Najzvučnije je svakako ulaganje u Atlantic Grupu (ZSE:ATGR-R-A) gdje su kupnjom dodatne 1824 dionice učvrstio na drugom mjestu najvećih pojedinačnih vlasnika. Sada drže udjel od 8,81 posto vrijedan oko 146 milijuna kuna.

Mirovinski fondovi, slično kao i u Podravci (ZSE:PODR-R-A) i u Tedeschijevoj kompaniji igraju sve značajniju ulogu. Među vodećih deset čak je pet mirovinaca, koji ukupno drže oko 16,3 posto udjela. AZ drži 3,21 posto, Raiffeisen dobrovoljni 1,88 posto, PBZ/CO 1,36 posto a Erste Plavi 1,07 posto udjela. Na drugo mjesto najvećih vlasnika Raiffeisenov OMF se ugurao i u slučaju Ericssona Nikole Tesle (ZSE:ERNT-R-A) gdje je proteklog tjedna kupio još 781 dionicu, pa sad ukupno drži 8,67 posto udjela.

Financijski, Raiffeisenov OMF najviše je potrošio na kupnju 16.185 dionica HT-a (ZSE:HT-R-A), tržišno vrijednih 4,4 milijuna kuna. Sada Raiffisein OMF drži 2,68 posto udjela u HT-u i četrvrti je najveći vlasnik. Najviše je u HT protekli tjedna uložio PBZ Croatia osiguranje koje je iskrcalo gotovo 21 milijun kuna za kupnju 77.677 dionica čime je postao šesti najveći vlasnik HT-a s udjelom od 1,18 posto. Na poziciji kupnje Raiffeisen se još našao u HUP Zagrebu (ZSE:HUPZ-R-A) gdje je kupio 60 dionica te Istraturistu (ZSE:ISTT-R-A) gdje je kupio 450 i Zagrebačkoj pivovari (ZSE:ZAPI-R-A), gdje je kupio 95 dionica.

Optima Telekom (ZSE:OPTE-R-A) bila je pak na meti izlaska velikih igrača. Tako je Erste Plavi koji je bio deveti najveći vlasnik prodao udjel od 30.253 dionice, dok je deseti najveći vlasnik PBZ/CO prodao 25.900 dionica. Među deset najvećih ušao je AZ Profit koji je kupio 22.949 dionica, tržišno vrijednih oko 680 tisuća kuna. Kupovao je i Erste Plavi pa je tako kupio 6,858 dionica HT-a, čime je ostao njegov osmi najveći vlasnik, te 1.424 dionice Podravke, čime je zadržao poziciju osmog najvećeg vlasnika.

www.seebiz.eu

(Zatvori)

Nakon što je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga snizila kriterije ulaganja mirovinskim fondovima, sada se očekuje pojačani interes za kupnju određenih dionica u koje mirovinski fondovi do sada nisu smjeli ulagati, a prema novom smiju, smatra Petar Vlaić, čelni čovjek Erste Plavog fonda. “No to ne znači da će povećanu potražnju generirati mirovinski fondovi, nego će zasigurno velik dio potražnje biti posljedica očekivanja širega kruga investitora”, ističe Vlaić. Smanjenje spomenutog ograničenja ulaganja u najmanju ruku obradovalo je OMF-ove koji sada na tržištu mogu ulagati u više vrijednosnih papira. Promjenom pravilnika o ulaganjima, podsjetimo, mirovinski fondovi od sada mogu ulagati u dionice kompanija tržišne kapitalizacije najmanje 350 milijuna kuna, a koje su izlistane u Redovitom tržištu Zagrebačke burze.

Dobrodošla primjena
“Ova promjena je dobrodošla jer je staro ograničenje na tržišnu kapitalizaciju od 750 milijuna kuna za dionice izvan prve kotacije Zagrebačke burze postalo previsoko nakon što su znatno pale cijene dionica”, poručuju u AZ fondu. Dodaju kako je s druge strane dobro da je ostalo ograničenje što će, nadaju se, i dalje biti poticaj manjim kompanijama da uđu u prvu kotaciju i time postanu transparentnije. “Pozdravljamo promjenu pravilnika jer liberalizacija ulaganja dugoročno donosi veće prinose”, kaže Vlaić. Odluku Hanfe pozdravljaju i u PBZ/CO fondu. No postavlja se pitanje što će novi uvjeti donijeti tržištu kapitala s obzirom na gotovo nikakvu likvidnost, letargiju i ostale negativne epitete. “Već duže vrijeme na tržištu postoji određena nervoza zbog mogućih forsiranih prodaja dionica od strane mirovinskih fondova. Ovim promjenama ograničenja problem se rješava i mi smatramo da je to pozitivno”, upozoravaju u AZ fondu. Naime, OMF-ovi su svojedobno morali prodavati dionice kompanija, čija je tržišna vrijednost pala ispod 600 milijuna kuna. Tako su se morali “rješavati” vrijednosnica AD Plastika, Tehnike, Auto Hrvatske, Dom Holdinga i drugih. Izmjenom pravilnika tržište će dobiti dodatnu likvidnost. “Pogotovo niži rizik ulaganja u dionice kod kojih je tržišna kapitalizacija bila ispod dopuštenog minimuma”, kaže Vlaić.

Hanfa konačno reagirala
Prilikom nastajanja obveza prodaje spomenutih dionica mirovinci su od Hanfe redovito tražili i odgodu, što su i dobivali, a tada su tražili i snižavanje kriterija. No Hanfa je tek sada uslišila njihove molbe. “Navedene izmjene pravilnika donesene su radi poticanja učinkovitog funkcioniranja financijskog tržišta”, poručuju nam iz Hanfe te dodaju kako je zbog situacije na tržištu broj dionica u koje su mirovinski fondovi mogli ulagati do ovih izmjena znatno je pao u odnosu na prosinac 2007. godine.

Manji interes
Mirovinski fondovi će, smatraju u AZ fondu, zbog svoje veličine s vremenom gubiti interes za dionice male kapitalizacije, što će u budućnosti smanjiti važnost formalnog ograničenja na tržišnu kapitalizaciju.





www.poslovni.hr
(Zatvori)

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) odlučila je, nakon mnogih molbi, sniziti kriterije ulaganja mirovinskih fondova. Tako mirovinci, uz dionice koje se nalaze u najvišoj kotaciji domaće burze, od sada mogu ulagati u kompanije, čija tržišna kapitalizacija iznosi najmanje 350 milijuna kuna, a dionice su im izlistane u Redovitom tržištu. Do sada su mogli ulagati samo u one čija je tržišna vrijednost bila najmanje 750 milijuna. Izmjene i dopune pravilnika o kriterijima ulaganja mirovinskih fondova, osim spomenute promjene, donose i još nekoliko promjena.

Novi kriteriji
“Ako se zbog promjene tržišnih cijena vrijednost tržišne kapitalizacije dionica spusti ispod vrijednosti od 350 milijuna kuna, fond može i dalje stjecati te dionice sve dok se vrijednost tržišne kapitalizacije dionica ne spusti ispod vrijednosti od 300 milijuna kuna”, stoji u odluci Hanfe. Do sada su mirovinski fondovi osim vrijednosnica izlistanih na Službenom tržištu Zagrebačke burze mogli ulagati u 21 dionicu Redovnog tržišta. Izmjenama i dopunama pravilnika dodatnih 15 kompanija, čije dionice su izlistane na burzi, mogle bi postati zanimljive za ulaganje s obzirom na to da je njihova tržišna kapitalizacija bila ispod 750 milijuna kuna.

Nove (stare) dionice
Riječ je o devet dionica s kojima se redovito trguje na domaćem tržištu i šest dionica koje nisu toliko u fokusu ulagača. No obvezni mirovinski fondovi već se nalaze u vlasničkim strukturama nekih kompanija jer je njihova tržišna kapitalizacija u vrijeme rasta tržišta bila iznad 750 milijuna kuna. Riječ je o dionicama Riviere Poreč kojima su tri OMF-a u prvih deset najvećih dioničara. Također je tu Plava laguna te Zvijezda. No ostalo je još 12 tvrtki. Jedna od njih je i Tisak u gotovo 80-postotnom vlasništvu Agrokora i Adris grupe, dok je treći najveći dioničar Hrvatski fond za privatizaciju s udjelom od 13,7 posto. Mirovinci od sada mogu ulagati i u brodogradilište Uljanik. No nema puno dionica u slobodnoj trgovini jer je 79,1 posto Uljanika u vlasništvu države. Ipak, budući da je to brodogradilište jedino koje posluje pozitivno, moglo bi biti zanimljivo za ulaganje. Međutim, najveći problem ostalih kompanija jest upravo mali broj dionica u slobodnoj prodaji. Tako reosiguravajuće društvo Croatia Lloyd, Siemens, Tvornica duhana Zagreb imaju vlasnika koji drži više od 90 posto dionica. Tu je i Dioki, u 75,9-postotnom vlasništvu Dioki Holdinga, dok je 83,9-postotni vlasnik Maistre Adrisov Adria resort. Mirovinci mogu sada ulagati i u Liburnia Riviera hotele, Uljanik plovidbu, Luku Ploče, Franck i Kraš. U izmjenama pravilnika stoji kako mirovinski fondovi mogu ulagati u konvertibilne obveznice uvažavajući kriterije ulaganja i investicijska ograničenja. Također se zabranjuje ulaganje imovine u investicijske fondove koji imaju karakter hedge fondova.

 


www.poslovni.hr
(Zatvori)

Četiri obvezna mirovinska fonda tri ovogodišnja tromjesečja završila su s neto dobiti od gotovo 1,6 milijardi kuna.
Najbolji rezultat imao je najveći AZ fond koji je upisao neto dobit od 544,6 milijuna kuna. Drugi po ostvarenoj zaradi je Raiffeisen OMF s 518,5 milijuna kuna. Erste Plavi OMF devet ovogodišnjih mjeseci završio je s neto dobiti od 282,5 milijuna, dok je najmanju dobit ostvario PBZ/CO od 246,2 milijuna kuna, pokazuju podaci koje je Hanfa objavila u srijedu. Iako su mirovinski fondovi jedini vitalni dio tržišta kapitala, svi imaju poteškoće s ostvarivanjem prinosa koji bi umirovljenicima donosio značajniji rast realne vrijednoti u odnosu na stopu inflacije. To pokazuje da zakonska ograničenja ulaganja i pitanje potporfelja, među ostalim, zahtijevaju hitnu izmjenu jer će u protivnom uloženi novac budućih umirovljenika gubiti na vrijednosti. Među fondovima najbolji prinos od 2,36 posto ostvario je Raiffeisen OMF koji upravlja s 8,4 milijarde kuna uplaćenih sredstva svojih članova, odnosno 29,9 posto ukupne neto imovine. Slijedi AZ obvezni mirovinski fond iz grupacije Zagrebačke banke s prinosom od 1,57 posto. Uz bok AZ-u s prinosom od 1,51 posto je Erste Plavi OMF. Najlošiji prinos, u negativnom teritoriju, u devet ovogodišnjih mjeseci zabilježio je PBZ/CO obvezni mirovinski fond ostvarivši minus od 1,23 posto.

Rast imovine
Stopa inflacije je u promatranom razdoblju, podaci su Državnog zavoda za statistku, iznosila 1 posto, dok je u godišnjem prosjeku iznosila i bitno viših 3,1 posto. Četiri obvezna mirovinska fonda, na kraju rujna upravljala su s 27,5 milijardi kuna imovine u ime budućih umirovljenika, pokazuje statistika Hanfe za kraj rujna. Iako su priljevi mirovinskim, među svim fondovima, ostali uglavnom netaknuti, kriza je ipak itekako ostavila traga na poslovanju

Dobrovoljni uspješniji
Zbog zakonski reguliranih obveznih uplata u drugi stup, imovina mirovinskih fondova kontinuirano raste. U odnosu na prošlogodišnjih devet mjeseci, imovina je veća u prosjeku za 22,4 posto. Najviši rast imovine imao je Erste Plavi OMF i to 24 posto, dok se dva najveća foda (AZ i Raiffeisen) drže na razini 22 posto, a PBZ/CO je imao rast od 20 posto. Imovina u trećem stupu kojom upravljaju dobrovoljni mirovinski fondovi veća je u tri tromjesečja ove godine za 32,8 posto, dok zatvoreni fondovi upravljaju s gotovo 50 posto većom imovinom. Za razliku od obveznih čija su ograničenja ulaganja najstroža, dobrovoljni fondovi ostvarili su zavidne prinose s obzirom na trenutačnu situaciju na tržištu. Primjerice, AZ Benefit DMF imao je prinos od 13,2 posto. Situacija kod ostalih DMF-a prilično je šarolika; od negativnog prinosa od dva posto koliko je imalo Croatia osiguranje DMF do plusa od 9,5 posto koliko je ostvario AZ Profit.

Poslovanje

Višemilijunska naknada
Na ime naknada za upravljanje masom iz koje će se isplaćivati buduće mirovine, mirovinska društva u devet mjeseci ostvarila su 133,7 milijuna kuna dobiti prije poreza. Društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima pak, u istom razdoblju ove godine, ostvarila su bruto dobit od 6,7 milijuna kuna.





www.poslovni.hr
(Zatvori)

QVT Fund je držao 220.298 dionica Fima Propriusa (ZSE:FMPR-R-A), koje čine 11 posto temeljnog kapitala tog fonda, dok je Quintessence Fund bio vlasnik 24.702 dionica odnosno 1,23 posto kapitala Fima Propriusa. Nakon prošlotjedne prodaje ti fondovi više nemaju dionice Fima Propriusa.

Tih 245.000 dionica vlasnika je promijenilo po 22 kune pa se cijena dionice Fima Propriusa 18. studenoga spustila čak 17,73 posto uz promet od 5,39 milijuna kuna.

Jedan od kupaca tih dionica bilo je i Basler osiguranje Zagreb, što se može iščitati iz druge današnje objave Fima Propriusa - u kojoj se navodi da je to osiguranje 18. studenoga na Zagrebačkoj burzi kupovalo dionice Fima Propriusa.

Fima Proprius objavio je da je vlasnički udjel Basler osiguranja Zagreb u tom fondu 18. studenoga premašio pet posto - to osiguranje nakon kupnje dionica na Zagrebačkoj burzi posjeduje 200.000 dionica odnosno 9,9842 posto Fima Propriusa.
 





www.seebiz.eu
(Zatvori)

“Objavljujemo da smo 24. studenoga 2009. kupili uz posredovanje povezane osobe (...) 169.952 vrijednosna papira HT-R-A, po prosječnoj cijeni od 274,676.377 kuna za Erste Plavi obvezni mirovinski fond”, stoji u obavijesti.

Tako će Erste Plavi OMF, kako pokazuju podaci Središnjega klirinškog depozitarnog društva (SKDD), uskoro u svom portfelju imati ukupno 865.768 dionica HT-a, no i dalje će ostati osmi najveći dioničar. Prodavatelj je bio Umirovljenički fond kojim upravlja HPB Invest pa su se točnima pokazale spekulacije kako se prodaja dogodila jer je "usfalilo" novca za mirovine.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Pozitivne poslovne rezultate u proteklom dijelu godine, prema izračunu analitičara, ima 82 fonda, a minuse bilježi njih dvanaest. Drugim riječima, osam od devet fondova u zadnjih je nekoliko mjeseci uspjela uplivati u nešto mirnije, odnosno dobitničke vode. Među četiri vrste fondova uspješniji od ostalih bili su oni najbrojniji, dionički i mješoviti. Od ukupno 44 dionička, njih 30-ak ostvarilo je u proteklom dijelu godine rast prinosa veći od 15 posto. Najveći rast od početka godine, čak 50-ak posto, bilježi dionički MP-Bric.HR, s tim da su još četiri fonda PBZ  I-Stock,OTP meridijan 20, Raiffeisen HR dionice i HPB Dionički u zadnjih pola godine rasla po stopama višim od 24 posto. U grupi  mješovitih u proteklom dijelu godine najveće prinose ostvarili su OTP uravnoteženi (22  posto) i Agram Trust sa rastom od 16 posto. Među obvezničkim  fondovima najveći prinos,11 posto, ove je godine ostvario Raiffeisen Bonds. Na kraju, kod novčanih fondova najveći rast u proteklom dijelu godine od 8,7 posto ima Raiffeisen Cash, a slijede ZB plus (8 posto)  te PBZ Novčani  sa 7,6 -postotnim rastom prinosa. Zanimljivo je da su i padovi kod svih fondova, napose u zadnja tri mjeseca minimalni,odnosno rijetko prelaze granicu od tri postotna poena.

Premda je u zadnja tri-četiri mjeseci došlo, ne samo do zaustavljanja pada imovine gotovo svih fondova, koji je u kontinuitetu trajao i duže od godinu dana, nego i do prvog  značajnijeg povećanja, odnosno uzleta neto imovine fondova, poznavatelji prilika ističu kako je, ipak, još prerano donositi zaključke je li uistinu fondovskoj krizi došao i kraj. Prije bi se, kažu financijski stručnjaci, moglo reći da sada tek imamo prve vidljive znakove početka njihova oporavka. Analitičari podsjećaju i na to da su investicijski fondovi među prvima, još prije dvije godine i upali u krizu pa bi se moglo vrlo lako dogoditi da se među prvima iz njenog 'zagrljaja' počnu i izvlačiti. Drugi oprezniji mišljenja su kako početka oporavka fondova u realnoj ekonomiji teško da može biti bez povratka optimizma  i (veće) ukupne likvidnosti na svjetska i na domaća tržišta kapitala i dakako volje investitora za nastavkom još većeg ulaganja u udjele fondova.

Dodaju kako je potpuni oporavak fondova (kao i burzi) moguć tek kada se ,ne samo veliki, već i mali ulagači počnu masovnije vraćati u fondove. Budući da naši fondovi i dalje dio sredstava plasiraju i na stranim tržištima, jer neslužbene su procjene da na ino-tržištima drže najmanje četvrtinu svoje ukupne imovine, te će njihov daljnji rast zavisiti od burzovnih i gospodarskih kretanja i na tim tržištima. Dosadašnje analize govore kako među našim dioničkim i mješovitim fondovima najbolje rezultate bilježe upravo oni koji više investiraju na tržišta jugoistočnog dijela EU-regije i Aziju, nego oni orijentirani na tržišta u SAD-u i Europi. Zato će i u zadnja dva ovogodišnja mjeseca biti veoma zanimljivo pratiti kretanja prinosa od udjela u fondove i na domaćem, ali i na stranim tržištima. Neki fond-menadžeri u novije vrijeme daju i nešto konkretnije procjene mogućih budućih kretanja. Tvrde, naime, kako ne bi bili nezadovoljni ako njihovi fondovi recimo i u idućih pola godine zadrže barem dinamiku uzleta ostvarenu u protekla tri-četiri mjeseca.





www.liderpress.hr
(Zatvori)

Prije nekoliko dana, točnije 20. studenoga 2009., na snagu su stupile izmjene Zakona o pravima branitelja, prema kojima nakon tog datuma više nisu moguće izmjene popisa branitelja u Regisitru branitelja pri Ministarstvu obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti (MOBMS), osim evidencije zakonskih nasljednika.

Cilj te zakonske odluke je da se sve izmjene registra koje su zaprimljene u MUP-u i MORH-u do tog datuma kvalitetno implementiraju u Registru, a temeljem kojeg će Erste-invest isplaćivati dividende udjelničarima Fonda HB. Kvalitetnim i konačnim ažuriranjem registra izbjeći će se mogućnost pogrešaka te mogućnosti da netko, od onih koji na to imaju pravo, bude zakinut za isplatu dividende.

Podsjećamo da je Upravni odbor Fonda HB nedavno usvojio odluku o isplati dividendi za 2008. godinu i to u iznosu od 66,9 milijuna kuna. Dividenda po jednom udjelu iznosit će između 18 i 21 kune. Pravo na isplatu dividendi imat će samo oni koji će na taj dan posjedovati udjele u Fondu, odnosno oni članovi Fonda koji na dan isplate dividende nisu isplaćeni po svojim zahtjevima za prodaju.

Fond HB u potpunosti je likvidan te je njime kvalitetno upravljano u prethodnom razdoblju. Imovina fonda na dan 20. studenoga 2009. godine iznosi 2,27 milijardi kuna, od čega je likvidna imovina oko 730 milijuna kuna, a ostatak čine dionice T-HT-a (ZSE:HT-R-A). Broj udjelničara u Fondu HB-a je na stabilnoj razini te je broj odlazaka iz fonda na najnižoj razini od osnutka fonda, odnosno zakonske mogućnosti isplate udjela.

S obzirom na to da je prosječni broj 10 udjela u fondu po branitelju, očekivani prosječan iznos dividende po članu Fonda iznosit će od 180 do 210 kn. Raspon udjela u fondu kreće od 0,01 udjela do 141 udjela po branitelju. Procedura za podizanje dividende bit će kao i prethodnih godina – član Fonda morat će ponijeti osobnu iskaznicu i potvrdu o vlasništvu nad udjelima u poslovnicu FINA-e te će tamo moći podignuti dividendu, koja će mu biti isplaćena u gotovini. Erste-invest će putem sredstava javnog priopćavanja obavijestiti o točnom datumu isplate te koliko će ona točno iznositi.

 



www.seebiz.eu
(Zatvori)