- Smatram da je riječ o doista spektakularnom dealu, ponajprije zbog činjenice da označava pad svojevrsne barijere kod tvrtki u regiji koje su se ustručavale međusobnog vlasničkog povezivanja zbog kvazipolitičko-domoljubnih razloga, ocjenjuje Jurgis Oniunas, osnivač Asendanta, tvrtke koja je posredovala u dvije od tri najzvučnije ovogodišnje preuzimačke transakcije u Hrvatskoj.

Oniunas kaže da će se proces vlasničkog restrukturiranja velikih sustava u Hrvatskoj i okolici nastaviti, kako zbog pritisaka krize koja utječe na nedostatak ili pak skupoću svježega kapitala, tako i zbog činjenice da je tržište bilo koje od zemalja u okružju premalo da bi jamčilo opstanak ikome, pa i najvećim igračima.

- Tvrtke koje žele opstati morat će se širiti na nova tržišta ili raditi konsolidaciju unutar sektora. Smatram da ćemo u budućnosti vidjeti mnogo selektivnih kupnji, jer će prodavatelja biti puno više nego kupaca, komentira stanje preuzimanja i spajanja Oniunas.

Osim te tri transakcije, Hrvatska ove godine nije oskudijevala u preuzimačkim aktivnostima. Belišće (ZSE:BLSC-R-A) je steklo većinski udio u Bilokalniku (ZSE:BLKL-R-A), Agrokor je kupio nekoliko trgovačkih lanaca u primorju, a Žito Marka Pipunića je zajedno s M-San ulaganjima osim PPK Valpova preuzelo još nekoliko poljoprivrednih poduzeća. Crobenz je zbog prevelike koncentracije Ine (ZSE:INA-R-A) na tržištu prodan ruskom Lukoilu, Adriaticu.net dokapitaliziralo je nekoliko domaćih tvrtki, no daljnja preuzimanja vodit će najvjerojatnije strane kompanije, ili one iz sektora ili pak profesionalni preuzimači u smislu investicijskih ili private equity fondova.

Iako neki sektori i u današnje vrijeme doživljavaju rast, pad gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj i susjednim zemljama uteg je oko vrata za sve kompanije koje nisu većim dijelom ili u potpunosti okrenute velikim svjetskim tržištima, pa se u mnogim industrijama može očekivati novi val konsolidacije. Tko će to raditi, teško je reći, no Oniunas smatra da su za ovaj dio svijeta zainteresirani i prisutni, osim domaćih, i veliki strani igrači. Potvrda toj njegovoj izjavi je i kupac Exora, globalna korporacija ABB, a on tvrdi i da na polju institucionalnih igrača, velikih private equity i venture capital fondova, postoji interes za kvalitetne kompanije.

- Pogledajte samo akviziciju Droge, gdje je uz Atlantic (ZSE:ATGR-R-A) sudjelovalo i nekolicina velikih private equity igrača. Oni su prisutni na domaćem tržištu, no trenutačno za njih nema zanimljivih meta koje bi zadovoljile njihove apetite. Većina fondova ne želi ulaziti u poslove od manje od 15 milijuna eura ili čak više, osim ako je riječ o kompanijama koje su komplementarne nekim njihovim prijašnjim akvizicijama, objašnjava Oniunas.

Kao sektore u kojima očekuje veći broj preuzimanja i spajanja Oniunas ističe građevinu i turizam, a razloge zbog kojih dosad nije bilo veće aktivnosti na tom polju vidi s jedne strane u nerealnim očekivanjima vlasnika te statusu quo koji su uspostavile banke.

- U trenutačnoj situaciji vlasnici su ti koji potencijalno gube sve što su godinama stvarali, pa s njihove strane nema motiva za pronalaženje rješenja. Također, banke koje su financirale građevinare trebale bi nešto izgubiti da bi od njih krenula inicijativa, kaže Oniunas.

Da je to tako, najbolje svjedoči slučaj Peveca, gdje su vlasnici na sve moguće načine izbjegavali gubitak, a stečaj i restrukturiranje počelo je na inicijativu zaposlenih te bankarskih institucija.

Ascendant, koji je zbog svojih dobrih referenci i povezanosti s međunarodnom mrežom IMAP ove godine lider u poslovima M&A u regiji, do kraja godine očekuje završetak četiri do pet transakcija u Hrvatskoj i susjednoj BiH u sektorima distribucije, IT-a, medicine, farmaceutike i građevine.
 

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Čubrilović je napomenuo da, prema Zakonu o koncesijama i ugovoru koji je postignut, koncesionar obezbjeđuje 300.000.000 evra, a i više ako bude potrebno, te da su sredstva obezbijeđena od slovenačkih banaka.

On je precizirao da je Vlada RS donijela rješenje kojim se daje saglasnost na Prijedlog ugovora o upravljanju ugovorom između Vlade RS, "Mreže autoputeva" Banjaluka i preduzeća CPM Maribor.

Čubrilović je najavio da će ugovor biti potpisan u nedjelju u Banjaluci i to za svaki lot posebno. Ugovor se odnosi na dionicu Banjaluka - Doboj, a pregovori između "Mreže autoputeva" odnosno Vlade RS i CPM Maribor su završeni i dogovoreni su uslovi pod kojim ova podkoncdesija može biti prenesena.

On je rekao da su to uglavnom uslovi koji su postignuti u pregovorima za koncesiju sa austrijskom kompanijom Strabag, te da su izmjene izvršene u veoma malom broju članova ugovora. Čubrilović je napomenuo da ugovor obezbjeđuje pravnom licu na koga je prenijeta koncesija, direktnu vezu sa Vladom RS.

U ime Vlade RS ugovor će potpisati premijer RS Milorad Dodik i ministar saobraćaja i veza RS Nedeljko Čubrilović.
 


www.seebiz.eu
(Zatvori)

Dobit iz poslovanja ove će se godine približiti brojci od 100 milijuna eura, a čiste dobiti oko 30 milijuna. Rast dobiti od preko 40% bit će prvenstveno rezultat novog vrednovanja nekretnina koje su dobit podigli već u prvih pola godine. Zbog preuzimanja će međugodišnji rast prihoda od prodaje u drugom polugodištu iznositi oko 7 posto pa će Grupa ove godine dosegnuti oko 2,87 milijardi eura prihoda od prodaje. Mercator očekuje da će prilike na tržištu u drugom dijelu godine biti jednako loše kao i u prvom. Tri ključna tržišta, uključujući slovensko, još su u recesiji.

Najslabije prilike Mercator (LJSE:MELR) očekuje u BiH gdje je u prvih pola godine BDP pao 3,5 posto. Loše je i u Hrvatskoj koja bilježi pad BDP-a od 2,5 posto dok u Srbiji koja bilježi blagi rast, kompanija ima problema s padom vrijednosti dinara. U prvom je polugodištu Mercator za nove investicije utrošio 45 milijuna eura, a najviše, 20 milijuna, za preuzimanje Getroa u Hrvatskoj. U drugom polugodištu potrošit će još 75 milijuna.

Najveća predviđena investicija je u Bugarskoj gdje gradi četiri trgovačka centra. U Crnoj Gori je preuzeo mrežu Panto marketai postao najveći trgovac u toj zemlji. Nedavno je kupio 22 trgovine Čoke u Srbiji za što još čeka dozvolu tamošnjeg regulatora. U drugom dijelu godine nisu isključena i nova preuzimanja. Namjera za preuzimanjem Merkura je, čini se, u potpunosti propala, iako je predsjednik Uprave Žiga Debeljak izjavio kako nisu isključeni i novi pregovori po tom pitanju.

Rast Mercatora u prvom polugodištu je posljedica preuzimanja. Tako je Getro rastu doprinio s čak 11 posto. Prihodi od prodaje u Hrvatskoj, zaslugom Getroa, povećani su 31 posto, a rast od 1 posto ostvaren je i na tržištu Srbije.

www.seebiz.eu

(Zatvori)

Za taj bi novac dobio 12-postotni udjel, tako da bi se kolač KBC-a smanjio na 23 posto. Goldman Sachs predlaže državi da zadrži većinu u Nadzornom odboru no zahtijeva da se odrekne utjecaja na Upravu, piše ljubljanski Dnevnik. Uglavnom, pritisci Goldman Sachsa, tvrdi Dnevnik, posljednjih dana sve su jači i sada je na potezu slovenska Vlada. 

Nije nevažno i to što je KBC za savjetnika pri prodaji udjela u NLB-u angažirala ljetos baš Goldman Sachs pa je teško vjerovati da ne djeluju usklađeno.

www.seebiz.eu

(Zatvori)

Početkom rujna, naime, istječe rok valjanosti cjepivu Focetria, kojeg je u Hrvatsku stiglo 340.000 doza, "teških" 15 milijuna kuna.

Na pitanje koliko je točno doza preostalo nakon izuzetno slabog interesa građana za cijepljenje te kada će se i gdje ono uništiti, iz Direkcije HZZO-a nismo dobili odgovor. U Imunološkom zavodu (ZSE:IMZV-R-A), koji je uvezao Focetriju, ograđuju se od nastavka priče o pandemijskom cjepivu, jer kod njih na skladištu, kažu, nema više nijedne doze.

- Imunološki zavod nema zalihe cjepiva Focetria, tako da nema potrebe ni za njegovim zbrinjavanjem. Sva Novartisova roba koja je povučena, isporučena je HZZO-u i u Srbiju, kaže direktor Imunološkog zavoda Darko Dvornik.

Još prije dva-tri mjeseca njegova je prethodnica na čelu IMZ-a, Tatjana Sindik-Milošević, procijenila da zbrinjavanje preostalog cjepiva protiv svinjske gripe neće stajati više od 2.500 kuna, dok su u tvrtki Kemis-Termoclean, ugovornom partneru IMZ-a za njegovo zbrinjavanje, bili daleko oprezniji u procjeni troška spaljivanja cjepiva. Ono se, naime, spaljuje u Beču, jer Hrvatska nema kapacitete za zbrinjavanje takvog otpada, a izvoz cjepiva za spaljivanje znači da treba osigurati novac za transport i pribaviti čitav niz dozvola.

Po završetku pandemije svinjske gripe na lageru je ostalo otprilike 320 tisuća doza, no cijena zbrinjavanja računa se po težini pa stručnjaci tvrde da to hrvatsku državu neće mnogo koštati.

Epidemiolozi smatraju da bi cjepivo moglo poslužiti i za novi val pandemije, ako se virus svinjske gripe A/H1N1 bitno ne promijeni. No, po svim najavama ovaj će virus biti sastavni dio sezonskog cjepiva za iduću zimu, tako da je opravdanost čuvanja postojećih zaliha cjepiva više nego upitna. Osim toga, proizvođač cjepiva Focetria, švicarski Novartis, koji je jedini ovlašten za produljenje roka valjanosti, do danas nije objavio rezultate analiza koje bi potvrdile da će ono biti djelotvorno i nakon isteka roka.


www.seebiz.eu
(Zatvori)

Predmet razgovora Daesunga Kima, mlađeg ravnatelja upravljanja u južnokorejskoj tvrtci Global Siis CO., Ltd i predstavnika gospodarstvenika mostarskoga kraja bila je uspostava  gospodarske suradnje u ponuda južnokorejske tvrtke  za redoviti otkup Aluminijeva primarnog metala za korejsko tržište.

Kima je primilo visoko izaslanstvo Aluminija iz Mostara te mu je, nakon zaprimanja specifikacija o željenim proizvodima za otkup, obećalo kako će krajem rujna dobiti odgovor jer se tada očekuje otvaranje prostora za izvoz mostarskoga metala i na azijsko tržište.

Također, razgovaralo se i o mogućnostima zajedničkih ulaganja, u prvomu redu u elektroenergetske projekte, ali i u proizvodnju dijelova za automobilsku industriju te u projekt recikliranja aluminija, stoji u priopćenju ureda za odnose s javnošću mostarske tvrtke.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

U navedenom periodu glasovalo je 600 posjetitelja a rezultati ankete su dali zanimljive odgovore o navikama hrvatskih potrošača.

Najviše nas je iznenadila velika razlika u glasovima između dva najveća i najrenomiranija branda, 'Z Bregov i Dukata. Dok je gotovo polovica (45,2%) posjetitelja glasovalo da najviše kupuje 'Z Bregov mliječne proizvode, za Dukatove proizvode se odlučilo tek 15,5% posjetitelja. Utoliko smo više zabrinuti nedavnim poskupljenjem mlijeka 'Z Bregov. S obzirom da su Dukat i 'Z Bregov perjanice hrvatske mljekarske industrije, očekivali smo da će većina glasova biti ravnopravno podijeljena između ova dva giganta. Tomu u prilog ide i zastupljenost različitih vrsta mliječnih proizvoda na policama dućana i supermarketa, gdje Dukat i 'Z Bregov daleko prednjače po broju raznih artikala pred ostalim proizvođačima a gotovo da nema vrste proizvoda a da ova dva branda nemaju svojeg renomiranog predstavnika.

Anketa - mlijeko i mliječni proizvodi, kolovoz 2010.

 
Brand          Broj glasova     Postotak
'Z Bregov       271                   45,2%
najjeftinije     111                  18,5%
Dukat                93                  15,5%
Meggle             52                   8,7%
Kim                   38                  6,3%
Natura             19                   3,2%
Tonka              11                    1,8%
Alpsko mleko   5                    0,8%

Pomislili smo da je tako velika prednost 'Z Bregov proizvoda u anketi posljedica povoljnijih cijena 'Z Bregov proizvoda u odnosu na Dukat i ostale proizvođače, međutim provjerili smo cijene u trgovačkim lancima i zaključili da 'Z Bregov i Dukat spadaju u razred nešto skupljih proizvođača mliječnih proizvoda sa vrlo sličnim cijenama proizvoda.

Sagledavši prošlost ovih dviju kompanija, možemo reći da se 'Z Bregov (zapravo Vindija) za ovaj status među potrošačima izborio strpljivo gradeći svoje prehrambeno carstvo (osnovana 1959. godine), s poznatim ali neeksponiranim većinskim hrvatskim vlasnikom Dragutinom Drkom, te gajeći kult kvalitetnih proizvoda utemeljenih na tradiciji.

S druge strane Dukat već desetljećima predvodi hrvatsku mljekarsku industriju. Dva puta je mijenjao ime, prvi puta je 1999. g. ime promijenio iz Dukata (to ime je dobio 1969. godine) u Lura, a zatim je 2007 g. vratio staro ime Dukat. Vlasnik je također mijenjan dva puta. Prvo je u kompaniju početkom 90-tih iz javnog vlasništva preuzeo Luka Rajić, da bi Dukat 2007. godine prodao za 2,058 milijardi kuna francuskom mljekarskom gigantu Lactalisu. U rujnu 2008. Dukat preuzima i KIM - Mljekara Karlovac d.d.

Izgleda da su sve ove promjene u Dukatu (ZSE:LURA-R-A), te prelazak u ruke stranim vlasnicima utjecale na velik dio vjernih potrošača, da Dukatove proizvode zamijene proizvodima 'Z Bregov, ali i drugih proizvođača.

Da je kriza utjecala na prehrambene navike potrošača, vidjelo se i na ovoj anketi jer se skoro petina (18,5%) glasača ankete izjasnila da kupuju najjeftinije mlijeko i mliječne proizvode. S obzirom da ova grana prehrambene industrije zahtjeva visoku sanitarnu kontrolu, a potrošači su skloniji kupovanju samo provjerenih proizvoda, ovaj postotak koji se odlučio za najjeftinije proizvode nije zanemariv.

Kod ovog dijela potrošača u prvi plan su došle robne marke trgovačkih lanaca jer upravo one nude uglavnom najjeftinije mliječne proizvode, a te razlike u cijenama nisu zanemarive. Na primjeru naših tablica s cijenama iz supermarketa (klikni na tabelu od 29-31.07.2010) vidi se da je cijena najjeftinijem tekućem jogurtu, primjerice, 1,49 kn u Intersparu, manja za 40% od cijene Dukatovog tekućeg jogurta, 2,29 kn u Intersparu. Najjeftinije vrhnje za kuhanje od 500 g, primjerice 10,06 kn u Mercatoru, je 36% jeftinije od Dukatovog, 15,60 kn u Mercatoru. Na istom primjeru, dakle vrhnja za kuhanje, u Kauflandu je razlika u postotku još i viša (7,79 kuna najjeftinije - 13,89 kuna Dukatovo - razlika je i 44%). Slične su razlike u cijenama i kod ostalih artikala mliječnih proizvoda, pa je jasno zašto se dio potrošača odlučio na najjeftinije proizvode. Najjeftiniji proizvodi najčešće su proizvodi manjih proizvođača iz Hrvatske ali mogu se naći i proizvodi porijeklom iz BiH, Njemačke te ostalih zemalja.

Od ostalih proizvođača mliječnih proizvoda koji su sudjelovali u anketi spomenuli bismo Meggle (8,7%) te KiM (6,3%) koji polako, ali sigurno zauzimaju mjesto među vodećim proizvođačima. KiM je od 2008. godine postao Dukatov brand pa bismo u analizi ankete, glasove koje je dobio KiM mogli pridodati Dukatu, no to ne bi puno popravilo "krvnu sliku" Dukatu. Da bi se više približili brandovima 'Z Bregov i Dukatu moraju i dalje povećavati paletu proizvoda te (prema našem mišljenju) nuditi proizvode po nižim cijenama.

Proizvođači Natura (Đurđevac), Tonka (Rijeka), Alpsko Mleko (Ljubljana) prema rezultatima ankete nisu za sada značajnije zastupljeni kod hrvatskih potrošača. Razlog tomu može biti i njihova slabija marketinška aktivnost od vodećeg dvojca, no Natura i Tonka nude proizvode koji su ipak cjenovno nešto povoljniji od Dukata i 'Z Bregova.

www.seebiz.eu

(Zatvori)

I dok u Sloveniji dio političara i javnosti takav dogovor smatra slovenskim popuštanjem Hrvatskoj, u Hrvatskoj su glasniji komentari kako Slovenija odugovlači s rješavanjem problema.

Ekonomski stručnjak Silvije Orsag za Slobodnu Dalmaciju je prokomentirao najave iz Slovenije da bi se problem štediša mogao rješavati pred Bankom za međunarodna poravnanja.

"Ta se banka ne bavi sporovima kao što je ovaj. Uvođenje Banke u igru izgleda mi kao daljnje odugovlačenje Slovenije da riješi problem", procjenjuje Orsak i dodaje kako je Slovence na takvu ideju vjerojatno navela činjenica da se pred Bankom za međunarodna poravnanja rješavao problem sukcesije zemalja bivše Jugoslavije.

Banka za međunarodna poravnanja inače pruža različite oblike pomoći središnjim bankama članica kako bi se održala stabilnost svjetskog financijskog sustava, pa uzevši to u obzir, još više iznenađuje slovenski prijedlog da se pred tu instituciju iznese problem Ljubljanske banke.

No, ekonomski analitičar Žarko Primorac smatra da je to moguće ukoliko se obje zemlje tako dogovore.

"Mi ne znamo koju su osnovu za rješavanje problema Ljubljanske banka dogovorili premijeri, ako su dogovorili. Tek kad dvije strane dizajniraju model rješavanja pitanja Ljubljanske banke, moći će se reći da li je Banka pravo mjesto za to", rekao je Primorac.

Podsjetimo, premijeri su nakon razgovora na Bohinju ovog vikenda rekli kako će se rješenje za Ljubljansku banku tražiti "na temelju međunarodnih ugovora uz poštivanje prava pojedinca".

www.seebiz.eu

(Zatvori)