Europa se ipak odlučila krenuti sama u projekt zvan porez na financijske transakcije.

"Ovo je tek prvi korak“, poručio je glasnogovornik povjerenika za poreze uz dodatak kako se Europska komisija zalaže za uvođenje poreza na globalnoj razini, ali da se za sada Europska unija može iskazati samo vlastitim primjerom drugima. Porezi bi se mogli iskoristiti kako bi članice ubuduće uplaćivale manje iznose u proračun Europske unije.

Europska komisija će službeno s prijedlogom izaći danas, a on sadrži financijsko planiranje za vremensko razdoblje od 2014. do 2020. godine, dakle razdoblje u kojem bi i Hrvatska trebala biti članica Unije. Prijedlog oporezivanja svih financijskih transakcija dio je plana. Time Europska komisija slijedi zahtjeve Njemačke i Francuske koje imaju potporu Austrije, Luksemburga i Europskog parlamenta. Veliki otpor stiže iz Velike Britanije koja strahuje za poziciju Londona kao financijskog središta.

U prijedlozima se spominje postotak od 0,01 i 0,05 posto na sva poslovanja na burzama. Razmataraju se i iznosi koji bi bili oslobođeni poreza, na primjer, prihodi od kamata na ušteđevinu. Prema pisanju dnevnika Financial Times Deutschland Europska komisija računa s godišnjim prihodima u iznosu između 10 i 20 milijardi eura. Na taj način Europska unija bi dobila vlastita sredstva, ali ne kao dodatak proračunu već da bi postala neovisnija od priloga zemalja članica.

O uvođenju poreza na financijske transakcije pod imenom Tobin-Tax pojačano se raspravlja još od 2008.godine i početka krize na financijskim tržištima. Ovaj porez pruža mogućnost financijskom sektoru da se uključi u proces svladavanja krize i preuzimanja dijela troškova za koje su do sada teret snosili samo porezni obveznici. Njemačko-francuski prijedlog je do sada više puta odbačen na sastancima skupine zemlja G-20. Njemačka kancelarka Merkel u više navrata je kritizirana da se nije dovoljno zalagala za uvođenje poreza na financijske transakcije. Kako će konkretno izgledati europski put do poreza na financijske transakcije, predočit će na jesen predsjednik Europske komisije Barroso.

 

To je treći uzastopni kvartalni pad za nacionalni indeks cijena kuća S&P/Case-Shiller, koji je objavljen u utorak.

Cijene su sada za 32,7 posto niže u odnosu na vrhunac koji su postigle prije pet godina, navodi poslovni portal vijesti CNNMoney.

"Cijene kuća nastavljaju spiralom pada bez olakšanja na vidiku", rekao je David Blitzer, glasnogovornik Standard and Poor's-a.

Indeks obuhvaća 80 posto američkog stambenog tržišta i ovoga je mjeseca izvještaj potvrdio ponovljenu recesiju u cijenama kuća u većem dijelu zemlje, rekao je Blitzer.

Stambeno tržište prošlo je kroz kratko razdoblje oporavka, počevši sredinom 2009., vrativši gotovo 5 posto od ranijih gubitaka. Nakon što su porezne olakšice za kupce kuća istekle u travnju prošle godine, recesija je nastavljena.

Zasebni S&P/Case-Shiller indeks koji pokriva 20 velikih američkih gradova, također je pao tijekom ožujka zabilježivši osmi mjesec uzastopnog opadanja.

Od 20 gradova, samo su u Washington cijene kuća rasle, za 4,3 posto tijekom posljednjih 12 mjeseci. Kuće u Minneapolisu izgubile su najviše vrijednosti u tom razdoblju, izgubivši 10 posto cijene. Drugi veliki gubitnici su Phoenix (- 8,4%), Chicago (- 7,6%) i Portland (Oregon) (- 7,6%).

Cijene kuća i dalje će biti na udaru ovrha uz veliki broj preuzetih kuća koje su preplavile tržište. Mnoge od tih kuća su u lošem stanju i prodaju se uz velike popuste prema konvencionalnim kućama, što ruši ukupnu vrijednost na tržištu.

Pad cijena kuća ima poražavajući učinak na gradnju novih kuća, kazao je Pat Newport, analitičar tržišta nekretnina tvrtke IHS Global Insight.

Prema Nacionalnoj udruzi trgovaca nekretninama, prosječna cijene kuće u SAD u travnju je bila 163.700 dolara.

Pad cijena kuća znači udar na banke i vladine agencije za hipotekarne kredite Fannie Mae i Freddie Mac.

"Sa svakim uzastopnim padom cijena kuća, imovina im vrijedi manje i banke će trpiti sve veće gubitke", izjavio je za CNBC Rick Sharga iz tvrtke RealityTrack.

"Ako ne dođe do značajnog oporavka cijena kuća do kraja godine, možda ćemo morati razmisliti o usklađivanju s tržišnom vrijednošću za hipoteke u posjedu banaka i otpisivanje naveliko za sekundarnu založnu izloženost. To implicira pitanje solventnosti za Bank of America, Wells Fargo, JP Morgan i Citigroup te velike gubitke za vladu SAD-a i privatne ulagače", kazao je za CNBC Chris Whalen iz tvrtke Institutional Risk Analytics.

 

 

"Imali smo vrlo dobru raspravu o napretku koji je Hrvatska učinila u preostalim poglavljima u završnoj fazi pregovora", izjavio je nakon rasprave povjerenik za proširenje Štefan Fuele, koji je ministre izvijestio o trenutačnom stanju hrvatskih pristupnih pregovora.

Samo je nekoliko ministara bilo voljno novinarima nešto reći o raspravi koju su imali i koja je završila bez zajedničkih zaključaka, kako je već ranije najavilo mađarsko predsjedništvo.

"Prilično sam zadovoljan jer je rasprava bila otvorena i konstruktivna. Svi znaju da je ispunjavanje kriterija ključno, a izviješće povjernika Fuela bilo je prilično optimistično, tako da sam uvjeren da će Hrvatska prijeći zadnje metre ove duge utrke", rekao je slovački ministar vanjskih poslova Mikulaš Dzurinda, čija zemlja snažno podupire što skoriji ulazak Hrvatske u EU.

Upitan je li moguće završiti pregovore u lipnju, do kraja mađarskog predsjedništva, Dzurinda je rekao da bi on to osobno želio, ali da je Fuele u raspravi rekao da je u ponedjeljak ujutro dobio puno materijala iz Zagreba s informacijama i objašnjenjima koje Komisija tražila od hrvatske vlade i da za proučavanje tih materijala treba nešto vremena.

Što se datuma ulaska tiče, Dzurinda je rekao da to „u ovom trenutku nije najvažnije pitanje. "Najvažnije je prijeći zadnje metre", rekao je.

Nizozemski ministar vanjskih poslova Uri Rosenthal rekao je Hrvatska posljednjih mjeseci postigla izniman napredak, da sada treba sačekati izviješće Komisije te da se njegova zemlja zauzima za uvođenje dodatnog mehanizma za nadzor praćenja preuzetih obveza.

"Hrvatska definitivno dobro napreduje, za svaku je pohvalu napredak postignut posljednjih mjeseci. Čekamo da Komisija sljedećih tjedana iziđe sa solidnim izviješćem o ostvarenom napretku. Mislim da bi bilo dobro uvesti mehanizam za nadzor u razdoblju od zaključenja pregovora do ulaska u članstvo", rekao je Rosenthal.

 

"Francuska se zauzima za ulazak Hrvatske, koja može biti uspješna priča proširenja. To je zemlja koju Francuska cijeni, koja je učinila goleme napore u reformama i prilagodbama europskim standardima", rekao je Wauquiez, koji je razjasnio čitavu zbrku nastalu zbog proturječnih informacija, koje su dolazile iz visokih diplomatskih izvora.

Prema nekim izvorima, Francuska je navodno predlagala da se monitoring uvede i nakon ulaska Hrvatske u punopravno članstvo, što je Wauquiez opovrgnuo.

"Francuska predlaže program praćenja u razdoblju od zatvaranja pregovora do stvarnog ulaska u članstvo", rekao je Wauquiez, koji predstavlja Francusku na neformalnoj raspravi o Hrvatskoj u ponedjeljak navečer u Bruxellesu.

Cilj takvoga monitoringa, koji nije vezan striktno uz Hrvatsku, nego je plod francuskog razmišljanja o tome kako izbjeći ponavljanje pogrešaka iz prošlosti i kako osigurati da se izbjegne "crna rupa", koja nastaje u razdoblju od završetka pregovora do ulaska u EU, rekao je.

Jedna od lekcija naučenih iz prijašnjih pogrešaka jest da nakon završetka pregovora "dođe do usporavanja ritma, svi imaju dojam da su prešli ciljnu crtu i onda opada intenzitet reformskih napora. Druga je lekcija da treba osigurati da se sve strukture i mehanizmi koji se uspostave tijekom pristupnih pregovora doista i koriste, rekao je Wauquiez navodeći primjer osposobljavanja sudaca. "Uspostavljena je škola za obrazovanje sudaca i program za njihovo osposobljavanje i sada treba vidjeti da li to funkcionira u praksi", rekao je Wauquiez.

Uspostavom mehanizma za praćenje izbjegavaju se dva problema; prvo da se ne ulazi u EU, a da zemlja nije spremna, što se ranije događalo i drugo da se ne uspostavi mehanizam monitoringa bez vremenskog ograničenja i bez prave efikasnosti, kao što je Mehanizam za suradnju i verifikaciju, koje je nametnut Bugarskoj i Rumunjskoj, rekao je francuski ministar.

Na pitanje kako bi taj mehanizam funkcionirao u praksi, Wauquiez nije htio ulaziti u pojedinosti, jer je riječ o prijedlogu za koji je potrebna suglasnost svih članica.

"Ne želim ulaziti u pojedinosti, ali cilj je definirati točke za koje je potreban nadzor, na primjer obrazovanje sudaca ili poštovanje pravila tržišnog natjecanja, dakle to nije ograničeno samo na poglavlje Pravosuđe i temeljna prava, iako to poglavlje predstavlja samu srž", rekao je.

U slučaju da se ustanovi da se ne poštuju obveze, "jasno je da bi pristupanje moglo biti odgođeno", rekao je Wauquiez. Na pitanje može li biti financijskih posljedica, Wauquiez je rekao da Francuska tu ne predlaže ništa novo, jer već sada u mehanizmu pretpristupnog fonda IPA postoji mogućnost uskraćivanja sredstava ako se ne poštuje obveze.

Francuska želi da se ubuduće kod ulaska u schengenski prostor, unutar kojeg su ukinute granične kontrole, ne ocijenjuju samo tehnički kriteriji kao što je do sada bio slučaj.

Pariz također želi da se u schengenski sporazum uvede zaštitna klauzula, koja bi omogućila bolje upravljanje krizama, poput nedavnog slučaja kada je mnoštvo izbjeglica iz Tunisa preplavilo talijanski otok Lampedusu.

"Mi želimo da Hrvatska uđe u novi, reformirani schengenski prostor, kada bude spremna, i stoga je logično da se to odmah poveže", rekao je Wauguez, dodajući da to ne treba brkati s mehanizmom monitoringa koji je isključivo za razdoblje do stupanja u članstvo.

Wauquiez je rekao da je francuski prijedlog naišao na "pozitivan odjek" kod ostalih zemalja članica.

"Mi pokušavamo postići kompromis između onih zemalja koje žele pristup Hrvatske odmah i onih koji su za sporije pristupanje. Naš je pristup konstruktivan kako bi se izbjeglo da neke zemlje zaustave ili uspore hrvatsko pristupanje", rekao je.

 

 

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu 0,3 posto, dok je južnokorejski Kospi indeks potonuo više od 1 posto. Cijene dionica u Hong Kongu, Singapuru i Australiji porasle su između 0,7 i 1,2 posto, dok su u Šangaju stagnirale.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,30 sati u plusu 0,3 posto, odmaknuvši se od najniže razine u šest tjedana, na koju je pao u utorak.

Kao i jučer na Wall Streetu, uspon burzovnih indeksa ponajviše se zahvaljuje oporavku cijena nafte i drugih sirovina od nedavnog oštrog pada.

Nakon što je već jučer porasla za više od 3 posto, jutros je terminska cijena 'crnog zlata' na burzi u New Yorku ojačala daljnjih 20-ak centi, na 100,30 dolara po barelu, dok je na londonskom tržištu porasla 0,3 posto, na 112,65 dolara.

Na tržištima, međutim, vlada oprez zbog niza makroekonomskih podataka koji ukazuju na usporavanje rasta najvećih svjetskih gospodarstava.

Premda se nakon katastrofalnih potresa i tsunami vala 11. ožujka u Japanu očekivalo slabljenje gospodarstva u prvom tromjesečju, pad od 3,7 posto na godišnjoj razini ipak nitko nije očekivao.

To je drugi kvartal zaredom kako japanski bruto domaći proizvod pada, što znači da je treće po veličini svjetsko gospodarstvo ponovno utonulo u recesiju.

Na valutnim je tržištima jutros japanska valuta oslabila, djelomice i zbog toga što nova recesija u Japanu znači da će tamošnja središnja banka još dulje vrijeme voditi izuzetno popustljivu monetarnu politiku.

Trenutačno se tečaj dolara kreće oko 81,60 jena, nakon što je rano jutros dosegnuo 81,82 jena, najvišu razinu u tri tjedna.

I euro je ojačao prema japanskoj valuti, pa mu je cijena skočila s jučerašnjih 115,95 na 116,60 jena.

U odnosu, pak, na američku valutu, tečaj eura porastao je s jučerašnjih 1,4270 na 1,4285 dolara.