Najaktivniji je ponovno bio Raiffeisen OMF koji je kupnjom 2.500 dionica zadržao četvrtu poziciju među najvećim vlasnicima Hrvatskog Telekoma (ZSE:HT-R-A). Također, kupio je i 461 dionicu Istraturista (ZSE:ISTT-R-A) čime je učvrstio treću poziciju u TOP 10. Erste Plavi dokupio je 750 dionica Končar Elektroindustrije (ZSE:KOEI-R-A) te ostao peti najveći vlasnik kompanije. PBZ/CO nastavio je marljivo skupljati dionice Petrokemije (ZSE:PTKM-R-A). Kupnjom 300 dionica učvrstio je poziciju petog najvećeg vlasnika s 3,21 posto udjela vrijednih gotovo 14 milijuna kuna.

Među investicijskim najaktvniji su bili Fimini fondovi. Fima Equity postao je treći najveći vlasnik Agromeđimurja (ZSE:AGMM-R-A) nakon što je prošloga tjedna kupio 570 dionica, a očito se radi o transakciji unutar kuće jer je za isti broj dionica smanjena količina na strani Fima Maximuma. Fima Equity kupio je i 6442 dionice Hotela Croatia (ZSE:HCRC-R-A) a ponovno je izgleda riječ o otpuštanju od strane Fima Maximuma čiji se udjel smanjio za toliko dionica. Fima Equity kupio je i 2.324 dionice Jadrankamena (ZSE:JDKM-R-A) čime je zadržao treću poziciju s 10,75 posto udjela. Raiffeisen Balanced prodao je 577 dionica Zagrebačke banke (ZSE:ZABA-R-A), ali je zadržao poziciju šestog najvećeg vlasnika s 0,14 posto udjela.

Investitorima je zaninmljivo Belišće (ZSE:BLSC-R-A) pa je skrbnički račun PBZ-a (ZSE:PBZ-R-A) dokupio 1.361 dionicu i zadržao petu poziciju u TOP 10. Skrbnički račun PBZ-a kupio je i veliki paket od 3.252 dionice povlaštenog Adrisa (ZSE:ADRS-P-A) čime je zdržao poziciju četvrtog najvećeg vlasnika. Treća važna kupnja skrbničkog računa PBZ-a jest ona dionica HT-a gdje je kupnjom 11.297 dionica zadržao zadržao poziciju petog najvećeg vlasnika.

Ljubiteljima Đakovštine (ZSE:DKVS-R-A) sigurno će biti dragocjena infdor,macija kako je Slavonski ZIF (ZSE:SZIF-R-A) prodao 8.784 dionice i pao s prvog na drugo mjesto najvećih vlasnika, a udjel mu je spušten na 11,5 posto.

 

www.seebiz.eu

 

(Zatvori)

Od početka 2009. godine na hrvatskom tržištu ugasilo se 11 otvorenih fondova koji su većinom pripojeni drugim fondovima.

Iako se pojedini fondovi gase, osnivanje novih znači da ih na domaćem tržištu ne manjka Iako se pojedini fondovi gase, osnivanje novih znači da ih na domaćem tržištu ne manjka Najnoviji primjer, iako tek formalan, je pripajanje fondova kojima je dosad upravljalo društvo CAIB Invest fondu ZB euroaktiv kojim upravlja ZB Invest. To pripajanje posljedica je vlasničkih odnosa unutar grupe Zagrebačke banke u kojima CAIB Invest još uvijek postoji kao zasebno društvo. Dodatni primjer spajanja je i nedavno odobrenje Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga koja je Fima Global Investu odobrila pripajanje Fima West i Fima Maximum fondova trećem fondu Fima Equity. Među fondovima ugaslim na ovaj način nalaze se i tri fonda HPB Investa (Alpha, Oega i ZM-1) pripojena fondu HPB Global te fond ST Bond koji je pripojen ST Balancedu.

“Međutim, naglasila bih da se radi o fondovima koji posluju već duže vrijeme, u kojem se nisu pokazali kao uspješan proizvod, što se naravno vidjelo u visini imovine koji se imali pod upravljanjem”, izjavila je za Poslovni dnevnik porfolio menadžerica VB Investa Ivana Barać. Ističe kako su fiksni troškovi svakog pojedinog fonda dosta visoki, te je spajanje manjih fondova logičan i poslovno opravdan korak. Na domaćem tržištu kapitala trenutno posluje 128 otvorenih investicijskih fondova koji upravljaju sa 12,9 milijardi kuna neto imovine. Među njima je čak devet neaktivnih. Oni, naime, još uvijek nemaju nikakvu imovinu pod upravljanjem. No, iako gašenje svjedoči da je fondovska industrija u velikim problemima, 2009. godine pokrenuta su četiri potpuno nova otvorena investicijska fonda.

Locusta value III otvoreni je fond s privatnom ponudom, a tim fondom upravlja duštvo Locusta Invest koje ima još tri fonda s privatnom ponudom. OTP Invest pokrenuo je čak dva nova fonda, međutim jedino OTP Europa plus ima imovinu pod upravljanjem. Najmlađi fond je indeksni fond VB Investa koji replicira kretanje “blue chip” indeksa Zagrebačke burze CROBEX10. “Što se tiče VB CROBEX10 investicijskog fonda, iako se po imovini koju pod upravljanjem svrstava u manje fondove, nema nikakve mogućnosti da se on spoji sa nekim drugim fondom pod upravljanjem VB Investa”, kaže Barać. Dodaje kako je taj tek drugi indeksni fond na tržištu atraktivan ulagačima, što pokazuje kontinuirani rast imovine pod upravljanjem.

ZB Invest

Nestaju fondovi CAIB Investa
ZB Invest, društvo koje među domaćim igračima na tržištu ima najveću imovinu pod upravljanjem u otvorenim fondovima u utorak je objavilo kako će fondovi, Select Eurobond, Select Europe i Select Novčani kojima je ranije upravljao CAIB Invest biti pripojeni fondu ZB euroaktiv.

www.poslovni.hr
(Zatvori)

KD Energija, otvoreni investicijski fond, u svojem portfelju imat će dionice izdavatelja, koju posluju u sektoru energije i sirovine. Kako objašnjavaju, ova vrsta fondova interesantna je za sve ulagače koji ulaganjem u dioničke fondove teže višim prinosima te su shodno tome spremni prihvatiti viši rizik i investirati u fond na razdoblje od više godina.

Kretanje vrijednosti sirovina te energenta u velikoj su korelaciji sa gospodarskim kretanjima, zbog toga, sukladno teoriji diverzifikacije, takvi fondovi u portfelju fondova jednog ulagača smanjuju ukupni rizik. U KD-u ističu da je sektor energije i sirovina sve značajniji u globalnoj ekonomiji, posebno ako se prati zemlje u razvoju kod kojih potraživanja za energentima sve više rastu, jer su energija i sirovine važan input za njihove industrije.

U KD Investmentsu predviđaju da nakon recesije možemo očekivati da će oporavak u tim zemljama biti brz i da će to značajno utjecati na sektor energije i sirovine, a sukladno tome mogli bi zaključiti da će kompanije koja posluju u tom sektoru imati natprosječne stope rasta prihoda i profita. U tom pogledu, kažu, može se pretpostaviti da će se zbog te potražnje napraviti sve veća diferencijacija između klasične energije i nove (alternativne, čiste, zelene) energije. Za klasičnu energiju znamo da je ograničena (poznata je teorija Peak oil, koja govori o tome da su gotovo sve zemlje izvoznici nafte dosegle vlastiti maksimum outputa i da će od sada njihova proizvodnja nafte biti sve manja), što bi moglo utjecati na rast cijene energije a tako i na profit poduzeća koje se bave energijom. S druge strane ne smijemo zaboraviti čistu energiju, koja trenutno ima jaku podršku u obliku subvencija.

Činjenica da mnogo država traži energetsku neovisnost, te sam trend ulaganja u čiste energije, kažu u KD-u, pokazuje kamo će se slijevati brojne investicije, pa sukladno tome možemo očekivati da će neki segmenti unutar samog tog sektora zabilježiti natprosječne stope rasta.

U KD-u najavljuju da će se povodom početka rada fonda provoditi promidžbena akcija - tijekom ožujka na jednokratne uplate u fond neće se obračunavati ulazna naknada.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Strani institucionalni ulagači vrlo su rijetka “zvijerka” u domaćim investicijskim fondovima. U PBZ Investu, jednom od tržišnih lidera koji upravlja s imovinom većom od 2,2 milijarde kuna, tvrde kako inozemni institucionalni ulagači trenutno nisu u strukturi udjelničara i nema naznaka da bi se takvo stanje uskoro moglo promijeniti. “Udio inozemnih institucionalnih investitora u fondovima pod upravljanjem PBZ Investa uvijek je bio zanemariv, odnosno ispod jedan posto ukupne imovine fonda. Njihov je interes sezao prema dioničkim fondovima”, poručili su iz tog društva.

Dionički i mješoviti 

Dodaju kako je udio pravnih osoba u ukupnoj imovini krajem siječnja dosegnuo polovicu vrijednosti imovine. Pri tome institucionalni ulagači drže 28 posto ukupne imovine PBZ Investa. “Pravne osobe poglavito su zastupljene u novčanim fondovima, a ročnost njihovih uloga korespondira s kratkoročnošću novčanih fondova. Ova se karakteristika razlikuje u odnosu na 2007. i 2008. godinu kada je njihova zastupljenost bila ujednačenija, odnosno kada je naginjala prema dioničkim fondovima”, ističu u PBZ Investu. Da trenutno nemaju stranih ulagača među udjelničarima potvrdili su i u Erste Investu te Raiffeisen Investu. U ZB Investu navode kako nisu zabilježili značajniji interes. “Do sada smo se susreli s njih nekoliko iz EU koji su uglavnom bili zainteresirani za mješovite ili dioničke fondove u koje su ulagali duže ili kraće vrijeme”, tvrde u ZB Investu.

Dovoljno prostora

Za razliku od moćnih fondovskih kćeri domaćih banaka, Ilirika Investments privukao je nekoliko stranih ulagača. “Strani institucionalni ulagači jesu naši udjelničari, ali su to zanemarive brojke. Uložili su isključivo zato jer su pronašli proizvode koji im nisu dostupni na lokalnim tržištima, poput fondova koji su izloženi jugoistočnoj Europi”, kazao je Poslovnom dnevniku Ivan Ivin, predsjednik Uprave Ilirike Investmentsa. Prema njegovim riječima, radi se o manjim bankama ili fondovima koji imaju strategiju ulaganja u ovu regiju. Ivin smatra kako postoji dobar razlog zašto su inozemni ulagači rijetkost u domaćoj fondovskoj industriji.

“Za strane ulagače još uvijek ima dovoljno prostora u zapadnim zemljama i regija im nije toliko u fokusu. U regiji postoji vrlo mali broj sektora koji bi mogli biti zanimljivi takvoj vrsti ulagača”, ističe Ivin. Da su manji fondovi uspješniji u privlačenju inozemnih ulagača svjedoči i Vjeran Filippi, predsjednik Uprave Adriatica Capitala. “Imamo inozemne institucionalne ulagače koji drže oko trećine ukupne imovine. Uglavnom dolaze iz skandinavskih zemalja, Engleske i Slovenije i ulažu većinom u dioničke fondove”, tvrdi Filippi. U Erste Investu ipak optimistično gledaju na mogućnost ulaganja “stranih igrača”. Tako josip Glavaš, predsjednik Uprave Erste Investa smatra da će se tijekom ove godine pojaviti određeni interes stranih fondova za ovo tržište.

www.poslovni.hr
(Zatvori)

Osnova za udruživanje su sinergijski efekti koje možemo zajednički postići - kazao je čelni čovjek Aureusa Kristijan Floričić.

Prema njegovim riječima, NFD je prepoznao Aureus kao dobrog poznavatelja tržišta regije (Srbije, Makedonije, Crne Gore), dok će s druge strane Aureus u NFD-u dobiti dodatnu ekspertizu što se tiče globalnih tržišta.

- Ugovorom je dogovoreno da će novo društvo NFD Aureus Invest imati Upravu sačinjenu od ljudi i NSD-a, dok ćemo Miroslav Jeličić Purko i ja dobiti mjesta u Nadzornom odboru - objašnjava Floričić.

- Svi investicijski fondovi Aureusa (četiri) i NFD-a (dva) nastavit će egzistirati, a u planu je dodatno proširiti lepezu fondovske ponude.

- U vrlo skorom vremenu namjeravamo osnovati još nekoliko fondova, minimalno četiri - objašnjava Floričić.

Vlasnički udjeli u novom društvu biti će jednaki unatoč tome što je imovina NFD-ovih fondova u Hrvatskoj nekoliko puta manja od Aureusovih, a prema ugovoru o spajanju sve će se nanovo vrednovati 2015.

- U planu je osnivanje jednog novčanog fonda, definitivno jednog ili dva sektorska fonda, a posebnu pažnju ćemo posvetiti strukturiranim proizvodima vezanim na više proizvoda koje ćemo prilagoditi različitim profilima ulagača - kazao je član Uprave NFD Aureus Investa Dejan Rajbar.

Novo investicijsko društvo planira sa svojim fondovima izaći i na tržište Europske Unije kada zakonska regulativa u Hrvatskoj to dozvoli. Novo društvo ima imovinu pod upravljanjem u iznosu od 188 milijuna kuna, dok NFD u Sloveniji upravlja sa preko 1,6 milijardi kuna.

www.seebiz.eu

(Zatvori)

Novo društvo za upravljanje, nastalo pridruživanjem NFD Kapitala i Aureus Investa preimenovat će se u NFD Aureus Invest d.d., a spajanjem će dobiti potrebne temelje za kontinuirani rast i daljnje uspješno poslovanje. Vizija NFD Aureus Investa d.d. jest postati vodeće privatno društvo za upravljanje investicijskim fondovima u regiji, priopćeno je iz Aureus Investa.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Prisustvom na Facebooku, Erste banka (ZSE:RIBA-R-A) ulazi u svijet društvenih mreža koje posljednjih godina doživljavaju veliki rast i ekspanziju. Nakon početnog razdoblja prilagodbe, u narednom razdoblju moguće je širenje i na neke druge mreže sličnog profila.

Otvaranje profila na Facebooku, na adresi www.facebook.com/Erstebanka, rezultat kontinuirane želje za praćenjem novih trendova i primjenom modernih tehnologija u poslovanju. Podsjetimo, Erste banka je kao prva u Hrvatskoj uvela debitnu karticu s chip-tehnologijom, cjelovitu uslugu internetskog bankarstva putem mobilnog telefona – Erste mBanking, te sasvim drugačije modele kredita - kredite bez jamaca, stambene i gotovinske kredite s ostatkom vrijednosti te, najnovije, gotovinske revolving kredite

www.seebiz.eu
(Zatvori)

VB Crobex10 za investicijski cilj ima repliciranje specijaliziranog indeksa Crobex10, a kako se radi o vrsti fonda trajno izloženog kretanjima na dioničkom tržištu, VB Crobex10 je namijenjen ulagačima koji uz povećan rizik žele ostvariti visoke prinose na dulji rok.

Specijalizirani dionički indeks Zagrebačke burze Crobex10 sastoji od deset najlikvidnijih hrvatskih dionica s najvećom free float tržišnom kapitalizacijom i najvećim ostvarenim prometom na Burzi, a težina pojedine dionice ograničena je na 20 posto.

U sastavu Crobexa10 su dionice Adris grupe (ZSE:ADRS-P-A), Atlantske plovidbe (ZSE:ATPL-R-A), Dalekovoda (ZSE:DLKV-R-A), Ericsson Nikole Tesle (ZSE:ERNT-R-A), HT-a (ZSE:HT-R-A), Instituta IGH (ZSE:IGH-R-A), Ine (ZSE:INA-R-A), Ingre (ZSE:INGR-R-A), Jadroplova (ZSE:JDPL-R-A) te Končar Elektroindustrije (ZSE:KOEI-R-A).

Kako je istaknuto na predstavljanju, prednosti ulaganja u "VB Crobex10" fond su jasna struktura ulaganja kroz repliciranje indeksa, pasivno upravljanje imovinom s obzirom da zbog sastava indeksa definiranog pravilima Zagrebačke burze ne postoji rizik eventualne pogreške fond menadžera, niže naknade za upravljanje te investiranje u deset najlikvidnijih hrvatskih "blue-chip" dionica.

Sastav portfelja Fonda je unaprijed definiran, a imovina Fonda se može neograničeno ulagati u dionice u Hrvatskoj, do 10 posto u depozite kod financijskih institucija, do 10 posto u kratkoročne dužničke vrijednosne papire izdane u Hrvatskoj te u repo sporazume s navedenim financijskim instrumentima.

Ulagači u Fond mogu biti sve pravne i fizičke osobe, a jedino ograničenje je minimalna početna vrijednost uloga od 500 kuna, odnosno 100 kuna ako se radi o uplatama na razdoblje ne kraćem od 12 mjeseci putem trajnog naloga.

Na novinarski upit da komentira medijske napisi o mogućem preuzimanju austrijske Volksbanke od strane Raiffeisen bank, član Uprave VB Investa Slaven Štefanec je rekao kako je riječ o špekulacijama koje ne bi komentirao.

Kazao je kako je točno da Volksbank razmišlja kako dalje u 2010., kako postoji nekoliko opcija, a jedna od njih je i traženje strateškog partnera, no kako za sada nema nikakvih formalnih imena.

www.seebiz.eu
(Zatvori)