Najveći današnji dobitnici su najveći gubitnici prethodnih dana, dionice iz bankarskog i rudarskog sektora.

Cijene sirovina porasle su unatoč nastavku slabljenja eura u odnosu na dolar iako tržišni sentiment i očekivanja o oporavku nisu promijenjena. Rast cijena sirovina podižu špekulativne kupnje. Iz korporativnog sektora također dolaze pozitivni impulsi nakon niza pozitivnih rezultata kompanija kao što su britanski Burberry i portugalski Telecom i podizanja rejtinga dionica Deutsche Telekoma i L'Oreala.

Unatoč jutrošnjem zamahu indeksa na tržištu je  još uvijek prisutna opreznost. Rast, i iskorištavanje povoljnih prilika za kupnju, je bio očekivan nakon što su indeksi  u posljednjih mjesec i pol dana izgubili oko 15% ali analitičari upozoravaju da je prerano govoriti o vraćanju povjerenja na tržište. Italija se pridružila zemljama euro zone koje su se odlučile na jaču fiskalnu kontrolu. Vlada namjerava smanjivanjem plaća u javnom sektoru uštedjeti 24 milijarde dolara.

Anglo American raste 3,31%, Antofagasta 4,33%, BHP Billiton 3,71%, Vedanta Resources 3,61% a Xstrata 4,88%. BG Group raste 1,98%, BP 0,08%, Royal Dutch Shell 0,56%, Tullow Oil 2,38% a Total 1,86%. Barclays raste 4,23%, Lloyds 4,63%, Royal Bank of Scotland 4,45%, Deutsche Bank 0,86%, BNP Paribas 2,00% a Societe Generale 2,56%.

U 10:30 europski indeksi bili su:
FTSE        5.027,50    +1,76%
DAX         5.751,69    +1,44%
CAC 40    3.411,83    +2,42%


www.seebiz.eu
(Zatvori)

ECA regija odnosi se na zemlje istočne Europe te središnje Azije.

Da problem postoji pokazuje rast zabrinutosti privatnog sektora za dostupnost električne energije koja je u regiji u razdoblju rasta, od 2005. do 2008. rasla po stopi od 40-tak posto. Svjetska banka je predvidjela da će u periodu od 2010. do 2030. energija postati novi problem, jer se očekuje rast BDP-a regije oko 4,4 posto godišnje, što će rezultirati godišnjim rastom potrošnje energije po stopi od 3,1 posto te primarnih goriva za čak 1,9 posto.

Oko 80 posto termoelektrana u regiji izgrađeno je prije 1980. pa su nužna znatna ulaganja u obnovu te izgradnju novih energetskih postrojenja.  Svjetska banka upozorava da će se uz razvoj države morati pobrinuti za povećanje energetske učinkovitosti te smanjenje emisije plinova u atmosferu, kako bi se zadržale u okviru zadanih kvota. Zato Svjetska banka preporučuje državama regije da izrade strategije energetskog razvoja čim prije te osiguraju kvalitetnu investicijsku klimu, čime će privući ulagače.

Svjetska banka sudjeluje u tri projekta u Hrvatskoj. Jedan od njih je HEP-ESCO, odnosno program energetske učinkovitosti, program pripreme energetski učinkovitih projekata, te projekt grijanja HEP T.

''Iako se ministarstvo zaista trudi, za energetiku je zaduženo tek nekoliko ljudi'', kazala je Nataša Vetma iz Svjetske banke u Hrvatskoj.

Charlotte Ruhe, direktorica EBRD-a istaknula je da banka želi ulagati u obnovljive izvore energije i pozvala sve koji imaju kvalitetan projekt da se obrate EBRD-u. Tako su financijski pratili dvije vjetroelektrane u Bugarskoj, od kojih je jedna zaslužna za proizvodnju 1 posto ukupne energetskog outputa u zemlji. U Hrvatskoj još nisu ulagali u energetiku.

Predstavnica Ministarstva gospodarstva podsjetila je da je Hrvatski Sabor 16. listopada 2009. donio Strategiju energetskog razvoja RH. Cilj Hrvatske je da do 2020. održimo udio obnovljivih izvora energija na 35 posto u ukupnoj proizvodnji. S obzirom da hidroelektrane imaju status obnovljivog izvora energije takav udio, odnosno 34 posto, imamo danas, a izazov je uz pritisak na veću potrošnju energije takav omjer zadržati.

''Do 2020. će iz pogona izaći termoelektrane koje proizvode oko 1100 MW električne energije, a da bi se pokrile potrebe za energijom trebalo bi u tom razdoblju izgraditi barem 2400 MW energetskih postrojenja uz razvoj novih obnovljivih izvora energije, koji bi imali kapacitet od oko 1500 MW eletrične energije.

Zato najavljuju velike projekte iz Strategije, a to su terminal za ukapljeni prirodni plin na Krku, koji bi trebao biti završen 2014. s ukupnim kapacitetom od 15 milijardi prostornih metara. Planira se završetak sustava magistralnog plinovoda, koji se razvija prema planu, a potom će se investirati u povezivanje s plinskim sustavom Mađarske i uključenje u Južni tok. U tijeku je izgradnja spremnika za obvezu naftne zalihe, jer moramo osigurati naftu za 90 dana, a trenutno, dok se ne završi izgradnja kapaciteta, Hrvatska pregovara s drugim zemljama o skladištenju.

Strategija predviđa dovršetak gradnje termoelektrana Sisak i Plomin 3, te Hidroelektrane na Savi, pa HE Ombla, Kosinj, Molve 1 i 2 te projekti obnovljive energije. Previđene elektrane imat će kapacitet proizvodnje 1318 MW električne energije, a za njih je nužno osigurati tri milijarde eura.

www.seebiz.eu

(Zatvori)

Dioki poduzima aktivnosti kako bi tijekom narednih nekoliko dana osigurao podmirivanje aktiviranih instrumenata osiguranja plaćanja te stvorio uvjete za normalno odvijanje svih poslovnih procesa društva. Zbog gotovo dvostrukog povećanja cijene prirodnog plina, do kojeg je došlo zbog novog načina izračuna te niza drugih elemenata poput uključenja nekih nerealnih i nepostojećih troškova u samu cijenu plina, Dioki (ZSE:DIOK-R-A) nije prihvatio prijedlog novog ugovora društva Prirodni plin. Istovremeno, Ina (ZSE:INA-R-A)  Diokiju konstanto smanjuje isporuke etana, koji je osnovna sirovina za proizvodnju etilena i polietilena, što dovodi do porasta potrošnje energenata te je time Dioki dvostruko ucijenjen.

Naime, INA-MOL svoj novi izračun cijene plina temelji na tzv. ruskoj formuli koja regulira cijenu plina u odnosu na druge energente na tržištu uz nove dodatne troškove, koji u konačnici terete krajnjeg kupca. Cijena plina, izračunata temeljem trenutnih parametara na tržištu po predloženoj ruskoj formuli, kreće se oko 2,07 kn/m3, a predviđanja su da će ista i dalje rasti.

U tu formulu ukalkulirani su i troškovi dograničnog transporta plina kroz europske transportne sustave što predmnijeva da ukupan kapacitet prirodnog plina koji se isporučuje Diokiju kao povlaštenom kupcu dolazi iz inozemstva tj. Rusije. Pritom je u potpunosti ignorirana činjenica da 2/3 godišnje potrošnje plina u Hrvatskoj dolazi iz domaće proizvodnje (INA). U situaciji kada ne postoji ni pravna ni faktična mogućnost za povlaštene kupce prirodnog plina da promijene opskrbljivača prirodnog plina neodrživo je da određivanje cijene tog energenta bude prepušteno volji Prirodnog plina koji na tržištu nema konkurenciju.

U slučaju da dođe do obustave isporuke etana i prirodnog plina, Dioki će nastaviti redovito poslovanje, a poremećaji u proizvodnji su mogući samo u dijelu proizvodnje koja ovisi o Ininim sirovinama.


www.seebiz.eu

(Zatvori)

Božić tvrdi da je to i sastavni dio ponude koja je predana HFP-u. Prema prijedlogu socijalnog sporazuma kojeg su iz trećemajske podružnice SMH-a dostavili Božiću još za vrijeme prvog natječaja za privatizaciju, jedan od uvjeta koji se postavlja pred novog kupca je i da se radnicima ponudi 25 posto plus jedna dionica.

Božić ističe da Kovats definitivno nije voljan »ući« s vlasničkim udjelom manjim od 75 posto, drugim riječima, kao potpuni i jedini vlasnik brodogradilišta.

– Kovatsu nije prihvatljiv zahtjev sindikata od 25 posto. Zato je ponudio 8 posto dionica, ali po još povoljnijim uvjetima otkupa od onog što iz samog sindikata traže u tom prijedlogu socijalnog sporazuma, kazao je jučer Božić, koji se sa sindikatima u »3. maju« i radničkim vijećem planira sastati tijekom idućeg tjedna, a moguće se da tom sastanku prisustvovati i Mirko Kovats sa svojim timom. Navodno u A-tecu očekuju da bi Vlada o njihovoj ponudi za »3. maj« trebala odlučiti kroz narednih 15 dana.

Prema Božićevim riječima, A-tec je spreman uložiti u »3. maj« oko 80 milijuna eura, od čega 38,3 milijuna eura otpada na traženi minimum od 40 posto vlastitog doprinosa budućeg kupca u ukupnim troškovima restrukturiranja. Božić tvrdi da bi 2012. godine u »3. maju« trebalo raditi 2.227 radnika, ali je prethodno nužna kadrovska reorganizacija. Za program zbrinjavanja viška trećemajaca u A-tecu su predvidjeli oko 8 milijuna eura.

Riječki škver, objašnjava Božić, Kovatsu je zanimljiv i zbog vlastitih poslovnih potreba odnosno njegovog konzorcija. Gradnja energetskih postrojenja na toj lokaciji i kasniji prijevoz morskim, umjesto kopnenim putem bitno je povoljniji za A-tec koji, u sklopu kojeg, ovaj konzorcij nema još nijedno brodogradilište.


www.seebiz.eu
(Zatvori)

Naftna kompanija na ovaj način pokušava prisilno naplatiti milijunski dug nastao nakon što Dioki svoje obveze nije podmirio još od sredine prošle godine, no obustava plina, najvažnijeg energenta petrokemijske industrije, mogla bi posve obustaviti proizvodnju u DINA petrokemiji i ostalim članicama grupe Dioki, prenosi Jutarnji list.

Zanimljivo je da se Uprava Ine (ZSE:INA-R-A) po prvi puta odlučila na ovako drastičan korak obustave isporuke plina, i to jednom od svojih najvećih korisnika, koji dnevno preuzima oko 170.000 prostornih metara plina. No Ina svoj postupak pravda činjenicom da se dug pokušao naplatiti kroz pregovore, no oni, kako se čini, nisu uspjeli i dug je ostao neplaćen.

Predsjednik Uprave Diokija (ZSE:DIOK-R-A) Zdenko Belošević proteklih je dana u medijima potvrdio da dug iznosi nešto manje od 120 milijuna kuna, no onda se u istoj rečenici ispravio i dodao kako «visinu duga tek treba utvrditi». Zaprijetio je i da će u slučaju prekida isporuke plina Dioki morati proglasiti stečaj, što će 1.000 zaposlenih izbaciti na ulicu. Belošević nije objasnio zašto Dioki nije platio potrošeni plin, no njegova tvrdnja o mogućem stečaju brzo je opovrgnuta iz samog Diokija, koji je objavio da takva opasnost ne prijeti.

INA je pak objavila kako je u potpunosti svjesna posljedica prekida isporuke plina, no objašnjeno je da je  datum prekida Diokiju na vrijeme najavljen kako bi se stiglo pripremiti postrojenje bez većih šteta.

Dioki pak tvrdi kako mu je INA isporučivala plin unatoč činjenici da za ovu godinu nije bi potpisan ugovor o isporuci. Dioki je, naime, procijenio, da je cijena plina od 1,47 kuna za kubni metar koju je zahtijevala INA nerealno visoka, te je optužio MOL da monopolističkim položajem na tržištu želi uništiti konkurenciju u području petrokemijske industrije.
 

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Naime, 1998. godine Aluminij s Daimlerom, odnosno Debisom, potpisuje ugovor kojim se njemačka tvrtka obvezala na nabavku struje po prihvatljivoj cijeni za mostarskog proizvođača. Problem je bio jer BiH elektroprivreda nije željela prodavati povlaštenu struju Aluminiju, kojeg se oduvijek doživljavalo hrvatskom tvrtkom. Zbog toga Debis ulazi kao posrednik i s elektroprivredom potpisuje šestogodišnji ugovor o kupoprodaji struje, koji će dobar dio susjedne države doživjeti pretjerano povoljnim za njemačku tvrtku. Oni su tu struju dalje isporučivali Aluminiju, a jesu li pri tome uzimali proviziju, nije poznato, s obzirom na to da su detalji ugovora Aluminij-Debis označeni poslovnom tajnom.

U ovaj »deal« se 2000. godine uključuje i šibenski TLM, uvijek gladan sirovina za proizvodnju. Kako je Aluminij dio iznosa za struju plaćao u samoj sirovini, Debis je viškove sirovine odlučio prodavati TLM-u. Tog se vremena prisjeća i Zdravko Burazer, današnji predsjednik Hrvatskog sindikata metalaca, a nekadašnji član Nadzornog odbora TLM-a.

– Da, u to vrijeme je Daimler isporučivao struju Aluminiju, koji je njima davao sirovinu, a onda su je oni pak prodavali nama. To je još jedan pokazatelj kako TLM nikada nije mogao raditi bez Aluminija Mostar, još od ukidanja šibenske elektrolize bilo je jasno da smo vezani na mostarsku tvornicu, pojašnjava Burazer TLM-ov dio ugovora.

Povezanost Aluminija i TLM kada je u pitanju struja tako traje od mnogo prije negoli se primjerice Damir Polančec počeo baviti ozbiljno politikom. A posrednik im je još bila Daimlerova tvrtka, i to u vrijeme koje je američki sud označio problematičnim, jer su Daimlerovi zaposlenici širom svijeta plaćali mito za unosne poslove.

Ugovor koji su mnogi u Federaciji BiH doživljavali kao nepovoljan za tu državu jednostrano je raskinut u prosincu 2003. godine, godinu dana prije nego će isteći. Jasno, uprava Aluminija to je doživjela kao veliki udarac, s obzirom na to da je struja daleko najvažnija u procesu proizvodnje aluminija. Kroz BiH medije tih se dana provlačila priča kako je ovakav sukob na relaciji Elektroprivreda – Aluminij posljedica nerješenih vlasničkih pitanja kada je mostarski izvozni gigant u pitanju, a zanimljivo je kako je taj problem nerješenog vlasništva ostao do danas.

Ondašnji šef BiH Elektroprivrede Enver Kreso u više je medijskih nastupa ustvrdio kako je zbog takvog ugovora s Aluminijem i Debisom Bosna i Hercegovina trpjela financijske štete.

– Elektroprivrede su trpjele gubitke zbog davanja struje Aluminiju pod povoljnim uvjetima. Kompanija Debis International, koja je financijski servis Daimlera, bila je od 1998. do 2003. godine posrednik u prodaji struje EP BiH prema Aluminiju. Elektroprivreda BiH je struju po ugovoru s Debisom davala jeftinije nego što je mogla postići prodajući struju na tenderu i tako gubila veliki novac. Svakako, radi se o milijunima eura. Zbog toga je poveden dugotrajni »rat« da se taj ugovor raskine kao nepovoljan po EP BiH, kazao je nedavno Kreso za »Dnevni avaz«.

Nikako se ne smije zaboraviti i da je Debis 2006. godine s Aluminijem potpisao pismo namjere kojim se dogovara 35 milijuna eura kredita za novi pogon elektrolize. Na kraju je taj posao financiranja propao zbog nesigurne nabave električne energije, ali i nerješenih vlasničkih zavrzlama. I opet su mediji u BiH imali što napisati o tome, naime, tvrdilo se kako je to bio pokušaj prvog koraka da Debis, a samim time i Daimler, preuzmu Aluminij.

Za ovaj poslovni ugovor čuo je i Dragutin Lesar, jedini političar koji je bio zbilja glasan kada su sumnjivi Daimlerovi poslovi u pitanju.

– O ovom poslu sam čuo, ali do dokumenata o njemu nisam mogao doći. Još jednom postavljam pitanje, zašto se i dalje šuti o poslu Daimlera u Hrvatskoj? Čini se kako bi istraga koja bi se pokrenula oko »crvenih kamiona« mogla dovesti i do drugih sumnjivih poslova, a to očigledno nekima ne odgovara. Ne nekima, nego mnogima, kaže Lesar.

Zanimljivo, negdje po raskidanju ugovora između BiH i Daimlera oko nabavke struje, Debis se uključio u Hrvatsku aktivnije, s borbom za ugovor za vatrogasne kamione. Iako se po začetku afere »crveni kamioni« stjecao dojam kako je to prvi posao kojim se Daimler pojavio na hrvatskom tržištu, s pojedinostima oko tripartitnog ugovora Debis-Aluminij-TLM jasno je kako je njemački gigant na ovom području bio i godinama prije.


www.seebiz.eu
(Zatvori)

Osim u Hrvatsku, ukupno 500 do 600 milijuna eura slit će se tijekom četiri prve godine u Srbiju, Crnu Goru, BiH, Kosovo, Tursku, Makedoniju i Albaniju. Elvira Lefting, glavna menadžerica za investicije Green for Growtha, najavljuje investicije u sve segmente ekonomije, od kućanstava, malih obrta i poduzeća, do velikih kompanija u kojima bi pojedinačni projekti mogli težiti i 10 milijuna eura.

- Veličina nam nije bitan faktor, nego postizanje cilja energetske učinkovitosti. Vjerujemo da je pristup financiranju za široku ekonomiju važan. Jer, ako izolirate prozore i zidove u 10 tisuća kućanstava, to ima veliki efekt. Meta nam je cijelo društvo rasipača energije - pojašnjava.

Ističe da su, čak i u naprednim zemljama kao što je Hrvatska, na stupnju kad banke, društvo i ekonomija počinju razmišljati o štednji energije, ali još nisu razvili koncepte. Oni žele biti dio razvijanja takvih koncepata, zajedno s financijskim institucijama, državnim tijelima, agencijama za energetiku te kućanstvima i tvrtkama kao korisnicima kredita.

- Kad su u pitanju kućanstva, to mogu biti vrlo mali krediti, primjerice, ako mijenjate bojler u kupaonici ili prelazite na termalno grijanje. U Hrvatskoj, a posebno na jadranskoj obali, mnogo je kuća koje čak i ljeti griju vodu električnom energijom. To je bolno i apsurdno - konsternirano kaže.

Pozdravlja činjenicu da je nedavno i Zagrebačka banka pokrenula slične kredite, jer je za podizanje svijesti nužan konkurentan bankarski sektor. Kroz njihove inovacije i marketing te ponudu ovakvih proizvoda moguće je, kaže, utjecati na različite grupe u gospodarstvu i društvu.

- Za nas je to odličan ‘tajming’ za početak rada fonda, budući da je najveća banka krenula u tom smjeru. To mnogo lakše otvara vrata - priznaje E. Lefting.

Fond će ponajprije osigurati kreditne linije bankama koje će biti koncipirane kao ‘revolving’; novac koji se otplaćuje ponovo će se plasirati. Očekuju da banke razviju potpuna rješenja za kućanstva i tvrtke, te kredite odobravaju uz određene propozicije postizanja energetske učinkovitosti. Već su u pregovorima s financijskim institucijama i tvrtkama u Hrvatskoj te zatvaraju prve kreditne linije u drugim zemljama. Najranije u trećem kvartalu ove godine mogli bi krenuti i prvi krediti u Hrvatskoj. Također će i izravno investirati u energetske projekte.

- Interes postoji; imate stranu konkurentnosti i pozicioniranja zbog čega banke moraju ući u ovakve projekte, ali i stranu ekonomske isplativosti. Banke postaju svjesne da će ovo biti krucijalni dio njihova poslovanja.

Predstavnica fonda ističe da uvjeti kredita moraju biti konkurentni i ‘probavljivi’, a dokumentacija jednostavna. Kamata je pritom samo jedna komponenta, za cijenu kredita važan je ukupan efekt. Ovdje je logika, pojašnjava investitorica, koliko novca investiram da bih uštedjeo novac, a ne da bi kupio potrošni proizvod.


www.seebiz.eu
(Zatvori)

Dobit Društva u iznosu od 341.666.817,66 kn raspoređuje se u zadržanu dobit. Prošle je godine, podsjetimo, isplaćena dividenda od 3,5 kune. Daje se razrješnica Upravi Društva kojom se odobrava rad i način na koji je vodila Društvo u 2009. godini kao i Nadzornom odboru Društva. Dopunama djelatnosti Konzum (ZSE:KNZM-R-A) se očito sprema na ulazak u trgovinu naftnih derivata. Dakle, očito se ide u realizaciju davne Todorićeve ideje o tome da uz svaki Super Konzum bude benzinska postaja.

Dopunjuje se predmet poslovanja Društva novim djelatnostima koje glase:

-    proizvodnja naftnih derivata
-    transport nafte naftovodima
-    transport naftnih derivata produktovodima
-    trgovina na veliko naftnim derivatima
-    trgovina na malo naftnim derivatima
-    skladištenje nafte i naftnih derivata
-    trgovanje, posredovanje i zastupanje na tržištu nafte i naftnih derivata
-    sakupljanje i prijevoz nusproizvoda životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi

 
www.seebiz.eu
(Zatvori)