Riječ je o fondovima s privatnom ponudom HPB Omegi, HPB Alphi i HPB ZM-1, koji će biti likvidirani do kraja godine zbog imovine manje od dopuštenog minimuma od pet milijuna kuna.

Naime, potkraj rujna u HPB Omega fondu bilo je svega 785 tisuća kuna, u Alpha fondu 3,7 milijuna kuna, a u ZM-1 fondu 2,5 milijuna kuna. Nastavak je to konsolidacije na fondovskom tržištu koja zbog pada interesa ulagača i okretanja prema sigurnijim investicijama (oročena štednja) traje cijelu ovu godinu, a vjerojatno će se nastaviti i u sljedećoj.

www.seebiz.eu

(Zatvori)

Obvezni mirovinski fondovi (OMF) na domaćem tržištu kapitala nemaju u što ulagati. Iako se čini da bi ovaj zaključak mogao biti donekle pretjeran, realna situacija je zabrinjavajuća. Pored 17 dionica koje kotiraju u Službenom tržištu Zagrebačke burze, kad bi mirovinski fondovi u ovom trenutku željeli ostvariti inicijalno ulaganje na Redovnom tržištu, smjeli bi kupiti dionice samo 21 izdavatelja. Prema dostupnim podacima o deset najvećih dioničara, OMF-ovi među tim kompanijama imaju udjele u njih sedam.

Stroga pravila
Hanfin pravilnik o dodatnim kriterijima ulaganja i investicijskim ograničenjima mirovinskih fondova propisuje da se imovina mirovinskog fonda može ulagati u dionice kompanija koje u trenutku stjecanja imaju početnu tržišnu kapitalizaciju veću od 750 milijuna kuna. Tom kriteriju udovoljava već spomenuta 21 dionica, dok je “zlatne” 2007. čak 57 kompanija tadašnje kotacije Javnih dioničkih društava (JDD) imalo tržišnu kapitalizaciju višu od 750 milijuna kuna. Današnje redovno tržište ZSE ima gotovo jednake zahtjeve za transparentnost kao i nekad kotacija JDD-a. “Spomenute odredbe bi se trebale promijeniti tako da su ograničenja zadana u relativnom omjeru, a ne u apsolutnom broju jer su po važećim propisima mirovinski fondovi prisiljeni prodavati dionice na hrvatskoj burzi u trenutku kad cijene na tržištu imaju silazni trend, utječući tako na njihov daljnji pad”, poručili su iz Erste Plavog fonda. Ističu kako ne bi trebalo uvjetovati prodaju takve imovine koju im je bilo dopušteno kupiti. “Ograničenja bi se trebala odnositi samo na mogućnost kupnje”, zaključuju u tom fondu. Međutim, u Fima vrijednosnicama tvrde suprotno. “Iako tvrtke visoke tržišne kapitalizacije možda ne jamče najveće prinose na burzi, njihova veličina i dokazana stabilnost poslovanja ih čini sigurnijim na dugi rok, što je osnova za investiranje institucionalnih investitora kakvi su mirovinski fondovi, stoga je takva regulativa potrebna”, poručuju u tom investicijskom društvu. Da su sadašnja pravila vrijedila i prije dvije godine, OMF-ovi bi mogli ulagati i u, primjerice, ACI (Adriatic Croatia International club), koji je imao tržišnu vrijednost od 1,3 milijarde kuna, a danas vrijedi tek 344,3 milijuna. Isto tako OMF-ovi bi tada mogli ulagati i u Arenaturist, koja je imala tržišnu kapitalizaciju od čak 1,1 milijardu kuna, što je gotovo deset puta više nego danas.
Slaba ponuda
Kad se malo pobliže analizira vrijednost kompanija čije dionice kotiraju na redovnom tržištu, primjećuje se kako ponuda zapravo nije visoka. Iako je, nominalno, riječ od 21 izdanju, realno gledajući, mogućnost ulaganja je mnogo manja. Čak osam izdanja ima vrlo malo (manje od 10 posto) dionica u slobodnoj prodaji. Najmanje ih imaju Erste & Steiermärkische banka u kojoj većinski vlasnici drže 96,1 posto te Lura u kojoj B.S.A. International drži 93,7 posto. U ostalim kompanijama velik udjeli nalaze se u državnim rukama. Država je prisutna kroz Središnji ured za upravljanje državnom imovinom, Agenciju za osiguranje štednih uloga, Fond za privatizaciju (HFP) i zavod za mirovinsko osiguranje. Time, primjerice, kontrolira i 99,2 posto Croatia Airlinesa koji ima tržišnu kapitalizaciju od 788 milijuna kuna. Budući da se tom dionicom od siječnja trgovalo samo 17 dana, a najviše je trgovano sa 69 dionica dnevno, razumljivo je nepostojanje interesa mirovinaca. Isto tako tu je i Belje u kojem Agrokor i HFP drže 90,5 posto udjela, kao i Luka Rijeka u kojoj država ima u vlasništvu 85,1 posto. Iako se spominjalo ublažavanje regulative, očigledno za sada još neće biti ništa od toga. No brojke daju surovu sliku da je čak i nominalna solidna mogućnost za ulaganjem, realno vrlo mala, što svakako šteti fondovima.




www.poslovni.hr
(Zatvori)

Kako se navodi u polugodišnjem izvješću objavljenom na internetskim stranicma Erste-Investa, ukupni prihodi od ulaganja Fonda hrvatskih branitelja u prvih su šest mjeseci ove godine iznosili 224,87 milijuna kuna i veći su od prošlogodišnjih za 19,87 posto. Ukupni su rashodi iznosili 2,84 milijuna kuna, što je znatno manje od 8,09 milijuna kuna rashoda iz istog razdoblja prošle godine. Neto dobit od ulaganja u vrijednosne papire je iznosila 222,03 milijuna kuna što je za 23,7 posto više u odnosu na isto lanjsko razdoblje.






www.poslovni.hr
(Zatvori)

Nakon najava o masovnim egzodusima sa Zagrebačke burze, koje su početkom ove godine punile novinske stupce, sada se događa upravo suprotno. Izdavatelji su počeli davati zahtjeve za uvrštenje u višu kotaciju, ili to barem neizravno komuniciraju kroz medije. U posljednjih nešto više od mjesec dana dvije kompanije su službeno dale zahtjev za ulazak na Službeno tržište. Prva je bila Petrokemija, čija dionica od kraja rujna kotira u Službenom tržištu, dok se prošlog tjedna oglasilo Belišće koje je također dalo zahtjev za ulazak na to tržište. “Mi svakako potičemo kompanije da uđu u prvu kotaciju. Pozdravljamo odluke Belišća i Petrokemije da se izlistaju u prvoj kotaciji i pozivamo ostale da to učine”, poručio je čelni čovjek AZ obveznoga mirovnskog fonda Dinko Novoselec. Čak su i iz Jadranskog naftovoda Poslovnom dnevniku potvrdili kako žele ući u višu kotaciju, no to službeno od burze još nisu zatražili. Neki su se i predomislili kao što je, navodno, Anđelko Leko koji je dionice HUP Zagreba sve donedavno htio delistirati s burze, a sada želi poništiti tu odluku jer je shvatio da je jednostavnije imati dionice na burzi nego da ih se makne s tržišta.

Utjecaj mirovinaca
Bez obzira na činjenicu što su neki shvatili kakve benefite donosi viša kotacija, može se pretpostaviti da je odlukama kumovao i utjecaj institucionalnih investitora. Naime, prema posljednjim podacima Središnjega klirinškog depozitarnog društva (SKDD) obvezni mirovinski fondovi (OMF), točnije njih tri, nalaze se među deset najvećih dioničara Belišća. RBA, AZ i PBZ/CO fondovi zajedno drže 16,9 posto Belišća. Slična je situacija i s dionicama Petrokemije. Tri mirovinca – Erste Plavi, AZ fond i PBZ/CO – drže zajedno 10,1 posto te kompanije.

Znatan doprinos razvoju
Ne možemo znati jesu li mirovinci glavni razlog tih zahtjeva, kaže Zvonimir Marić, predsjednik Uprave KD Upravljanja imovinom. “Možemo spekulirati da su izvršili pritisak jer im je to svakako u interesu”, izjavio je Marić Poslovnim dnevniku. S njim se donekle slaže i Vjeran Filippi, predsjednik Uprave Adriatica Kapitala, koji kaže da su OMF-ovi vrlo vjerojatno radili određen pritisak. “OMF-ovi znatno pridonose razvoju tržišta kapitala te njegovoj transparentnosti iako je vjerojatnije da je ova odluka napravljena zbog dužničkih papira nego vlasničkih”, kaže Filippi. Udjeli mirovinaca ne bi bili neuobičajeni da zapravo nisu morali izaći iz tih pozicija. Zbog snažne korekcije domaćih dionica tržišna kapitalizacija tih kompanija pala je ispod 650 milijuna kuna, zbog čega su OMF-ovi morali početi prodavati te udjele. Postavlja se pitanje, s obzirom na to da su izašli iz ostalih kompanija iz kojih su također morali izaći, jesu li mirovinci unaprijed znali za buduće poteze dviju Uprava. “Nisu mogli izaći iz tih pozicija kroz tržište uzimajući u obzir veličinu portfelja te tržišnu likvidnost pa nisu imali drugu opciju osim utjecati na kompanije da ostanu u Službenom tržištu”, upozorava Filippi. “Pitanje je jesu li uopće mogli izaći iz tih pozicija na ovako nelikvidnom tržištu. Isto tako moguće je da su računali da će izvršiti pritisak pa da će doći do uvrštenja na Službeno tržište, tj. da neće dopustiti delistiranje”, zaključuje pak Marić. No bez obzira na špekulacije OMF-ovi, uz zadovoljstvo sve brojnijih ulazaka u višu kotaciju, samo potvrđuju mogućnost blagog utjecaja. Naime, na pitanje je li prisutnost mirovinskih fondova utjecala na odluku o ulasku u višu kotaciju, u PBZ/CO kažu da je ta činjenica vjerojatno imala utjecaja. No iz Erste Plavog idu korak dalje i poručuju: “Jasno im je (upravi, op.a.) tko se pojavljuje na strani investitora i žele biti dio njihova portfelja. Poznata su im i pravila ulaganja: dobro poslovanje kompanije nagrađuje se većom potražnjom za dionicama i zaduživanjem po nižim kamatama”, kažu u tom fondu. U RBA fondu samo kažu kako je viša kotacija uvijek povoljna s aspekta mirovinskih fondova. “Odgovor na pitanje je li prisutnost fondova utjecala na odluke o ulasku u višu kotaciju treba potražiti kod onih koji su ih donijeli”, kratko ističu u RBA fondu.

Konkretne prednosti
U slučaju Petrokemije primjećuje se kolika je zapravo prednost dionice držati u što višoj kotaciji. Naime, od siječnja pa do zahtjeva za ulazak u Službeno tržište protrgovano je 82,7 milijuna kuna dionica Petrokemije s prosječnim dnevnim prometom od 467.000 kuna. U 28 trgovinskih dana od objave službenog zahtjeva tom je dionicom ostvaren promet od 65,1 milijun kuna, prosječno čak 2,3 mil. kuna dnevno. “Naše kompanije moraju konačno shvatiti da postoje i neke prednosti od uvrštavanja na burzu. Jedna od njih je i puno lakši pristup financiranju na tržištu kapitala emisijama dužničkih i vlasničkih vrijednosnih papira”, ističe Marić. Isto tako najava odlaska s tržišta kapitala negativno se odražava na trgovanje. U slučaju HUP-a Zagreb od početka godine do trenutka kada su dali zahtjev za delistiranje, prosječan dnevni promet tom dionicom iznosio je 194.000 kuna. No nakon zahtjeva za delistiranje prosječan dnevni promet gotovo se prepolovio na 104.000.

Novi članovi prve kotacije?
Obvezni mirovinski fondovi moraju prodati dionice Jadroplova, Čakovečkih mlinova, Riviere Poreč i Zvijezde kako bi bili u skladu sa zakonima i pripadajućim pravilnicima. Kako je spomenutim tvrtkama tržišna kapitalizacija pala ispod 650 milijuna kuna, nastala je zakonska obveza prodaje tih dionica iz portfelja obveznih mirovinskih fondova. Budući da se rok za prodaju tih dionica približava, postavlja se pitanje hoće li i ove kompanije dati zahtjev za uvrštenje u Službeno tržište. Naime, svi ostali udjeli koje su mirovinski fondovi imali, kao što je AD Plastik, Dom holding, Uljanik plovidba ili Tehnika, odavno su prodani.




www.poslovni.hr
(Zatvori)

www.bankamagazine.hr
(Zatvori)

Tko god je prvog dana siječnja kupio dionice HT-a i te dionice držao do prošloga petka, zaradio je 36,9 posto na uloženi kapital. Posljednja vrijednost HT-ovih dionica u 2008. godini iznosila je 199,2 kune. Prošloga je petka cijena od 272,7 kuna osigurala mnogim ulagačima jako dobru zaradu. “U ovom je razdoblju HT rastao jer je percepcija tržišta da je to defenzivna dionica koja istovremeno ima velik dividendni prinos. I sve druge dionice tog tipa su u tom razdoblju uglavnom imale bolji rezultat od ‘benchmarka’”, izjavio je za Poslovni dnevnik portfelj-menadžet OTP Investa Žarko Buzuk.

Zasluga OMF-ova
Sentiment i percepcija tržišta samo su neki od razloga za optimizam koji okružuje HT-ovu dionicu. Čak i očekivanje da će najveći domaći telekom u trećem ovogodišnjem tromjesečju zabilježiti slabije poslovne rezultate nije pokolebalo ulagače. Upravo suprotno. Kako nam je u telefonskom razgovoru rekao analitičar koji je želio ostati anoniman, glavni pokretači rasta HT-ove dionice u posljednje vrijeme bili su upravo mirovinski fondovi, i to Raiffeisen obvezni mirovinski fond i PBZ/CO fond. Primjerice, od kraja svibnja RBA fond kupio je čak 849.780 dionica HT-a. PBZ/CO je u tom istom razdoblju kupio nešto više od 66.000 dionica. Podsjetimo, od 3,7 milijardi kuna, koliko domaći obvezni mirovinski fondovi imaju uloženo u domaće dionice, čak je 1,2 milijarde kuna investirano upravo u HT.

Skače i Ina
Osim dionice Hrvatskih telekomunikacija, druga “narodna” dionica – Ina, u ovoj je godini skočila visokih 54,8 posto. Tako je sa 1149,8 kuna početkom siječnja skočila na 1779,8 kuna krajem prošlog tjedna. “Skok cijene dionice Ine u ovom razdoblju rezultat je povećanja cijene nafte koja se nešto oporavila posljednjih 6-7 mjeseci, a istovremeno je dolar deprecirao spram kune, što je za Inu pozitivno jer je većina troškova poslovanja izražena u dolarima”, ističe Buzuk. Dodaje kako je vjerojatno određen uticaj na cijenu imala i spekulacija o mogućem ulasku Surgutnjeftegaza u Inu. Ta špekulacija potaknula je ulagače na pojačanu kupnju te dionice. Tako je u ta dva dana, kada se u medijima kalkuliralo o ulasku Rusa, dionica imala rast od 1,7 posto i promet od 3,7 milijuna kuna. No okidač za Inu u ovoj godini bilo je izdvajanje plinskog biznisa. Barem tako tvrdi izvor Poslovnog dnevnika. Tako je očekivanje da će Vlada kupiti plinski biznis bilo dovoljan razlog ulagačima za građenje pozicije u tim dionicama. Međutim, kako tvrdi naš izvor, vrlo vjerojatno zbog nedostatka novca Vlada još neće ispuniti to očekivanje. Kako će se te dvije dionice kretati do kraja godine, nitko od naših sugovornika nije htio komentirati, čak ni neslužbeno. Međutim, Buzuk ističe kako u slučaju da se globalni oporavak nastavi, to će značiti vrlo vjerojatno daljnje jačanje cijene nafte. “U tom bi scenariju dionica Ine imala veću šansu za bolji rezultat nego HT”, zaključuje.





www.poslovni.hr
(Zatvori)

(Zatvori)

Najveći mjesečni porast imovine od 3,86 posto bilježi Erste Plavi fond, a najmanje je porasla imovina AZ OMF-a, za 3,12 posto.  Erste Plavi bio je najveći dobitnik i u kolovozu. Ukupan broj članova obveznih mirovinskih fondova u rujnu je porastao za 5.465, dok je članstvo prestalo za 80 članova. U fondove je kajem rujna ukupno bilo učlanjeno 1.507.432 osiguranika.

Ukupna neto imovina šest otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova u rujnu je porasla za 3,97 posto ili za 39,7 milijuna kuna i krajem rujna iznosila je 1,04 miliajrde kuna. Broj članova ODMF-ova porastao je u istom razdoblju za 1,19 posto, sa 138.633 na 140.287 članova. U fondove se učlanilo 1.806  novih osiguranika, dok je članstvo prestalo za 152 osobe.

Imovina zatvorenih dobrovoljnjih mirovinskih fondova krajem rujna dosegnula je 198,56 milijuna kuna, uz mjesečni rast od 3,57 posto. Broj članova ZDMF-ova porastao je u rujnu za 0,1 posto na 17.603 člana. Obvezno i dobrovoljno mirovinsko osiguranje statistički gledano krajem rujna uplaćivalo je 157.890 osiguranika, što je tek 10,47 posto ukupnog broja osiguranika.







www.seebiz.eu
(Zatvori)