Naime, cijene sirove nafte jučer su na svjetskim tržištima pale ispod 70 dolara za barel, kliznuvši na najnižu razinu u više od tri mjeseca pod pritiskom problema u eurozoni i slabog eura. Pale su i cijene sirovina - primjerice, bakar je pojeftinio za pet posto.

Još prije dva tjedna barel nafte stajao je više od 87 dolara.


www.seebiz.eu
(Zatvori)

U tekstu se navodi da je, čim je "glazura nacionalizma" skinuta, Jugoslavija vrlo brzo pala u paklenu noćnu moru građanskog rata i mržnje. Događaji u Grčkoj u proteklih nekoliko tjedana ne predviđaju skori i miran ishod krize, dok neredi, štrajkovi i socijalni nemiri potresaju zemlju. Razlog zašto su financijska tržišta skeptična u vezi s eurom jest taj što su europski lideri već dali sve od sebe u vezi s krizom.

Oni su se nakratko ujedinili o pitanju financijske pomoći od bilijun dolara, ali to je vjerojatno najdalje dokle mogu ići. U stvari, ova pomoć ili "izvlačenje" već izaziva teške političke probleme za njemačko vodstvo - navodi Market Watch.

"Nažalost, kao što kaže kolumnist New York Timesa nobelovac Paul Krugman, 'izvlačenje' u slučaju Grčke neće biti dovoljno. Dobra je stvar što su se prvi put europski zakonodavci ujedinili i snažno djelovali, snažnije nego što je iko očekivao, ali to nije dovoljno".

Problem na koji se Krugman osvrće jest solventnost, a ne samo likvidnost. Odnosno, proračunski deficit u Grčkoj veći je od 13 posto društvenog bruto proizvoda (DBP) i malo je vjerojatno da postoji politička i socijalna volja da se deficit smanji na razuman i smislen način.

Dug se popeo na 125 posto. Deficit i dug te veličine premašuju sposobnosti bilo koje ekonomije. Krugman u svom tekstu dalje navodi da Grčka, ako želi postati solventna, treba da postigne relativnu deflaciju, smanji troškove i cijene u odnosu na Njemačku i Francusku, čime dobija ponovo konkurentnost. S niskom inflacijom u Njemačkoj to znači produženi period deflacije s visokom cijenom nezaposlenosti i učinka, odnosno prozvodnje. To, također, povlači fiskalne poteškoće, smanjenje troškova i povećanje poreza.

Propisani lijek za obnovu fiskalnog zdravlja ovako opisan vjerojatno bi funkcionirao, ali bi, takođe, izazvao negativne posljedice, uključujući niži ekonomski rast i socijalne nemire i pitanje je postoji li u Grčkoj ili EU politička volja da se poduzmu gore navedeni koraci - prenosi Market Watch.

Tržišta za sada ostavljaju prilično sumornu sliku. Euro je 14. svibnja pao najniže u odnosu na dolar od listopada 2008. godine, jer su zabrinutost i bojazan kakva će biti finansijska stabilnost u Europi i politička volja da se primijene nepopularne mjere smanjenja deficita - vodile financijere prema odbacivanju zajedničke valute.

Pad eura potaknut je i prijetnjom francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja da će se povući iz eurozone. Vrijednost eura jučer je nakratko potonula najniže u četiri godine.

Prema tome, gdje je u svemu tome euro? Je li to i dalje hvaljena valuta koja se sprema da istisne američki dolar kao svjetsku valutnu rezervu ili je marka "jugo-valuta" u opadanju, čije je vrijeme prošlo i sada polako odlazi?

U tekstu se dalje predviđa da će neke zemlje napustiti eurozonu, jer više nikako nisu u stanju upravljati  svojim ekonomijama u luđačkoj košulji eura. Kandidati su Grčka, Italija, Španjosla, Portugal i Irska.

Sve je manje vjerojatno da će Velika Britanija pristati da se odrekne funte u zamjenu za euro. Na kraju ostaju samo jače zemlje - kao što su Njemačka i Francuska i možda još nekolicina. U tom trenutku više ne bi imalo smisla tjerati razbijeni i premlaćeni euro da ide dalje - navodi se na portalu Market Watch.


www.seebiz.eu
(Zatvori)

DIV je, podsjetimo, otkupio natječajnu dokumentaciju za čak četiri brodogradilišta – pulski »Uljanik«, »3. maj«, »Brodotrogir« i »Brodosplit«.

Premda su u početku kružile informacije o tome kako su iz DIV-a najviše zainteresirani za riječki škver, naši dobro upućeni izvori špekuliraju da će DIV-ova ponuda na kraju ipak biti za najveći, ali obvezama najopterećeniji hrvatski škver – »Brodosplit«, čiji se samo troškovi restrukturiranja procjenjuju na 1,6 milijardi kuna, a ukupne obveze na više od 4 milijarde kuna.

Direktor Zepterove tvrtke u Hrvatskoj Blaž Buble i u ponedjeljak je bio decidiran da neće dati ponudu za »Kraljevicu«. U slučaju »3. maja« nagađa se da bi moguće ponuda mogla stići iz austrijskog metalurškog koncerna A-Tec, premda se u posljednje vrijeme sve češće spominju i izvjesni kineski investicijski fondovi i tvrtke.

Prema našim informacijama iz »3. maja«, Kinezi uistinu jesu prije mjesec i pol dana bili u kratkom razgledavanju škvera, ali – tvrdi naš izvor – u riječki škver do ponedjeljka, što je uobičajena praksa, iz HFP-a nije stigla nikakva informacija o tome da su Kinezi uistinu i podigli natječajnu dokumentaciju.

Za kupnju lokacijom atraktivnog »Brodotrogira« ponuda se, barem prema svim dosadašnjim izjavama po medijima, može očekivati od splitskog trgovca nekretninama Slobodana Ljubičića i Končareve tvrtke »Jadranska ulaganja«.


www.seebiz.eu
(Zatvori)

Budući da je Ina (ZSE:INA-R-A) najavila tu mogućnost, Dioki (ZSE:DIOK-R-A) je zbog sigurnosti zatražio postupan prekid isporuke tog energenta jer, kad bi Ina naglo zavrnula ventile, postajala bi opasnost od eksplozije, tvrde u Diokiju.

– Prilikom prekida dobave prirodnog plina, ako nije postupna, iz rada automatski ispada proizvodnja pare na kotlovima PJ Etilena. Pri tome u opremi zaostaje velika količina plinova koji predstavljaju veliku opasnost od eksplozije ako se na siguran način ne spale na baklji – sigurnosnom elementu sustava. Međutim, pri obustavi isporuke plina iz rada ispada i baklja koja ga koristi za rad svojih plamenika. Time Dioki ne može riješiti potencijalnu opasnost za širu okolinu, s obzirom na to da u slučaju eksplozije u pogonu postoji velika opasnost da se ona proširi na spremnik ukapljenog etilena, pa i na spremnike Janafa (ZSE:JNAF-R-A) smještene u blizini, u kojima su uskladištene velike količine naftnih derivata te spremnike s ukapljenim naftnim plinovima koje koristi Proplin – objasnili su u Diokiju te potvrdili kako s Inom, tj. Prirodnim plinom nisu postigli dogovor oko gotovo dvostruko veće cijene prirodnog plina u odnosu na prošlu godinu te zbog toga nastalog duga.

Ipak, na sastanku u Ministarstvu gospodarstva u petak dogovorili su da će Dioki Ini, tj.Prirodnom plinu dostaviti vremenski plan obustave proizvodnje na siguran način.

No, u Diokiju i dalje tvrde kako ne mogu prihvatiti novu cijenu plina jer je smatraju nerealno visokom te ne žele s Inom potpisati novi ugovor s tolikim povećanjem.

– Prosječna cijena za 2009. godinu iznosila je 1,18 kuna po kubiku, a Dioki je ponudio novi ugovor s cijenom plina od 1,47 kuna po kubiku, što predstavlja povećanje od 20 posto u odnosu na lani te je spreman platiti do sada isporučeni plin po istoj cijeni do kraja 2010. godine, za što smo kao jamstvo spremni založiti i dio imovine – tvrde u Diokiju.

Tu cijenu smatraju realnom i dodaju kako je nevjerojatno da se MOL-u dopušta iskorištavanje monopolističkog položaja nauštrb gospodarstva, a u korist njihove petrokemijske industrije u situaciji kada je svako radno mjesto u proizvodnom sektoru neprocjenjivo i kada je izvoznicima prijeko potrebna pomoć.


www.seebiz.eu
(Zatvori)

Usporedba u navikama ovih dviju zemalja pokazuje i da se kod nas još uvijek prednost daje proizvodima od bijelog brašna, za koje nutricionisti tvrde da je manje vrijedno od crnoga, pa se troši samo 40 posto tamnoga kruha od integralnog brašna. Slovenci su svjesniji potrebe očuvanja zdravlja i kod njih je prevladao crni kruh, a na njihovim se stolovima nađe u 60 posto slučajeva.

Rečeno je to na stručnom simpoziju “Hrvatski pekar” u Opatiji, gdje stručnjaci specijalizirani za bijelu industriju raspravljaju o problemima pekarstva, proizvodnje slastica i tjestenine te mlinarstva.

Poseban je problem u Hrvatskoj evidencija o proizvodnji i prodaji, jer se računi prilikom kupnje u pekarama neredovito izdaju, puno je rada na crno, a još nije uvriježeno ni vaganje pekarskih proizvoda.

Stoga inspekcije vrlo oštro sankcioniraju prijestupe kad ih otkriju. U ožujku je provedena velika akcija i 40 je pekarnica zatvoreno na mjesec dana, a vlasnicima prijete kazne i do 30 tisuća kuna.


www.seebiz.eu
(Zatvori)

"Jedno je sigurno - zlato!" to je reklamni slogan Exchange AG, jednog od najvećih lanaca zalagaonica u Njemačkoj. Kao i u drugim sličnim ustanovama i tu je moguće u zalog davati primjerice, skupe satove ili nakit, odnosno otkupljivati ih. No, specijalnost ove zalagaonice je zapravo nešto drugo: trgovanje zlatnim polugama. Svakome tko je za takvu kupovinu zainteresiran, ali mu se ne da ići u banku, jer čitav posao želi obaviti brzo i nebirokratski, na raspolaganju stoji Karin Mett.

Ona je u filijali zalagaonice u blizini berlinskog kolodvora Zoo zadužena za praćenje tečaja zlata: "Ima dana kada se tečaj mijenja deset puta u nekoliko sati. To je bio slučaj proteklih dana i tada je stvarno naporno, no sada se situacija primirila. Cijena je malo pala. No, svejedno svaka dva-tri sata kontroliramo tečaj i ako je potrebno, prilagođavamo ga."

U prodavaonici, pred šalterom, je velika gužva - ovih dana posao cvjeta. Euro se nalazi pod pritiskom burzovnih špekulanata, što znači da cijena zlata raste. U međuvremenu neki financijski stručnjaci upozoravaju da je i ta investicija sve rizičnija jer je, na kraju krajeva i zlato samo sirovina koja podliježe velikim promjenama u cijeni. No, po svemu sudeći, kupce to ne zanima - kupuje se zlato iz Južne Afrike ili Kanade, bez obzira da li je riječ o zlatnicima ili polugama. I to sve u čistom 24-karatnom obliku.

Sabine Schulz, zamjenica voditeljice filijale zalagaonice Exchange potvrđuje da sadašnja nesigurnost na burzama ljude potiče na kupovinu zlata. I u Njemačkoj se osjeća strah od moguće inflacije: "K nama dolazi sve više ljudi, promet je prilično velik. I mladi i stariji, svi dolaze u našu poslovnicu kako bi svoju ušteđevinu pretvorili u zlato. Njih naprosto tjera strah od inflacije kakva je ovdje jednom već postojala. Zato traže siguran polog. Ponekad ljudi stoje u redu čak i ispred vrata naše poslovnice. Svi su strpljivi, bez obzira kupuju li puno ili malo."

Iako kupovanje zlata nije neka masovna pojava već prije dio jednog posebnog socijalnog stava, neka vrsta pobune protiv državnog sustava financija, ono je ipak postalo svojevrsni simbol ove sadašnje krize. Dugovi, bankarska kriza, sada Grčka - to su teme kojima se mnogi ovih dana bave. Jedan stariji gospodin koristi priliku da da oduška svojoj ljutnji: "Ja mislim da bi mi Nijemci ponovo trebali uvesti marku. Kako je moguće da Nijemci, koji i sami imaju dugove, posuđuje novac drugoj zemlji jer ima dugove? Tu nešto nije u redu, u ovoj državi je nešto trulo. To je moje mišljenje, samo da znate."

Zlato je kupila i Petra Lange. Ona se odlučila da četvrtinu svoje ukupne ušteđevine pretvori u zlatne 100-gramske poluge:

 "To je neka vrsta sigurnosti. Zato sam investirala u zlato. Nitko ne zna kako će se stvari dalje razvijati i neki stručnjaci upozoravaju da bi za osam godina vrijednost novca mogla biti prepolovljena."

To, međutim ipak, prema njezinom mišljenju, ne znači da je uvođenje zajedničke europske valute bilo pogrešno: " Ipak mislim da je euro dobra stvar. Sada se novac kada se ide u neku drugu zemlju barem ne treba mijenjati. Prije se gubilo na tečajnim razlikama. No, željela bih da naša vlada bolje raspolaže s našim novcem, a i da se banke bolje kontrolira. Bankama ne bi trebali pomagati, već od njih tražiti da plate. Suma koju su izdvojile za Grčku je upravo smiješna. Za njih je to sve prava sitnica", zaključuje Petra Lange.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Vipnet je u prvom tromjesečju ove godine uprihodio 100,3 milijuna eura ili 4,8 posto manje nego u lanjskom prvom tromjesečju, i to prvenstveno zbog manje potrošnje korisnika, dodatnih marketinških pogodnosti, roaming regulacije te novih cijena terminacije poziva u mobilnu mrežu.

Troškovno orijentirane aktivnosti utjecale su na smanjenje operativnih troškova za 2,6 posto, što je ublažilo efekt nameta od šest posto na usluge mobilne telefonije i, kako navode, pomoglo i u zaustavljanju smanjenja operativne dobiti na navedenih 28,8 milijuna eura.

Ukupan broj korisnika Vipneta u prvom tromjesečju ove godine porastao je za 5,2 posto, na 2,6 milijuna, pri čemu je za najvećih 75 posto porastao broj korisnika bežičnog broadbanda, na više od 145.000.

Iz Vipneta ističu i da im je broj pretplatnika u prvom tromjesečju ove godine porastao za 9,3 posto, pa ih je u ukupnoj bazi korisnika krajem ožujka bilo 24,5 posto.

Povodom tih rezultata predsjednik Uprave Vipneta Mladen Pejković kazao je da su i u prvom tromjesečju nastavili s ulaganjima (15 milijuna eura), unatoč izazovnim ekonomskim uvjetima, jer ne žele dozvoliti usporavanje tehnološkog razvoja i inovacijskog ciklusa.

I u tromjesečnim se rezultatima vidi, kako kaže, utjecaj kriznog nameta mobilnim operaterima, ali vjeruje u njegovo skoro uklanjanje kao poticaj industriji koja je veliki generator BDP-a.

Za špekulacije o zabrani prepaid telefoniranja na način kako ga danas poznajemo ističe da su razlog za veliku zabrinutost, i to zbog negativnog utjecaja na telekom industriju, distributivne lance, radna mjesta, a u konačnici i državni proračun.


www.seebiz.eu
(Zatvori)

Na dražbi je, osim Konzuma sudjelovalo i trgovačko poduzeće Krk iz Malinske koje je ponudilo početnu cijenu od 31,35 milijuna kuna.

Početnu cijenu po dionici od 50 eura ili 363,17 kuna odredio je HFP, po srednjem tečaju HNB na dan 10. svibnja ove godine. No, Konzum je ponudio veću cijenu za sto tisuća kuna, nakon čega je poduzeće Krk odustalo od daljnje dražbe.

Svih 18 prehrambenih trgovina koje je Konzum (ZSE:KNZM-R-A) imao u zakupu, a sada je postao njihov vlasnik, nalaze se na odličnim lokacijama. Između ostalog postao je vlasnikom Robne kuće u Crikvenici, te velike samoposluge u Novom Vinodolskom, a njegove su od jučer i trgovine u Jadranovu, Dramlju, Selcu, Klenovici, Bribiru, Grižanima i Triblju.

U razdoblju od otvaranja stečaja 16. svibnja 2001. do 30. studenog 2009. Jadrankomerc ostvario je ukupni prihod od 116, 7 milijuna kuna, rashod u iznosu od 98 milijuna kuna, a nakon podmirenja svih dospjelih obveza na žiro računu ostalo je 11,58 milijuna kuna.

Ukupna imovina Jadrankomerca u stečaju procijenjena je na 129,69 milijuna kuna, fiksne obveze iznosile su 30. studenog 2009. godine 33,9 milijuna kuna, a potencijalne obveze ukupno iznose 76, 3 milijuna kuna. Inače, prije 15 dana Konzum je na javnoj dražbi izlicitirao nevjerojatnih 90 milijuna kuna i po toj vrtoglavoj cijeni uspio kupiti i 11 marketa Trgovačkog Opatija u stečaju i dotadašnju ulogu zakupca zamijenio vlasničkom.


www.seebiz.eu
(Zatvori)