 08.07.2011 (10:42:39)
ZAGREB - Čelnici Ine danas su posjetili Rafineriju nafte Sisak kako bi zahvalili vatrogasnoj brigadi SINACO-a koja je sudjelovala u gašenju požara koji se 20. lipnja dogodio u sisačkoj rafineriji, a tom je prigodom predsjednik Uprave Ine Zoltan Aldott ist Opširnije...
"U modernizaciju rafinerija do sada je uloženo 4 milijarde kuna. Ulaganja neće prestati niti u modernizaciji niti u zaštiti zdravlja, sigurnosti i okoliša gdje želimo biti najbolji. To je ono što čini razliku i stvara bolju radnu okolinu svima vama, ali i bolji život lokalnoj zajednici", Aldottova je izjava koja se prenosi u priopćenju.
Iz Ine i u priopćenju o posjetu Inina menadžmenta Sisku također, vezano uz neke medijske napise o zatvaranju sisačke rafinerije, ponavljaju kako "niti jedan pojedinac unutar Uprave Ine kao ni kolektivno tijelo Uprave nisu Nadzornom odboru kompanije predložili zatvaranje Rafinerije nafte u Sisku".
Povod posjeta Inina menadžmenta Sisku bila je zahvala vatrogasnoj brigadi SINACO-a, članici Ina grupe, koja je sudjelovala u gašenju požara koji se 20. lipnja dogodio u Rafineriji.
Vatrogascima koji su smirenom i brzom akcijom ugasili požarište i tako spriječili njegovo širenje osobno je zahvalio i Aldott koji je vatrogasce obavijestio i kako će svaki od njih za svoj doprinos biti nagrađen s 2.000 kuna.
Iz Ine su izvijestili i posjetu Ininog menadžmenta Ivanić Gradu tijekom kojeg je Udruzi za zaštitu prirode Ivanić Grad dodijeljena donacija u iznosu od 50.000 kuna, a kojom Ina potpomaže dovršetak izgradnje poučne staze šume Žutica u blizini Ivanić Grada.
Time se želi javnosti približiti prirodne znamenitosti šume Žutica, a to se posebno odnosi na staništa dabrova te brojnih drugih biljnih i životinjskih vrsta koje obitavaju na području šume Žutica na kojem je ujedno jedno od prvih velikih Ininih naftnih i plinskih polja u Hrvatskoj.
Uoči posjeta šumi Žutica izvršni direktori Ine, te predsjednik Uprave, su u prostorijama Ine u Ivanić Gradu održali i sjednicu na kojoj je između ostalog predstavljen i EOR projekt (Enhanced Oil Recovery), a u okviru kojega će kompanija uložiti 500 milijuna kuna u narednih nekoliko godina, navodi se uz ostalo u priopćenju.
www.seebiz.eu
(Zatvori)
07.07.2011 (10:02:01)
ZAGREB - Suradnja Hrvatske i Mađarske je izvrsna, a Dioničarski ugovor hrvatske Vlade i MOL-a stvar je biznisa i tako će se i rješavati. Opširnije...
Poručila je to premijerka Jadranka Kosor, preko svog glasnogovornika, odgovarajući na upit Novog lista kako komentira činjenicu da je njezin mađarski kolega Viktor Orban negativno odgovorio na prijedlog hrvatske Vlade da se izmijeni Dioničarski ugovor Vlade i MOL-a kojim je određeno upravljanje Inom i dana prevlast Mađarima.
Premijerka tako zapravo nije izravno odgovorila na pitanje hoće li Vlada i dalje ostati kod namjere da se ugovor izmijeni, ali potpuno je jasno da će osnažen podrškom svoje Vlade, koja preuzima i značajan udio u vlasništvu, MOL teže pristati na bilo kakve izmjene ugovora i na umanjivanje svojih upravljačkih prava.
Njezini ministri ističu da premijerkin odgovor na mađarsko »ne« i nije mogao biti drukčiji nego suzdržan, jer Vlada želi postići neke stvari u Ini, ali joj nije cilj davati medijima materijala da je sukobljavaju s vladom susjedne države koja je učinila sve da Hrvatska do kraja lipnja zatvori pregovore s Europskom unijom.
U prilog mađarskom prijateljstvu ističu i činjenicu da Orban zahtjev za promjenom Dioničarskog ugovora, pa tako i mađarsku odbijenicu nije spominjao dok god je proces pregovora trajao makar je hrvatska Vlada sa svojim zahtjevom izišla u lipnju.
Upravljačka prava
Neki naši sugovornici iz Vlade ističu i to da je od početka jasno da će se ugovor teško izmijeniti kad su u pitanju upravljačka prava, ali da Vlada prvenstveno inzistira na tome da se ispoštuje strategija razvoja Ine koja je ugrađena u taj ugovor.
www.seebiz.eu
(Zatvori)
06.07.2011 (10:04:47)
BEOGRAD - Srpski bruto društveni proizvod danas je za oko 25 posto manji nego 1990, dok je Slovenija na čak 54 posto iznad razine iz posljednje godine prije raspada SFRJ.
Opširnije...
Kada se pogledaju podaci od raspada SFRJ, osim Srbije, nazadovale su i Crna Gora, koja ima oko 15 posto slabiju ekonomsku aktivnost, i BiH s „manjkom" od 26 posto.
Hrvatska je uspjela povećazti društveni proizvod za 14,2 posto, a Makedonija za 23,3 posto. Hrvatska ima gotovo 120 tisuća manje zaposlenih nego 1990. i gotovo dvostruko više nezaposlenih (308,9 tisuća u odnosu na 160,6 tisuća).
Kao razloge za loše rezultate privrede Srbije ekonomista Miroslav Zdravković navodi dugotrajnu izolaciju i bombardovanje.
"Kada sam jednom poznatom slovenskom ekonomisti rekao da su odlično vodili zemlju, on mi je odgovorio: 'Znaš, bilo nas je malo, mi nismo sebi smjeli priuštiti da se posvađamo'", kaže on.
"Upravo tu je Srbija izgubila. Pokazala se kao potpuno razjedinjena, a na površinu su izbile one najgore ljudske osobine. Ali nemamo opravdanje za loše rezultate poslije 2000. godine", ocjenjuje Zdravković. Slovenski ekonomistRado Pezdir kaže da je raspadom SFRJ najgore prošla BiH, a da su se razlike između Slovenije, kao najrazvijenije republike u 1989., i ostalih uvećale.
Prema mišljenju Pezdira, BiH se i sada nalazi u uvjerljivo najlošijem stanju od svih ostalih republika i ima vrlo slabe perspektive.
"Tamo doslovce nema ni efikasnih institucija ni pravne države, pa ni normalne ekonomije. Petnaest godina po završetku rata ta je država na rubu ekonomskog i institucionalnog raspada, a do toga bi došlo i prije da nije bilo međunarodne zajednice. Očigledno su se Bosanci odlučili da ne žele da budu gospodari svoje sudbine, kao da smatraju da uvijek treba neko drugi da im spasava državu. Mislim da uzrok tome nije nacionalizam nego nesposobnost građana BiH, i to svih nacionalnosti, da poštuju bilo kakav oblik institucija pravne države", tvrdi Pezdir.
Tako su pojedine bivše članice nekadašnje države došle u situaciju da su im, i poslije dvije desetljeća od raspada Jugoslavije, slabe šanse za bolji život.
"Ukoliko nastavi stagnirati, Srbija će do 2014. godine postati siromašnija od Albanije i najsiromašnija u Europi, nakon BiH. Da se to ne bi dogodilo, neophodno je da se koncipiraju i provode jasne i predvidive ekonomske politike kako bi se razvijao privatan sektor", smatra Zdravković.
Ponjegovim riječima, uz pad BDP-a i relativno zaostajanje svih bivših republika (izuzev Slovenije) u odnosu na okruženje, cijena raspada zemlje jest i rast nezaposlenosti. Broj zaposlenih je smanjen za više od milijun, za isto toliko je povećan broj nezaposlenih i više od milijun ljudi je napustilo bivše republike SFRJ. Konkretno, Srbiju je napustilo oko 300.000 građana.
www.seebiz.eu
10.06.2011 (09:38:59)
ZAGREB - Njemačko izdanje Financial Timesa uspoređuje u svojem broju od petka hrvatsku premijerku Jadranku Kosor i njemačku kancelarku Angelu Merkel kao dvije političarke koje su se probile do vrha u svojim konzervativnim strankama te imaju nepogrešiv osjećaj za moć. Opširnije...
"Kosor ima s Merkel više zajedničkog nego što je spol: rastavljena je, probila se u konzervativnoj stranci protiv svih muških saveza i pored toga ima nepogrešiv osjećaj za moć", piše u online izdanju Financial Times Deutschland.
Od zemalja Europske unije samo u Slovačkoj i Finskoj pored Njemačke sada vladu vode žene, a nakon što u petak Hrvatska konačno dobije potvrdu o završetku pristupnih pregovora s EU-om mogla bi s premijerkom Kosor ubuduće u tom društvu biti još jedna, piše Financial Times.
List piše kako je nakon iznenadne ostavke svojega prethodnika Ive Sanadera u srpnju 2009. Kosor izabrana za premijerku i predsjednicu HDZ-a, a nakon što se Sanader pola godine kasnije želio vratiti kako ga je zaustavila i bez oklijevanja izbacila iz stranke.
"Brojni stranački kolege osumnjičeni za korupciju morali su otići što je 57-godišnjoj Kosor donijelo mnogo odobravanja prvenstveno među mladim Hrvatima", piše Financial Times.
List piše kako je Kosor i u vanjskoj politici unijela novi ton na Balkan koji su do sada obilježavali mačo nacionalisti.
"Okončala je granični spor sa Slovenijom i poboljšala suradnju s Haškim sudom", kaže Financial Times dodajući kako osim toga nastoji na obnovi političkih i gospodarskih odnosa među zemljama bivše Jugoslavije.
U ožujku prošle godine, piše list, okupila je zajedno sa svojim slovenskim kolegom šefove vlada balkanskih zemalja na povijesnu konferenciju i poklonila predstavnicima susjednih zemalja CD-e s hrvatskim prijevodom pravne stečevine EU-a. "Bio je to prijateljski poziv kolegama da brzo slijede Hrvatsku u EU", piše Financial Times.
List navodi i kako je popularnost koju je imala na početku Kosor u međuvremenu izgubila što je snažno povezano s gospodarskom krizom, padom BDP-a i rastom nezaposlenosti i zaduživanja države.
"Istodobno Kosor je pod pritiskom približavanja EU-u pokrenula program reformi koje su predviđale otpuštanja u javnom sektoru, smanjenje zaštite za zaposlenike i privatizaciju brodogradilišta koja primaju državne potpore što su sve mjere koje su naišle na žestok otpor stanovništva i sindikata", piše Financial Times.
List ocjenjuje kako sada već predvidljiv završetak pristupnih pregovora s EU-om za Kosor nije kruna njezine karijere nego prije početak najtežeg testa. "Premijerka se krajem godine suočava s parlamentarnim izborima koji će biti teški. S druge strane predviđen je i referendum o pristupanju EU-u koji je sve samo ne lagan jer potpora varira oko 50 posto", kaže list.
Zaključuje da će se Kosor, prebrodi li tu političku oluju, definitivno dokazati kao umjetnica političkog preživljavanja. "To bi bila još jedna zajednička osobina nje i Merkel", piše Financial Times. (Zatvori)
10.06.2011 (09:36:15)
ZAGREB - Optima Telekom u ovogodišnjem travnju povećala je ukupne prihode za 14 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, a bruto dobit za čak 39 posto, izvjestili su danas iz te telekom tvrtke. Opširnije...
Operativna dobit (EBITDA) značajno je poboljšana i iznosi 6,1 milijun kuna, što predstavlja 43 posto bolji rezultat u odnosu na onaj iz prošle godine. Za očekivati je i nastavak trenda smanjenja ukupnog gubitka. EBT iznosi -3,8 milijuna kuna i manji je za 34 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, navodi se u priopćenju.„Zadovoljni smo postignutim rezultatima koji dokazuju da su stvarna usmjerenost na korisnike i tehnološki superiorna usluga po fer cijeni - dobitna kombinacija u ovim teškim tržišnim okolnostima. Najveći smo alternativni operator na tržištu ali vjerujemo da još ima puno prostora za dodatni rast”, izjavio je predsjednik Uprave Optima Telekoma Matija Martić.Trenutni broj potencijalno dostupnih priključaka u Optima Telekomu porastao je na 677.548, što predstavlja 44,3 posto ukupno dostupnih priključaka na tržištu, pa ovaj podatak izdiže Optimu Telekom iznad prosječnog udjela koji alternativni telekom operatori imaju na razvijenim tržištima, stoji dalje u priopćenju. Još se navodi kako su na Glavnoj skupštini, održanoj 6. lipnja, izabrana i dva nova člana Nadzornog odbora, Zrinka Vuković Berić i Duško Grabovac, koji su uz predsjednicu Nadzornog odbora Nadu Martić i zamjenika Ivana Martića, donijeli odluku o produljenju mandata Jadranki Suručić, članici Uprave za financije. (Zatvori)
08.06.2011 (09:21:16)
ZAGREB - Hrvatska narodna banka lani je imala nešto više od 2 milijarde kuna dobiti, a državni proračun od toga neće dobiti ni lipe! Za usporedbu, lani je od 553 milijuna kuna dobiti središnje banke proračun dobio nešto više od 318 milijuna kuna. Opširnije...
Razlog za takvu “škrtost” HNB-a prema državi, koja će ove godine imati najmanje 15 milijardi kuna deficita, pa bi joj koja milijarda itekako dobro došla, objašnjavaju metodološkim razlozima.
- Postoji propisana metodologija i računovodstveni standardi, kojih se HNB strogo pridržava. U ovom konkretnom slučaju, gotovo cijela dobit koju smo ostvarili u prošloj godini rezultat je tečajnih razlika, a ona ne ide u državni proračun, nego se zadržava u pričuvama HNB-a - rekao nam je danas guverner HNB-a Željko Rohatinski.
Naime, prema članku 57. Zakona o HNB-u, “ako je višak prihoda nad rashodima manji od ostvarene neto dobiti s osnove usklađivanja vrijednosti pozicija bilance stanja s promjenama tečaja i s promjenama tržišnih cijena, višak prihoda nad rashodima u cijelosti se raspoređuje u opće pričuve”, stoji u pojašnjenju HNB-a.
Argumentiraju to brojkama: nerealizirana neto dobit s osnove tečaja i fer vrijednosti iznosila je 2,076 milijardi kuna, a višak prihoda nad rashodima manji je od toga iznosa, pa se sve raspoređuje u pričuve, završava HNB. U prijevodu: HNB te dvije milijarde kuna ne bi zaradio da nije bilo velike fluktuacije tečaja.
- Dobit koju smo lani ostvarili posljedica je tečajnih razlika. Što ako ove godine zbog istih razloga budemo imali gubitak? Onda ćemo ga morati pokriti upravo iz tih rezervi, u kojem usmjeravamo dobit za prošlu godinu. Mi ne možemo tu papirnatu dobit dijeliti u kešu! - kazao nam je jedan sugovornik iz središnje banke.
Vlada i Hrvatska narodna banka zbog ovog posljednjeg poteza središnje banke na pragu su novog spora. U vladajućoj koaliciji tvrde da je HNB i ranijih godina ostvarivao dobit, koju je obično u cijelosti ili dijelom uplaćivao u državnu blagajnu.
Nema razloga, tvrde, da barem dio lanjske dobiti ne završi u proračunu, i tako malo olakša teško stanje državnih financija.
- Treba poći od činjenice da HNB upravlja novčanom masom u ime i za račun Republike Hrvatske. Međutim, u svojim ključnim odlukama HNB se ponaša kao da ne radi za Hrvatsku.
Naprotiv, u tim odlukama, posebice u ovim otežanim uvjetima, osjeća se određena razina netrpeljivosti prema vladajućim strukturama. Ovakve odluke pokazuju i određeni prezir prema našoj domovini. Izgleda da su u HNB-u zaboravili da trebaju raditi za Hrvatsku, a ne za nekoliko velikih banaka - ocjenjuje Goran Marić, saborski zastupnik HDZ-a.
www.jutarnji.hr
www.seebiz.eu
(Zatvori)
06.06.2011 (09:44:36)
ZAGREB - Don Ivan Grubišić u emisiji HRT-a Nedjeljom u 2 rekao je da su Hrvatskoj nužne korjenite i radikalne promjene.
Opširnije...
Samo tako možemo očekivati da će ova zemlja izaći iz krize u roku od pet godina, rekao je Grubišić. Hrvatsku smo u posljednja dva desetljeća potpuno iscrpili, dodao je, pa će dugove vraćati i naši unuci. Ponovio je svoju tezu kako je Hrvatska idiotizirana obzirom da dva desetljeća vladaju ljudi koji brinu samo o vlastitom i stranačkom, a ne i općem dobru. U Crkvi, ga, kaže, šikaniraju još od 1999. godine kad je njegovo uklanjanje s triju poslova naređeno direktno iz Ureda Predsjednika. Ugodno ga je iznenadio odaziv na inicijativu Saveza za građansku i etičku Hrvatsku. U samo nekoliko dana stiglo mu je 1400 mailova potpore.
- Trenutno razgovaramo s mnogim ljudima koji se žele uključiti, a i neke regionalne stranke izrazile su želju promovirati naš program, rekao je.
Savez za građansku i etičku Hrvatsku savez nije nikakva stranka niti ćemo dozvoliti da to postane, dodaje. To je građanska alternativa stranačkoj politici koja nas je i dovela u ovakvu situaciju.
Između ostaloga je rekao i da su HDZ i SDP sijamski blizanci iz istoga gnijezda.
- U prvom sazivu Sabora bilo je 95 posto bivših komunista, udbaša itd., a to je podržala Crkva, rekao je.
Ni Europska unija, ni Papa neće riješiti naše probleme, uvjeren je Grubišić.
- Papina poruka neće biti izvan okvira Evanđelja i njegovih suvremenih tema u kojima se bavi obitelji, rekao je.
Rekao je i to da je oprostio ubojicama svog oca i brata, partizanima. Zvuči nevjerojatno, ali upravo iz crkvenih krugova zbog toga su ga prozvali "crvenim popom". Pametnome dosta. (Zatvori)
03.06.2011 (09:29:14)
ZAGREB - Hrvatska narodna banka suzdržala se jučer od komentara sastanka ministrice financija Martine Dalić s bankarima zbog problema dužnika i banaka s kreditima u švicarskim francima. Opširnije...
Jednom je prilikom guverner HNB-a Ž. Rohatinski zaduživanje u francima usporedio s klađenjem, budući da je HNB dugo upozoravao na moguće rizike. Sastanak je bio iza zatvorenih vrata, a informacije koje su dostupne medijima pokazuju da je završio dogovorom da će se i dalje razgovarati! Kao jedna od mogućih opcija na stolu je i kopiranje mađarskog modela pomoći, prema kojemu se tečaj švicarske valute zamrzava na sadašnjim razinama, a moguće obveze koje nastanu za dužnike otplaćivale bi se nakon četiri godine. Otvaranje te teme iznenadilo je i same bankare, koji, kako se čuje, nemaju jasan stav o mogućoj državnoj intervenciji! Stručnjaci također tvrde da bi se država trebala držati što dalje od tečaja i banaka.
– Smanjivanje kamatnih stopa jedina je logična opcija, kaže analitičarka Ekonomskog instituta Maruška Vizek.
Docent s Ekonomskog fakulteta Josip Tica boji se da bi fiksiranje tečaja više pomoglo bankama nego dužnicima jer mu se čini da se banke više žele zaštititi od pada tečaja u budućnosti nego od rasta problematičnih kredita u sadašnjosti.
– Švicarski je franak vrlo blizu svojim rekordnim vrijednostima i u razdoblju od 2 do 5 godina postojat će snažna tendencija da se vrati na dugoročne prosjeke. Jedino što može spriječiti pad CHF-a jest eskaliranje dužničke krize u eurozoni i raspad same eurozone, kaže Tica. Povratkom tečaja na stare razine padale bi rate, ali i prihodi banaka, kaže Tica, koji bi sada uzeo kredit u francima i kada on padne na dugoročne razine konvertirao ga u euro.
Privatni konzultant Velimir Šonje vjeruje da su mjere koje banke sada poduzimaju i koje će eventualno poduzeti za većinu klijenata dovoljne. Banke su uglavnom spuštale kamate.
(Zatvori)
|
07.07.2011 (10:02:01)
ZAGREB - Suradnja Hrvatske i Mađarske je izvrsna, a Dioničarski ugovor hrvatske Vlade i MOL-a stvar je biznisa i tako će se i rješavati.
06.07.2011 (10:04:47)
BEOGRAD - Srpski bruto društveni proizvod danas je za oko 25 posto manji nego 1990, dok je Slovenija na čak 54 posto iznad razine iz posljednje godine prije raspada SFRJ.
10.06.2011 (09:38:59)
ZAGREB - Njemačko izdanje Financial Timesa uspoređuje u svojem broju od petka hrvatsku premijerku Jadranku Kosor i njemačku kancelarku Angelu Merkel kao dvije političarke koje su se probile do vrha u svojim konzervativnim strankama te imaju nepogrešiv osjećaj za moć.
10.06.2011 (09:36:15)
ZAGREB - Optima Telekom u ovogodišnjem travnju povećala je ukupne prihode za 14 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, a bruto dobit za čak 39 posto, izvjestili su danas iz te telekom tvrtke.
08.06.2011 (09:21:16)
ZAGREB - Hrvatska narodna banka lani je imala nešto više od 2 milijarde kuna dobiti, a državni proračun od toga neće dobiti ni lipe! Za usporedbu, lani je od 553 milijuna kuna dobiti središnje banke proračun dobio nešto više od 318 milijuna kuna.
|
15,49
-4,00
