petog najvećeg vlasnika s 2,87 posto udjela dok je kupnjom 399 dionica Zvečeva (ZSE:ZVCV-R-A) učvrstio poziciju četvrtog najvećeg vlasnika.

HT-ove dionice rasprodavao je skrbnički račun Zagrebačke banke (ZSE:ZABA-R-A) koji je prodao 19.496 dionica i s devetog pao na deseto mjesto u TOP 10.

www.seebiz.eu

(Zatvori)

List procjenjuje da je gubitak nacionalnog zrakoplovnog prijevoznika veći za oko 10 posto od procjene koju je vlada priopćila usvajajući plan restrukturiranja te tvrtke.

Prema tom planu, kompanija bi prodala prateće poslove, ukinula nerentabilne linije, prodala gotovo trećinu flote i otpustila oko 10 posto zaposlenih.

www.seebiz.eu

(Zatvori)

Ipak, kako te grupacije izuzevši Konzuma (ZSE:KNZM-R-A) još uvijek nisu u potpunosti zaživjele, osim u zajedničkom nastupu prema dobavljačima, imamo velik broj manjih trgovačkih lanaca.

- Te grupe će na koncu morati postati jedna stvarna trgovina s jednim menadžmentom te okrupniti domaći kapital ako se žele efikasno oduprijeti stranim trgovačkim lancima - odgovara Helena Budiša, ovlaštena revizorica na pitanje ima li mjesta strahu domaćih lanaca nakon liberalizacije tržišta te skorom ulasku stranih i većih multinacionalnih lanaca u Hrvatsku.

Treba očekivati, veli Budiša, da će ulaskom Hrvatske u EU doći do daljnje konsolidacije tržišta maloprodaje a Hrvatska je sada još uvijek u srednjoj fazi, kada manji trgovački lanci “drže na vagi” što učiniti i kako preživjeti. Budući da je europski prosjek da pet najvećih lanaca drži 70 pa čak i više posto tržišta, isto možemo očekivati i u Hrvatskoj, napominje Budiša.

 - Iako nisu ni blizu s dovršenjem spajanja i pripajanja manjih lanaca, smatram ipak da su hrvatske tvrtke na vrijeme prepoznale taj proces, te je neminovno da taj proces i nastave. Budućnost manjih pojedinačnih trgovačkih lanaca predstavlja nastup pod jednim imenom grupe kao što je NTL, te gašenje manjih lanaca, naravno s preuzimanjem vlasničkog udjela u većem lancu. Domaći lanci će morati poraditi na svojoj stručnosti, stvoriti grupu jakog i profesionalnog menadžmenta, imati jasnu strategiju kuda zapravo žele ići te osigurati dovoljnu količinu kapitala da bi financirali daljnji razvoj, a uza sve to oduprijeti se međusobnim prepirkama i mimoilaženjima oko bitnih stvari na korist uspješne zajedničke budućnosti - pojašnjava Budiša.

- Ulaskom stranih trgovačkih lanaca očekivan je i daljnji rast konkurencije pa možda čak i preuzimanje jedne veće grupacije domaćih trgovaca od strane većeg međunarodnog lanca, jer je to proces zabilježen na većini tranzicijskih tržišta ulaskom u EU. Ipak, koja će to grupacija biti, i da li će uopće biti, vidjet će se, ali ono što je sigurno, ovaj proces je neizbježan i ireverzibilan, te što prije domaći trgovački lanci shvate tu situaciju, veće su im šanse za uspjeh, ističe Helena Budiša.

Da je vrijeme spajanja i preuzimanja u Hrvatsku već došlo, slaže se i Boris Vukelić, predsjednik Ceha trgovine Hrvatske obrtničke komore, jer “pametan trgovac prije će prodati nego čekati svoju propast, a dobar primjer takve poslovne odluke nedavna je prodaja trgovačkog lanca Getroa Mercatoru.


www.seebiz.eu
(Zatvori)

Predstavljajući kompaniju kazao je da je kompanija lani imala promet od 28 milijardi dolara, a stabilnost kompanije želio je istaknuti podatkom da 50 posto udjela u kompaniji posjeduje japanska vlada.

''U Hrvatsku smo došli ispuniti ambiciozan plan razvijanja dugoročnih poslova na ovom tržištu'', najavio je Shingai.

Ne samo da očekuje mnogo od Hrvatske već se nada da će poslovanje JTI-a u zemlju privući još japanskih investitora. JTI proizvodi i prodaje mnogo poznatih brandova cigareta medu kojima i Camel, Winston te Mild7. Predstavnici tvrtke istaknuli su da je Hrvatska  plodno tlo za cigarete međunarodnih brandova.

Zato su s Fibisom potpisali ugovor o distribuciji vrijedan 120 milijuna eura, a nadaju se da će temeljem tog ugovora otvoriti čak 50 novih radnih mjesta. Otvoreni su za suradnju sa svim tvrtkama pa će pregovarati i s Tiskom (ZSE:TISK-R-A) i Novinama. 

U ovom trenutku nemaju konkretne planove o pokretanju proizvodnje u Hrvatskoj, ali otvoreni su za tu opciju ako se poslovanje bude kvalitetno razvijalo. Zasada će se proizvodi uvoziti iz Njemačke.  Približavanjem Hrvatske Europskoj Uniji standardizirale su se trošarine, a očekuje se izjednačavanje propisa koji reguliraju tržišnu utakmicu. Očekuju da će se porezi na duhanske proizvode povećavati u cijelom svijetu, ali od vlada traže jednake uvjete za sve tvrtke na tržištu.

U Hrvatskoj će posao voditi Siniša Trbojević, s pozicije direktora predstavništva. JTI na hrvatskom je tržištu prodavao tek duhan za motanje. Prvi brandovi koji će se na naše tržište plasirati su Winston i Camel. Winston je drugi najprodavaniji brand na svijetu, a Camel je prepoznatljiv diljem svijetu.

Cijene su konkurentne, odnosno Winston će se prodavati po 17 kuna, a Camel će koštati 20 kuna. Novi brandovi dostupni su na tržištu od 27. travnja.  Planirani prihodi tvrtke u Hrvatskoj u pet godina su 120 milijuna eura, a očekuju generiranje viših prihoda u petoj nego u prvoj godini poslovanja. Nisu željeli otkriti koji tržišni udio očekuju osvojiti u prvim godinama poslovanja, ali dugoročno žele postati najveća tvrtka u globalnoj industriji.

Prema procjenama ulaskom JTI-a, ističe Trbojević, u proračun će se sliti 90 milijuna eura, odnosno 650 milijuna kuna, od trošarina i PDV-a na prodaju cigareta. JTI prisutan je u većini zemalja bivše Jugoslavije, tako da posluju u Srbiji, Crnoj Gori, Sloveniji i Makedoniji, a u regiji zapošljavaju čak 400 zaposlenika.

www.seebiz.eu

(Zatvori)