 27.06.2011 (09:35:14)

BEOGRAD - Delta holding poziva potencijalne kooperante na zajedničko podizanje voćnjaka i proizvodnju voća i povrća, kao i uslužni tov svinja Opširnije...
"Domaćim poljoprivrednim proizvođačima „Delta agrar” nudi rešenje za jedan odnjihovih najvećih problema, a to je plasman proizvoda. Garantujemo otkup celokupnog roda voća i povrća i utovljenih svinja. Kooperantima koji se opredele za saradnju, „Delta agrar” obezbeđuje sav repromaterijal za početak proizvodnje i tehničku podršku stručne službe. Kompletan tok proizvodnje kooperanata „Delta agrara” biće nadgledan, kako bi sve što se proizvede, bilo visokog kvaliteta i potpuno zdravstveno bezbedno", kaže Jelena Krstović, potpredsednik „Delta Holdinga” za korporativne komunikacije.
Po njenim rečima, cilj „Delta agrara” je da za sebe veže ozbiljne proizvođače voća i povrća, koji bi, potpisivanjem ugovora o proizvodnji, unapred znali koju količinu voća i povrća treba da predaju kompaniji, kao poznatom kupcu.
S druge strane, „Delta agrar” na početku proizvodnog ciklusa kreditira proizvođače, dajući im na odloženo semena, pesticide, sisteme za navodnjavanje i sve ostalo što im je potrebno, a što će oni kasnije vratiti iz roda.
Kooperanti mogu da računaju na potpisivanje ugovora o zagarantovanom otkupu roda u narednih 15 godina.Konkretno, kompanija budućim kooperantima nudi mogućnost nabavke kvalitetnih italijanskih sadnica jabuka, pod istim uslovima pod kojima ih „Delta agrar” nabavlja za svoj voćnjak u Čelarevu, kao i stubova, mreža i ostalog pratećeg materijala.
Krstović navodi i da kooperant može započeti investiciju finansiranjem iz sopstvenih sredstava, uzimanjem kredita u poslovnoj banci, pod komercijalnim uslovima, ili dinarskih kredita, namenjenih finansiranju poljoprivredne proizvodnje uz državnu subvenciju dela kamate.
"Isti uslovi kreditiranja važe i za velike agrosisteme poput „Delta agrara”, kaže Krstovićeva, navodeći da se njihova pomoć kooperantima pri dobijanju kredita sastoji u izradi biznis plana, kao izuzetno važnog faktora. pri uzimanju kredita. Njegova sadržina u velikoj meri određuje pozitivan ishod dobijanja zajma i u neku ruku ima karakteristike garancije.
Ona dodaje i da je zainteresovanost domaćih poljoprivrednika za kooperaciju u podizanju voćnjaka, velika, a da je broj podignutih voćnjaka nesrazmeran interesovanju poljoprivrednika, zbog toga što većina njih smatra da je rizično ulaziti u takvu investiciju u trenutku kada ekonomska kriza još uvek nije stvar prošlosti. To je dugoročan posao i dugoročna investicija.
Poljoprivrednici su se mnogo puta opekli, jer im otkupljivači robu nisu platili, a zbog loših ugovora i sporih sudova od naplate potraživanja su morali da dignu ruke. Praktično, svako selo u Srbiji ima neku takvu priču. Zato je garancija otkupa, i to na 15 godina, neizbežno pitanje.
"Potpisani ugovor i pozitivni zakoni Republike Srbije dovoljna su garancija da će obaveze proistekle iz ugovora biti ispunjene. Osim toga, tu su renome i ugled „Delta agrara”, kompanije koja je drugu godinu zaredom proglašena za najveću u domaćem agrobiznisu, koja primenjuje svetske standarde i modernu tehnologiju, i u skladu sa tim postiže rekordne prinose i rezultate", kaže Jelena Krstović.
(Zatvori)
 30.05.2011 (09:29:43)

PODGORICA - Crnogorski ministar saobraćaja i pomorstva Andrija Lompar trebalo bi da se sastane sa predstavnicima EIB-a oko novca za auto put do granice sa Srbijom. Opširnije...
Na novac Evropske invesicione banke (EIB) računa se kao na opciju za izgradnju autoputa od Bara do granice sa Srbijom, najavila je podgorička Pobjeda"
Na novac EIB računa se, jer su sve manji izgledi da se postigne dogovor sa kineskim kompanijama o izgradnji autoputa. Crnogorska vlada je ranije tim kompanijama produžila rok za dostavljanje garancija za finansiranje izgradnje autoputa, ali još nema odgovora.
Ranije su propali pokušaji da se aranžman za gradnju autoputa napravi sa hrvatskim konzorcijumom "Konstruktor" i grčko-izraelskim konzorcijumom "Aktor šikun binui".
Autoput od Bara do granice sa Srbijom trebalo bi da bude dug oko 170 kilometara. Predviđeno je da se prvo gradi deonica od Podgorice do Mateševa, u pravcu Kolašina. (Zatvori)
 27.05.2011 (09:29:37)

ZAGREB - Ako se još prije nekoliko dana činilo kako zaključenje hrvatskih pregovora s Europskom unijom ipak neće morati čekati srpsko dobivanje kandidature, o čemu će ministarsko vijeće EU odlučivati u listopadu, budući da ta kandidatura nije bila izvjesna, nakon uhićenja Ratka Mladića sve se ponovo može promijeniti. Opširnije...
Na ideju o povezivanju zaključenja pregovora s Hrvatskom s davanjem kandidature Srbiji te početkom pregovora s Crnom Gorom došli su britanski diplomati, lobirajući za zapadnobalkanski »veliki prasak« na summitu EU u prosincu. Međutim, britanski »veliki prasak« ugrozio je posljednji izvještaj glavnog haškog tužitelja Sergea Brammertza Vijeću sigurnosti UN-a, u kojem Brammertz daje negativno mišljenje o suradnji Srbije s Haškim sudom, zbog čega odobrenje kandidature Srbije nije imalo nikakvih izgleda na uspjeh. Sve do jučer.
Hapšenje najtraženijeg haškog bjegunca moglo bi ponovo oživjeti planove britanskih diplomata. U tim planovima regija se tretira u paketu, a regionalna stabilizacija ima prioritet. Tu je stabilizaciju, u skladu s takvim planovima, moguće osigurati samo uravnoteženim pristupanjem zemalja u regiji Europskoj uniji. Prije nekoliko godina taj se pristup ogledao kroz ideju o zajedničkom ulasku u EU svih zemalja zapadnog Balkana, sve dok Hrvatska nije odmakla toliko daleko da je takva ideja postala besmislena. No ideja o »balkanskom paketu« nije u potpunosti iščezla i danas se nazire u ideji da pristupanje Hrvatske i Srbije Europskoj uniji ipak mora biti usklađeno, jer bi suprotan scenarij pridonio destabilizaciji regije i omogućio otklizivanje Srbije u rusku interesnu sferu.
Britanci, međutim, nisu usamljeni s takvim prijedlozima jer su svih ovih godina imali snažnu potporu tradicionalnih britanskih saveznica, poput Nizozemske, skandinavskih zemalja, Danske... Kandidatura i bez Hadžića?
Nizozemska je, međutim, istodobno predstavljala najtvrđi orah na putu Srbije prema EU, jer je nizozemska vlada zbog kompleksa Srebrenice i sramotne uloge njezinog bataljuna UN-a u srebreničkom pokolju inzistirala na punoj suradnji Beograda s Haškim sudom, dakle i na hapšenju haških bjegunaca Ratka Mladića i Gorana Hadžića.
Nizozemska je još prije tri godine, kada je u Luksemburgu Srbija potpisala Sporazum o suradnji i pridruživanju s Europskom unijom (SSP), pokazala da je spremna na kompromis. Tada je naime dogovoreno kako će se SSP Srbije s EU ostati zamrznut sve dok Haški sud ne da zeleno svjetlo, odnosno do uhićenja preostalih haških bjegunaca. U međuvremenu je Beograd uhitio Radovana Karadžića , glavnog tvorca genocida nad bošnjačkim i hrvatskim stanovništvom u BiH, kojemu je u međuvremenu počelo i suđenje u Haagu, a sada, nakon Mladićevog uhićenja, na slobodi ostaje još samo Goran Hadžić.
Može li Srbija, nakon uhićenja Mladića, računati na dobivanje kandidature i bez Hadžića? Ako znamo da je Srbija zamalo dobila kandidaturu za EU i bez uhićenja Mladića, takav ishod ne bi bio neočekivan.
www.novilist.hr
www.seebiz.hr
(Zatvori)
 26.05.2011 (09:46:49)

LJUBLJANA - Društva unutar Holdinga Slovenske elektrarne (HSE) lani su proizvela rekordnih 8,4 TWh električne energije, a prodaja se povećala za 23 posto na 16 TWh. Opširnije...
Čisti prihodi od prodaje iznosili su 909 milijuna eura, a čista dobit 103 milijuna eura. HSE je prošle godine na strana tržišta izvezao energiju u vrijednosti od 427 milijuna eura, 72 posto više nego 2009.
Proizvodnja električne energije u prvom se tromjesečju 2011. na godišnjoj razini povećala za 2 posto, a prodaja za 54 posto. Hidroelektrane HSE-a u prva su tri mjeseca ove godine proizvele čak 36 posto cjelokupne električne energije na razini grupe.
(Zatvori)
 23.05.2011 (09:29:32)

KOLUMNA - S nestrpljenjem je škvadra s fejsa iščekivala smak svijeta. Odbrojavalo se kao za Novu godinu, ljudi se pozdravljali kao Dudek pred put u Njemačku, radile se posljednje večere, roštiljade, odustajalo od dijeta, izjavljivale ljubavi, mirili se u svađi, i sve je bilo spremno za konačni sud. I onda ništa. Malo tuče u Zagrebu, zagrmilo nad Kvarnerom, grunuo auspuh u Osijeku i to je bilo to. Opširnije...
Svi gledaše prema Suncu, a ovo sjaji kao da će tako još 5 milijardi godina. Suze i očaj na fejsu. Svi ''bockaju'' jedni druge da provjere jesu li živi ili i na onom svijetu duše imaju Facebook. Nakon ovakve katastrofe najbolje je popit pivu, sjest na verandu i čekat novi smak svijeta. Eno ga Maye zovu pred Božić 2012! Ako nas tada ne prekine onda nam nema druge nego ući u Europu 2013. pa da mi izazovemo smak svijeta, ili barem Unije koja nam se krvi napila svih ovih godina.
Nemalo puta su novinari i komentatori ovdašnjih prilika uspoređivali EU s bivšom Jugoslavijom. U tijeku rata ni jednom Hrvatu nije se dalo iz jedne unije ući u drugu. Puhalo se na hladno, a na spomen Europe, jedino bi zasjale oči kad bi netko izvadio pokojne marke i pitao: ''Hoćemo li pazarit po srednjem tečaju?'' Uništila Unija ''orlove'', krenulo s eurima, sjatilo se država u Uniju više nego što ih ima na Eurosongu. Nedavni intervju s Jožetom Mencigerom za ''Berliner Zeitung'' otkrio je Nijemcima toplu vodu sa špine s koje mi već godinama peremo šporku robu. Naime, čovjek im lijepo rekao da ga EU podsjeća na Jugoslaviju iz '83. Jest da sam tada imao deset godina, jest da smo se pripremali za Olimpijske igre, mazao se Eurokrem i zamiješao Kraš express, a da ne govorimo koliko litara se Divke popilo, no činjenica je da je posustalo tada gospodarstvo, mislim da su se još uvijek ''prepucavali'' Irak i Iran, i da se na autima gledala registarska tablica za parne i neparne brojeve.
Ne uzimajte mi za zlo ako griješim, bilo je davno, i čovjek se iz tog vremena radije prisjeća ''Šibenke'' i ''Amadeusa'' koji je započinjao karijeru, nego sjednica CK SKJ. Ali da podsjeća, podsjeća. Kao i u Jugi, tako i u EU predsjedaju po šest mjeseci jedna od članica Unije. ''Mi'' smo imali one predsjednike predsjedništva pa su se vrtjeli oko onog stola kao da igraju ''stolice''. Tada su Slovenci i Hrvati jamrali da sav novac ide u Beograd, a da samo oni rade, zatim je Beograd slao pomoć u BiH, Kosovo, Makedoniju, kao nerazvijenim republikama.
Sličan scenarij sada EU ima s Grčkom, Portugalom, Irskom... Nijemci misle da pomažu neradnim Grcima, Grci misle da sve ide u Njemačku i shvatiš da su svugdje ljudi isti, i da govno jednako smrdi i u Grčkoj i na velebitskom kršu. Po svemu sudeći, i onim najjačim zagovornicima EU ona bi mogla predstavljati ogromno razočaranje. EU krpa rupe na brodu koji se dobrano nagnuo. Sav pozitivan stav o Uniji koja bi trebala postati svjetski ekonomski lider izgubio se u međusobnom optuživanju članica da jedne rade previše, dok druge rade premalo za ''općenarodnu dobit''. Poznato, zar ne?
Ako je išta dobro u ovom kafkijanskom ''procesu'' primanja u EU onda je to što smo konačno primorani složiti sve razbacane kockice na mjesto u lijepoj našoj igraonici. Kultiviranje naroda koji se dičio kulturom, no koju je pojeo pretvorbeni primitivizam pokazao je gdje nam je stvarno mjesto. Bit ćemo posilna radna snaga imućnima jer smo godinama krali sami sebi. Snalažljiviji vazali eurobirokratskog sistema, izborit će se za finu plaćicu u administraciji i na funkcijama, a mali puk zadojen mržnjom, skepsom, i vječnom konfrontacijom, igrat će poznatu igru ''Simon says'' i skakati kako odluči birokratski sistem EU.
Na kraju, možda sudnji dan uistinu stigne ulaskom Hrvatske u Uniju. Sjećate se onog vica u kojem Hrvati sjednu na sva administrativna mjesta u Uniji, i EU se raspadne nakon godinu dana? Sve vodi k tome da će EU sličiti Jugoslaviji. Članice su prezadužene, akumulacija kapitala se ne troši na investicijske planove već na socijalno podilaženje. Komparacija je neminovna, jer bivša Juga je vrijedila dok je narod živio od kredita koje bi pojela inflacija, dok su se gradile kuće i brisale nule na dinaru. Tko će brisati nule na euru?
Trebaju li Europi Kraš express i Eurokrem kad imaju Nutellu? Monitoring nad malom Hrvatskom neće riješiti mnogo veći problem funkcioniranja Unije. Možda je ulazak Hrvatske u EU nasušno potreban, da se pokaže ljudima kako se izlazi iz nje. Kad "rastočimo" Uniju, možemo opet mirno sjesti uz pivu i čekati neki novi smak svijeta, pogodniji za sve nas…ja bih onu s limunom, lijepo molim…
www.seebiz.eu
(Zatvori)
 18.05.2011 (09:45:15)

LJUBLJANA - Pivovarna Laško ovog će ljeta od vlasnika moći dobiti najviše 36,3 milijuna eura, dok je slovenskom društvu potrebna financijska injekcija od najmanje 50 milijuna eura, navodi prvi nadzornik Vladimir Malenkovič. Opširnije...
Uprava će na sjednici u četvrtak najvjerojatnije predložiti dodatnu dokapitalizaciju, vjerojatno za vanjske ulagatelje.
Pivovarna će isto tako vjerojatno biti prisiljena prodati 23,34-postotni udio u Mercatoru kako bi sanirala dugove od 450 milijuna eura od kojih većina dospijeva na naplatu 30. lipnja. Nadzornici će na sutrašnjoj sjednici raspravljati i o nova dva člana nadzornog odbora za koje je pristiglo preko 20 prijava.
(Zatvori)
 16.05.2011 (09:39:32)

LJUBLJANA - Slovenska poduzeća i samostalni poduzetnici s područja graditeljstva u travnju su imali 166,5 milijuna eura dospjelih nepodmirenih obveza, 22,5 milijuna eura više nego krajem 2010. Opširnije...
Njihov iznos dospjelih nepodmirenih obveza u ožujku je iznosio 170,5 milijuna eura, govore podaci Agencije za javnopravne evidencije i usluge (AJPES).
U graditeljstvu je skoro trećina svih dospjelih nepodmirenih obveza u slovenskom gospodarstvu, a tu su i poduzeća s područja trgovine i održavanja motornih vozila (74,5 milijuna eura nepodmirenih obveza), prerađivačkih djelatnosti (54,6 milijuna eura), stručnih i znanstvenih djelatnosti te ugostiteljstva (47,8, odnosno 33 milijuna eura).
(Zatvori)
 10.05.2011 (10:12:23)

BEOGRAD - Manjinski dioničari Soko Štarka su odlučili, nakon promjene većinskog vlasnika i preuzimanja kompanije od strane Atlantic Grupe, radikalizirati svoje nezadovoljstvo poslovnom politikom većinskog vlasnika. Opširnije...
Naime, dioničari tvrde da je nastavljena politika bivšeg vlasnika Grand Kafe da većinski vlasnik izbjegava suradnju s Udruženjem manjinskih dioničara, da ne isplaćuje dividende i da nije zainteresiran za otkup dionica manjinskih dioničara, iako su mu manjinski dioničari dostavili zvanično ponudu za otkup njihovog manjinskog paketa dionica.
Poseban problem je što većinski vlasnik ne isplaćuje dividende od 2007. godine i da je neraspoređena dividenda narasla na 20,64 milijuna eura. Kompanija posluje odlično i na obrtnoj imovini, zalihe i kratkoročna potraživanja, ima 35,96 milijuna eura, ali ni to nije dovoljno da na kraju poslovne godine manjinski dioničari dobiju dividendu koja ostaje neraspoređena. Radnici su iz Atlantic Grupe primili kratku informacihju da će o dividendi odlučivati skupština koja će se održati do kraja lipnja.
www.seebiz.eu (Zatvori)
|
 30.05.2011 (09:29:43)
PODGORICA - Crnogorski ministar saobraćaja i pomorstva Andrija Lompar trebalo bi da se sastane sa predstavnicima EIB-a oko novca za auto put do granice sa Srbijom.
 27.05.2011 (09:29:37)
ZAGREB - Ako se još prije nekoliko dana činilo kako zaključenje hrvatskih pregovora s Europskom unijom ipak neće morati čekati srpsko dobivanje kandidature, o čemu će ministarsko vijeće EU odlučivati u listopadu, budući da ta kandidatura nije bila izvjesna, nakon uhićenja Ratka Mladića sve se ponovo može promijeniti.
 26.05.2011 (09:46:49)
LJUBLJANA - Društva unutar Holdinga Slovenske elektrarne (HSE) lani su proizvela rekordnih 8,4 TWh električne energije, a prodaja se povećala za 23 posto na 16 TWh.
 23.05.2011 (09:29:32)
KOLUMNA - S nestrpljenjem je škvadra s fejsa iščekivala smak svijeta. Odbrojavalo se kao za Novu godinu, ljudi se pozdravljali kao Dudek pred put u Njemačku, radile se posljednje večere, roštiljade, odustajalo od dijeta, izjavljivale ljubavi, mirili se u svađi, i sve je bilo spremno za konačni sud. I onda ništa. Malo tuče u Zagrebu, zagrmilo nad Kvarnerom, grunuo auspuh u Osijeku i to je bilo to.
 18.05.2011 (09:45:15)
LJUBLJANA - Pivovarna Laško ovog će ljeta od vlasnika moći dobiti najviše 36,3 milijuna eura, dok je slovenskom društvu potrebna financijska injekcija od najmanje 50 milijuna eura, navodi prvi nadzornik Vladimir Malenkovič.
|