 31.08.2010 (09:34:47)

ZAGREB - Iako su se očekivala još lani, kada je val globalne krize najjače pogodio i hrvatsko gospodarstvo, velika kompanijska spajanja i preuzimanja dogodila su se tek ove godine. Počelo je s nekoliko manjih transakcija, da bi se stvari zahuktale HT-ovom kupnjom sistem-integratora Combisa, zatim ABB-ovom (vodeće svjetske kompanije u energetici i automatizaciji) akvizicijom Exora, a početak ljeta označila je najzvučnija transakcija u regiji, Atlanticovo preuzimanje Droge Kolinske. Opširnije...
- Smatram da je riječ o doista spektakularnom dealu, ponajprije zbog
činjenice da označava pad svojevrsne barijere kod tvrtki u regiji koje
su se ustručavale međusobnog vlasničkog povezivanja zbog
kvazipolitičko-domoljubnih razloga, ocjenjuje Jurgis Oniunas, osnivač
Asendanta, tvrtke koja je posredovala u dvije od tri najzvučnije
ovogodišnje preuzimačke transakcije u Hrvatskoj.
Oniunas kaže da će se proces vlasničkog restrukturiranja velikih
sustava u Hrvatskoj i okolici nastaviti, kako zbog pritisaka krize koja
utječe na nedostatak ili pak skupoću svježega kapitala, tako i zbog
činjenice da je tržište bilo koje od zemalja u okružju premalo da bi
jamčilo opstanak ikome, pa i najvećim igračima.
- Tvrtke koje žele opstati morat će se širiti na nova tržišta ili
raditi konsolidaciju unutar sektora. Smatram da ćemo u budućnosti
vidjeti mnogo selektivnih kupnji, jer će prodavatelja biti puno više
nego kupaca, komentira stanje preuzimanja i spajanja Oniunas.
Osim te tri transakcije, Hrvatska ove godine nije oskudijevala u preuzimačkim aktivnostima. Belišće ( ZSE:BLSC-R-A) je steklo većinski udio u Bilokalniku ( ZSE:BLKL-R-A),
Agrokor je kupio nekoliko trgovačkih lanaca u primorju, a Žito Marka
Pipunića je zajedno s M-San ulaganjima osim PPK Valpova preuzelo još
nekoliko poljoprivrednih poduzeća. Crobenz je zbog prevelike
koncentracije Ine ( ZSE:INA-R-A)
na tržištu prodan ruskom Lukoilu, Adriaticu.net dokapitaliziralo je
nekoliko domaćih tvrtki, no daljnja preuzimanja vodit će
najvjerojatnije strane kompanije, ili one iz sektora ili pak
profesionalni preuzimači u smislu investicijskih ili private equity
fondova.
Iako neki sektori i u današnje vrijeme doživljavaju rast, pad
gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj i susjednim zemljama uteg je oko
vrata za sve kompanije koje nisu većim dijelom ili u potpunosti
okrenute velikim svjetskim tržištima, pa se u mnogim industrijama može
očekivati novi val konsolidacije. Tko će to raditi, teško je reći, no
Oniunas smatra da su za ovaj dio svijeta zainteresirani i prisutni,
osim domaćih, i veliki strani igrači. Potvrda toj njegovoj izjavi je i
kupac Exora, globalna korporacija ABB, a on tvrdi i da na polju
institucionalnih igrača, velikih private equity i venture capital
fondova, postoji interes za kvalitetne kompanije.
- Pogledajte samo akviziciju Droge, gdje je uz Atlantic ( ZSE:ATGR-R-A)
sudjelovalo i nekolicina velikih private equity igrača. Oni su prisutni
na domaćem tržištu, no trenutačno za njih nema zanimljivih meta koje bi
zadovoljile njihove apetite. Većina fondova ne želi ulaziti u poslove
od manje od 15 milijuna eura ili čak više, osim ako je riječ o
kompanijama koje su komplementarne nekim njihovim prijašnjim
akvizicijama, objašnjava Oniunas.
Kao sektore u kojima očekuje veći broj preuzimanja i spajanja Oniunas
ističe građevinu i turizam, a razloge zbog kojih dosad nije bilo veće
aktivnosti na tom polju vidi s jedne strane u nerealnim očekivanjima
vlasnika te statusu quo koji su uspostavile banke.
- U trenutačnoj situaciji vlasnici su ti koji potencijalno gube sve što
su godinama stvarali, pa s njihove strane nema motiva za pronalaženje
rješenja. Također, banke koje su financirale građevinare trebale bi
nešto izgubiti da bi od njih krenula inicijativa, kaže Oniunas.
Da je to tako, najbolje svjedoči slučaj Peveca, gdje su vlasnici na sve
moguće načine izbjegavali gubitak, a stečaj i restrukturiranje počelo
je na inicijativu zaposlenih te bankarskih institucija.
Ascendant, koji je zbog svojih dobrih referenci i povezanosti s
međunarodnom mrežom IMAP ove godine lider u poslovima M&A u regiji,
do kraja godine očekuje završetak četiri do pet transakcija u Hrvatskoj
i susjednoj BiH u sektorima distribucije, IT-a, medicine, farmaceutike
i građevine.
www.seebiz.eu (Zatvori)
 27.08.2010 (09:37:17)

BANJA LUKA - Vlada Republike Srpske (RS) dala je danas saglasnost da u nedjelju, 29. avgusta sa slovenačkom kompanijom CPM Maribor bude potpisan ugovor o koncesiji za izgradnju dionice autoputa Banjaluka - Doboj, izjavio je Srni ministar saobraćaja i veza RS Nedeljko Čubrilović. Opširnije...
Čubrilović je napomenuo da, prema Zakonu o koncesijama i ugovoru koji
je postignut, koncesionar obezbjeđuje 300.000.000 evra, a i više ako
bude potrebno, te da su sredstva obezbijeđena od slovenačkih banaka.
On je precizirao da je Vlada RS donijela rješenje kojim se daje
saglasnost na Prijedlog ugovora o upravljanju ugovorom između Vlade RS,
"Mreže autoputeva" Banjaluka i preduzeća CPM Maribor.
Čubrilović je najavio da će ugovor biti potpisan u nedjelju u Banjaluci
i to za svaki lot posebno. Ugovor se odnosi na dionicu Banjaluka -
Doboj, a pregovori između "Mreže autoputeva" odnosno Vlade RS i CPM
Maribor su završeni i dogovoreni su uslovi pod kojim ova podkoncdesija
može biti prenesena.
On je rekao da su to uglavnom uslovi koji su postignuti u pregovorima
za koncesiju sa austrijskom kompanijom Strabag, te da su izmjene
izvršene u veoma malom broju članova ugovora. Čubrilović je napomenuo
da ugovor obezbjeđuje pravnom licu na koga je prenijeta koncesija,
direktnu vezu sa Vladom RS.
U ime Vlade RS ugovor će potpisati premijer RS Milorad Dodik i ministar saobraćaja i veza RS Nedeljko Čubrilović.
www.seebiz.eu (Zatvori)
 26.08.2010 (08:40:10)

ANALIZA - Grupa Mercator će zaslugom preuzimanja unatoč slabijim gospodarskim prilika i u drugoj polovini godine ostvariti veću rast nego u prvom. Pravi rast dobiiti nije za očekivati. Opširnije...
Dobit iz poslovanja ove će
se godine približiti brojci od 100 milijuna eura, a čiste dobiti oko 30
milijuna. Rast dobiti od preko 40% bit će prvenstveno rezultat novog
vrednovanja nekretnina koje su dobit podigli već u prvih pola godine.
Zbog preuzimanja će međugodišnji rast prihoda od prodaje u drugom
polugodištu iznositi oko 7 posto pa će Grupa ove godine dosegnuti oko
2,87 milijardi eura prihoda od prodaje. Mercator očekuje da će prilike
na tržištu u drugom dijelu godine biti jednako loše kao i u prvom. Tri
ključna tržišta, uključujući slovensko, još su u recesiji.
Najslabije prilike Mercator (LJSE:MELR)
očekuje u BiH gdje je u prvih pola godine BDP pao 3,5 posto. Loše je i
u Hrvatskoj koja bilježi pad BDP-a od 2,5 posto dok u Srbiji koja
bilježi blagi rast, kompanija ima problema s padom vrijednosti dinara.
U prvom je polugodištu Mercator za nove investicije utrošio 45 milijuna
eura, a najviše, 20 milijuna, za preuzimanje Getroa u Hrvatskoj. U
drugom polugodištu potrošit će još 75 milijuna.
Najveća predviđena investicija je u Bugarskoj gdje gradi četiri
trgovačka centra. U Crnoj Gori je preuzeo mrežu Panto marketai postao
najveći trgovac u toj zemlji. Nedavno je kupio 22 trgovine Čoke u
Srbiji za što još čeka dozvolu tamošnjeg regulatora. U drugom dijelu
godine nisu isključena i nova preuzimanja. Namjera za preuzimanjem
Merkura je, čini se, u potpunosti propala, iako je predsjednik Uprave
Žiga Debeljak izjavio kako nisu isključeni i novi pregovori po tom
pitanju.
Rast Mercatora u prvom polugodištu je posljedica preuzimanja. Tako je
Getro rastu doprinio s čak 11 posto. Prihodi od prodaje u Hrvatskoj,
zaslugom Getroa, povećani su 31 posto, a rast od 1 posto ostvaren je i
na tržištu Srbije.
www.seebiz.eu
(Zatvori)
 25.08.2010 (09:43:16)

LJUBLJANA - Goldman Sachs za ulazak u Novu ljubljansku banku nudi 200 milijuna eura. Opširnije...
Za taj bi novac
dobio 12-postotni udjel, tako da bi se kolač KBC-a smanjio na 23 posto.
Goldman Sachs predlaže državi da zadrži većinu u Nadzornom odboru no
zahtijeva da se odrekne utjecaja na Upravu, piše ljubljanski Dnevnik.
Uglavnom, pritisci Goldman Sachsa, tvrdi Dnevnik, posljednjih dana sve
su jači i sada je na potezu slovenska Vlada.
Nije nevažno i to što je KBC za savjetnika pri prodaji udjela u
NLB-u angažirala ljetos baš Goldman Sachs pa je teško vjerovati da ne
djeluju usklađeno.
www.seebiz.eu
(Zatvori)
 24.08.2010 (09:05:43)

ZAGREB - Odluku o zbrinjavanju viška Novartisovog cjepiva protiv svinjske gripe H1N1, kojim se u jesen prošle godine, u jeku pandemije, cijepilo jedva 20-ak tisuća hrvatskih građana, ovih bi dana trebali donijeti Ministarstvo zdravstva, odnosno HZZO, kojem je Imunološki zavod isporučio sve preostale količine cjepiva. Opširnije...
Početkom rujna, naime, istječe rok valjanosti cjepivu Focetria, kojeg
je u Hrvatsku stiglo 340.000 doza, "teških" 15 milijuna kuna.
Na pitanje koliko je točno doza preostalo nakon izuzetno slabog
interesa građana za cijepljenje te kada će se i gdje ono uništiti, iz
Direkcije HZZO-a nismo dobili odgovor. U Imunološkom zavodu ( ZSE:IMZV-R-A),
koji je uvezao Focetriju, ograđuju se od nastavka priče o pandemijskom
cjepivu, jer kod njih na skladištu, kažu, nema više nijedne doze.
- Imunološki zavod nema zalihe cjepiva Focetria, tako da nema potrebe
ni za njegovim zbrinjavanjem. Sva Novartisova roba koja je povučena,
isporučena je HZZO-u i u Srbiju, kaže direktor Imunološkog zavoda Darko
Dvornik.
Još prije dva-tri mjeseca njegova je prethodnica na čelu IMZ-a, Tatjana
Sindik-Milošević, procijenila da zbrinjavanje preostalog cjepiva protiv
svinjske gripe neće stajati više od 2.500 kuna,
dok su u tvrtki Kemis-Termoclean, ugovornom partneru IMZ-a za njegovo
zbrinjavanje, bili daleko oprezniji u procjeni troška spaljivanja
cjepiva. Ono se, naime, spaljuje u Beču, jer Hrvatska nema kapacitete
za zbrinjavanje takvog otpada, a izvoz cjepiva za spaljivanje znači da
treba osigurati novac za transport i pribaviti čitav niz dozvola.
Po završetku pandemije svinjske gripe na lageru je ostalo otprilike 320
tisuća doza, no cijena zbrinjavanja računa se po težini pa stručnjaci
tvrde da to hrvatsku državu neće mnogo koštati.
Epidemiolozi smatraju da bi cjepivo moglo poslužiti i za novi val
pandemije, ako se virus svinjske gripe A/H1N1 bitno ne promijeni. No,
po svim najavama ovaj će virus biti sastavni dio sezonskog cjepiva za
iduću zimu, tako da je opravdanost čuvanja postojećih zaliha cjepiva
više nego upitna. Osim toga, proizvođač cjepiva Focetria, švicarski
Novartis, koji je jedini ovlašten za produljenje roka valjanosti, do
danas nije objavio rezultate analiza koje bi potvrdile da će ono biti
djelotvorno i nakon isteka roka. www.seebiz.eu (Zatvori)
 18.08.2010 (09:27:35)

MOSTAR - Dobre vijesti stigle su iz mostarske tvrtke Aluminij koju su posjetili predstavnici tvrtke Hyundai Aluminum koji su zainteresirani za otkup njihova metala. Opširnije...
Predmet razgovora Daesunga Kima, mlađeg ravnatelja upravljanja u
južnokorejskoj tvrtci Global Siis CO., Ltd i predstavnika
gospodarstvenika mostarskoga kraja bila je uspostava gospodarske
suradnje u ponuda južnokorejske tvrtke za redoviti otkup Aluminijeva
primarnog metala za korejsko tržište.
Kima je primilo visoko izaslanstvo Aluminija iz Mostara te mu je, nakon
zaprimanja specifikacija o željenim proizvodima za otkup, obećalo kako
će krajem rujna dobiti odgovor jer se tada očekuje otvaranje prostora
za izvoz mostarskoga metala i na azijsko tržište.
Također, razgovaralo se i o mogućnostima zajedničkih ulaganja, u prvomu
redu u elektroenergetske projekte, ali i u proizvodnju dijelova za
automobilsku industriju te u projekt recikliranja aluminija, stoji u
priopćenju ureda za odnose s javnošću mostarske tvrtke. www.seebiz.eu (Zatvori)
 12.08.2010 (09:40:20)

ANALIZA - U razdoblju od 01.06.2010 do 01.08.2010 na našoj stranici imali ste prilike glasati na anketno pitanje i pomoći nam da otkrijemo čije mliječne proizvode hrvatski potrošači najviše kupuju. Kao mogući odgovor ponudili smo Dukat, 'Z Bregov, Kim, Meggle, Alpsko mleko, Natura, Tonka te najjeftinije. Opširnije...
U navedenom periodu glasovalo je 600 posjetitelja a rezultati ankete su dali zanimljive odgovore o navikama hrvatskih potrošača.
Najviše nas je iznenadila velika razlika u glasovima između dva najveća
i najrenomiranija branda, 'Z Bregov i Dukata. Dok je gotovo polovica
(45,2%) posjetitelja glasovalo da najviše kupuje 'Z Bregov mliječne
proizvode, za Dukatove proizvode se odlučilo tek 15,5% posjetitelja.
Utoliko smo više zabrinuti nedavnim poskupljenjem mlijeka 'Z Bregov. S
obzirom da su Dukat i 'Z Bregov perjanice hrvatske mljekarske
industrije, očekivali smo da će većina glasova biti ravnopravno
podijeljena između ova dva giganta. Tomu u prilog ide i zastupljenost
različitih vrsta mliječnih proizvoda na policama dućana i supermarketa,
gdje Dukat i 'Z Bregov daleko prednjače po broju raznih artikala pred
ostalim proizvođačima a gotovo da nema vrste proizvoda a da ova dva
branda nemaju svojeg renomiranog predstavnika.
Anketa - mlijeko i mliječni proizvodi, kolovoz 2010.
Brand Broj glasova Postotak
'Z Bregov 271 45,2%
najjeftinije 111 18,5%
Dukat 93 15,5%
Meggle 52 8,7%
Kim 38 6,3%
Natura 19 3,2%
Tonka 11 1,8%
Alpsko mleko 5 0,8%
Pomislili smo da je tako velika prednost 'Z Bregov proizvoda u anketi
posljedica povoljnijih cijena 'Z Bregov proizvoda u odnosu na Dukat i
ostale proizvođače, međutim provjerili smo cijene u trgovačkim lancima
i zaključili da 'Z Bregov i Dukat spadaju u razred nešto skupljih
proizvođača mliječnih proizvoda sa vrlo sličnim cijenama proizvoda.
Sagledavši prošlost ovih dviju kompanija, možemo reći da se 'Z Bregov
(zapravo Vindija) za ovaj status među potrošačima izborio strpljivo
gradeći svoje prehrambeno carstvo (osnovana 1959. godine), s poznatim
ali neeksponiranim većinskim hrvatskim vlasnikom Dragutinom Drkom, te
gajeći kult kvalitetnih proizvoda utemeljenih na tradiciji.
S druge strane Dukat već desetljećima predvodi hrvatsku mljekarsku
industriju. Dva puta je mijenjao ime, prvi puta je 1999. g. ime
promijenio iz Dukata (to ime je dobio 1969. godine) u Lura, a zatim je
2007 g. vratio staro ime Dukat. Vlasnik je također mijenjan dva puta.
Prvo je u kompaniju početkom 90-tih iz javnog vlasništva preuzeo Luka
Rajić, da bi Dukat 2007. godine prodao za 2,058 milijardi kuna
francuskom mljekarskom gigantu Lactalisu. U rujnu 2008. Dukat preuzima
i KIM - Mljekara Karlovac d.d.
Izgleda da su sve ove promjene u Dukatu (ZSE:LURA-R-A),
te prelazak u ruke stranim vlasnicima utjecale na velik dio vjernih
potrošača, da Dukatove proizvode zamijene proizvodima 'Z Bregov, ali i
drugih proizvođača.
Da je kriza utjecala na prehrambene navike potrošača, vidjelo se i na
ovoj anketi jer se skoro petina (18,5%) glasača ankete izjasnila da
kupuju najjeftinije mlijeko i mliječne proizvode. S obzirom da ova
grana prehrambene industrije zahtjeva visoku sanitarnu kontrolu, a
potrošači su skloniji kupovanju samo provjerenih proizvoda, ovaj
postotak koji se odlučio za najjeftinije proizvode nije zanemariv.
Kod ovog dijela potrošača u prvi plan su došle robne marke trgovačkih
lanaca jer upravo one nude uglavnom najjeftinije mliječne proizvode, a
te razlike u cijenama nisu zanemarive. Na primjeru naših tablica s
cijenama iz supermarketa (klikni na tabelu od 29-31.07.2010) vidi se da
je cijena najjeftinijem tekućem jogurtu, primjerice, 1,49 kn u
Intersparu, manja za 40% od cijene Dukatovog tekućeg jogurta, 2,29 kn u
Intersparu. Najjeftinije vrhnje za kuhanje od 500 g, primjerice 10,06
kn u Mercatoru, je 36% jeftinije od Dukatovog, 15,60 kn u Mercatoru. Na
istom primjeru, dakle vrhnja za kuhanje, u Kauflandu je razlika u
postotku još i viša (7,79 kuna najjeftinije - 13,89 kuna Dukatovo -
razlika je i 44%). Slične su razlike u cijenama i kod ostalih artikala
mliječnih proizvoda, pa je jasno zašto se dio potrošača odlučio na
najjeftinije proizvode. Najjeftiniji proizvodi najčešće su proizvodi
manjih proizvođača iz Hrvatske ali mogu se naći i proizvodi porijeklom
iz BiH, Njemačke te ostalih zemalja.
Od ostalih proizvođača mliječnih proizvoda koji su sudjelovali u anketi
spomenuli bismo Meggle (8,7%) te KiM (6,3%) koji polako, ali sigurno
zauzimaju mjesto među vodećim proizvođačima. KiM je od 2008. godine
postao Dukatov brand pa bismo u analizi ankete, glasove koje je dobio
KiM mogli pridodati Dukatu, no to ne bi puno popravilo "krvnu sliku"
Dukatu. Da bi se više približili brandovima 'Z Bregov i Dukatu moraju i
dalje povećavati paletu proizvoda te (prema našem mišljenju) nuditi
proizvode po nižim cijenama.
Proizvođači Natura (Đurđevac), Tonka (Rijeka), Alpsko Mleko (Ljubljana)
prema rezultatima ankete nisu za sada značajnije zastupljeni kod
hrvatskih potrošača. Razlog tomu može biti i njihova slabija
marketinška aktivnost od vodećeg dvojca, no Natura i Tonka nude
proizvode koji su ipak cjenovno nešto povoljniji od Dukata i 'Z Bregova.
www.seebiz.eu
(Zatvori)
 04.08.2010 (09:44:39)

ZAGREB - Dogovor hrvatske premijerke Jadranke Kosor i slovenskog premijera Boruta Pahora da će se problem stare devizne štednje štediša Ljubljanske banke riješiti u sljedeća tri mjeseca naišao je na oprečne reakcije u obje zemlje. Opširnije...
I dok u Sloveniji dio političara i javnosti takav dogovor smatra
slovenskim popuštanjem Hrvatskoj, u Hrvatskoj su glasniji komentari
kako Slovenija odugovlači s rješavanjem problema.
Ekonomski stručnjak Silvije Orsag za Slobodnu
Dalmaciju je prokomentirao najave iz Slovenije da bi se problem štediša
mogao rješavati pred Bankom za međunarodna poravnanja.
"Ta se banka ne bavi sporovima kao što je ovaj. Uvođenje Banke u
igru izgleda mi kao daljnje odugovlačenje Slovenije da riješi problem",
procjenjuje Orsak i dodaje kako je Slovence na takvu ideju vjerojatno
navela činjenica da se pred Bankom za međunarodna poravnanja rješavao
problem sukcesije zemalja bivše Jugoslavije.
Banka za međunarodna poravnanja inače pruža različite oblike pomoći
središnjim bankama članica kako bi se održala stabilnost svjetskog
financijskog sustava, pa uzevši to u obzir, još više iznenađuje
slovenski prijedlog da se pred tu instituciju iznese problem
Ljubljanske banke.
No, ekonomski analitičar Žarko Primorac smatra da je to moguće ukoliko se obje zemlje tako dogovore.
"Mi ne znamo koju su osnovu za rješavanje problema Ljubljanske banka
dogovorili premijeri, ako su dogovorili. Tek kad dvije strane
dizajniraju model rješavanja pitanja Ljubljanske banke, moći će se reći
da li je Banka pravo mjesto za to", rekao je Primorac.
Podsjetimo, premijeri su nakon razgovora na Bohinju ovog vikenda rekli kako će se rješenje za Ljubljansku banku tražiti "na temelju međunarodnih ugovora uz poštivanje prava pojedinca".
www.seebiz.eu
(Zatvori)
|
 27.08.2010 (09:37:17)
BANJA LUKA - Vlada Republike Srpske (RS) dala je danas saglasnost da u nedjelju, 29. avgusta sa slovenačkom kompanijom CPM Maribor bude potpisan ugovor o koncesiji za izgradnju dionice autoputa Banjaluka - Doboj, izjavio je Srni ministar saobraćaja i veza RS Nedeljko Čubrilović.
 26.08.2010 (08:40:10)
ANALIZA - Grupa Mercator će zaslugom preuzimanja unatoč slabijim gospodarskim prilika i u drugoj polovini godine ostvariti veću rast nego u prvom. Pravi rast dobiiti nije za očekivati.
 25.08.2010 (09:43:16)
LJUBLJANA - Goldman Sachs za ulazak u Novu ljubljansku banku nudi 200 milijuna eura.
 24.08.2010 (09:05:43)
ZAGREB - Odluku o zbrinjavanju viška Novartisovog cjepiva protiv svinjske gripe H1N1, kojim se u jesen prošle godine, u jeku pandemije, cijepilo jedva 20-ak tisuća hrvatskih građana, ovih bi dana trebali donijeti Ministarstvo zdravstva, odnosno HZZO, kojem je Imunološki zavod isporučio sve preostale količine cjepiva.
 18.08.2010 (09:27:35)
MOSTAR - Dobre vijesti stigle su iz mostarske tvrtke Aluminij koju su posjetili predstavnici tvrtke Hyundai Aluminum koji su zainteresirani za otkup njihova metala.
|