 19.07.2011 (09:40:51)
ZAGREB - Bivši hrvatski premijer Ivo Sanader je uz jaku policijsku pratnju doveden oko 21,50 sati u zagrebački zatvor Remetinec, nakon što je večeras izručen Hrvatskoj. Opširnije...
Pred samim zatvorom kolona od šest policijskih automobila, praćena s dva policijska motocikla, nakratko se zaustavila na pružnom prijelazu zbog prolaska teretnog vlaka.
Sanader je u Remetinec doveden automobilom iz pritvora u Salzburgu u kojem je proveo sedam mjeseci.
Policijskim vozilom iz Salzburga prevezen je do slovenske granice, gdje ga je preuzela tamošnja policija i prevezla do granice na Bregani. Tu ga je prihvatila hrvatska policija, nakon čega je u štićenoj koloni policijskih vozila u zatvorski krug dovezen oko 21,50 sati.
Kolonu su ispred zatvora dočekali mnogi novinari i fotoreporteri koji nisu imali priliku fotografirati bivšeg premijera jer je dovezen kombijem sa zatamnjenim staklima. Okupilo se i nekoliko desetaka znatiželjnika.
Prije dolaska kolone ispred zatvora je stigla interventna policija i zaustavljen je promet cestom koja vodi do zatvora.
www.seebiz.eu
(Zatvori)
14.07.2011 (11:25:55)
KOLUMNA - Znamo li da turistička industrija danas generira oko 11 posto ukupnog globalnog društvenog proizvoda, s ukupno ostvarenim prošlogodišnjim prihodom od čak 693 milijarde eura, te da Svjetska turistička organizacija predviđa konstantan godišnji por Opširnije...
No sve veće razlike u raspodjeli tog iznimnog udjela u pojedinim nacionalnim ekonomijama, uz neizostavni faktor atraktivnosti destinacije i kvalitete merketinga,u velikoj mjeri ovise i o prihvaćanju i primjeni tehnoloških inovacija u području novih informacijskih i komunikacijskih tehnologija.
Ulazeći u ljetne mjesece, sve države koje u turizmu vide značajni dio nacionalnog proizvoda često koriste razne statističke pokazatelje kako bi impresionirale domaću javnost,a konkurenciji pokazale svoje prednosti. Jesen se pak koristi za rezimiranje postignutih uspjeha i najavu nove još uspješnije sezone. U razdoblju globalne gospodarske krize uistinu je važno tim stvarno dobrim rezultatima i podacima unijeti i pozitivni duh toliko potreban u formuli traženja izlaza iz ekonomskih poteškoća.
No zanimljivo je osvrnuti se i na pitanje praćenja i primjene novih trendova i inovacija u turizmu, a osobito procjeni koliko su tome pridonijele nove informacijske i komunikacijske tehnologije. Da li je današnja turistička ponuda neke zemlje, regije ili mjesta prilagođena novim zahtjevima koje prosječnom korisniku turističkih usluga omogućuju upravo nove tehnologije. Upitamo li se što to novi elektronski mediji, uređaji i sustavi mogu ponuditi prosječnom turistu više i bolje nego provjeren direktan kontakt s iskusnim i motivirnim turističkim agentom, korisno je osvrnuti se na novi koncept „e-turizma“ .
Međunarodna federacija informacijske tehnologije u području prometa i turizma (IFITT) koja je institucionalizirala koncept e-turizma, kao glavne ciljeve naglašava poticanje istraživačkih projekata i razvoj globalne integralne mreže i ekspertnih baza podataka i znanja u području primjene novih ICT tehnologija u turizmu. Kako e-turizam nije samo prazna riječ, pokazuje i UNCTAD (United Nations Conference on Trade and Development) koja pokreće još 2003. godine „e-Turizam inicijativu“ prvenstveno namijenjenu zemljama u razvoju kako bi im pomogli u razvoju održivog turizma koji bi bio usklađen sa ekološkim specifičnostima i Milenijskim razvojenim ciljevima.
Program, naravno, pomaže vladinim resorima u području turizma, ali i malim i srednjim tvrtkama u turističkom sektoru, a s ciljem kvalitetnije turističke promocije korištenjem informacijske tehnologije. Niz globalnih tvrtki u području mobilnih komunikacija kroz brojne programe ulaze na tržište tih zemalja ostvarajući vlastite interese, ali i pomažući im kreirati kvalitetniju turističku ponudu, utemeljenu na korištenju svih prednosti interneta i mobilne komunikacije. Drastični primjer korištenja pogodnosti globalne komunikacije putem interneta u promociji vlastitog turizma najbolje svjedoči Kina, ali i niz azijskih high-tech zemalja koje su se posljednjih godina uspješno pozicionirale u sam vrh atraktivnih turističkih destinacija.
OECD još prije desetak godina, uglavnom motiviran određenom stagnacijom turističke industrije u nizu razvijenih zapadnih zemalja, ukazuje kako su inovacije glavna pokretačka snaga za neophodne strukturalne promjene u turističkoj industriji. Informacije o novim dalekim, ali konkurentnim destinacijama, lako postaju dostupne svima na globalnoj razini. Tehnološke promjene koje nose nove informacijske tehnologije, kao i u drugim sektorima, i u turizmu prisiljavaju stalno kreiranje novih poslovnih modela.
Tako će danas, već u priličnoj mjeri razvijene integralne turističke e-platforme ponuditi preko interneta cjelokupnu uslugu putovanja dizajniranu sukladno specifičnim željama i zahtjevima korisnika, od izbora destinacije, tranportnog sredstva, najma vozila, svih pratećih aktivnosti i sve to jednostavno potvrditi putem sms-a na mobitel korisnika. Elektronski čitači provjeriti će sms poruku na aerodromu, pri dolasku u hotel ili prilikom korištenja bilo koje druge usluge tijekom putovanja. Značajna ušteda u procesuiranju i distribuciji svih potvrda i karata omogućiti će konkurentniju cijenu cjelokupne turističke ponude. Na istom mobitelu, korisnik usluge dobivati će besplatno i sve relevantne informacije koje mu mogu korisititi tijekom ljetovanja.
Iako je proces standardizacije turističke industrije snažnije zahvatio hotelsku industriju još od formiranja prvih lanaca Hiltona i Merriota te uvođenja međunarodnog modela kategorizacije hotela, značajne promjene, uz pojednostavljenje viznih režima i postupno ukidanje brojnih restrikcija putovanja, uvelo je i uvođenje koncepta jeftinijih zračnih prijevoznika i cijenom dostupnijih karata. No, ključne promjene unijela je prije svega mogućnost individualnog pretraživanja i kupnje karata preko internet stranica. Globalni distrubucijski sistem (GDS) započeo je, međutim i s postupnim procesom standardizacije cjelokupnog sustava uključenog u turističku industriju, što je naravno preduvjet formiranja virtualnih „travel mall“-ova preko kojih bismo sutra mogli na jednom mjestu (one stop travel shop) pregledavati virtualne i međusobno integrirane kolekcije nebrojenih turističkih ponuda, dizajnirati željene turističke aranžmane, formirati vlastiti profil, te naravno uplatiti cjelokupno ljetovanje i za to dobiti elektronsku potvrdu dovoljnu za sve segmente našeg putovanja.
Budućnost turističkih ponuda, prema sve većem broju radova i analiza iz tog područja, kreće se prema izgradnji inteligentnih integralnih virtualnih sustava koji uče kroz komunikaciju s korisnicima, sustavno ažuriraju i povećavaju baze podataka, omogućuju interakcijsku komunikaciju ne samo prilikom kupnje aranžmana, već i tijekom njegovog korištenja. Pametni sustavi pomažu u izbjegavanju bilo kakvih nelogičnosti, vremenskih kolizija ili pak mogućih poteškoća izazvanih prirodnim nepogodama, štrajkovima ili prekidima relevantnih transportnih usluga. Sustavi tako mogu automatski ponuditi alternativno rješenje u slučaju bilo kakvih nezgoda ili poteškoća na putovanjima.
Za razliku od prije samo dvadesetak godina, današnji prosječni turist znatno je mobilniji, nezavisniji, i skloniji kreiranju cjelokupnog vlastitog odmora – od izbora destinacije, duljine boravka, prijevoznog sredstva, pa do svih aktivnosti i sadržaja koje očekuje tijekom boravka. Za to su mu naravno potrebne adekvatne informacije koje u pravilu prikuplja preko interneta. Nije potebno posebno navesti koliko je važno da svi uključeni u turističku ponudu sve potrebne informacije uključe na svoje web stranice. Prema jednom istraživanju, preko dvije trećine Amerikanaca navode da im e-turizam i informacije preko weba nude bolje usluge nego klasične turističke agencije.
Web stanice su naravno kvalitetan i koristan dio turističke ponude ukoliko na destinacijama postoji mogućnost pristupa internetu. Trijažnom anketom pokrivenosti wireless lokacija uzduž hrvatskih gradova vjerojatno bismo dobili zanimljive informacije. Bez namjere kritike, bilo bi korisno zaviriti u pojedine informacijske centre i provjeriti nude li besplatni wireless pristup internetu. Za svaku pohvalu su svi naši gradovi koji nude besplatni pristup internetu u većem dijelu gradske jezgre. Svjedoci smo, međutim, da brojni hoteli i apartmani još uvijek nisu dovoljno pažnje posvetili vlastitom reklamiranju preko interneta, a još manje ponudi njegovog korištenja, pri čemu ponuda interneta ili izostaje ili se često naplaćuje po nerazumno visokoj cijeni.
Teško je danas zamisliti ozbiljan kongresni turizam u bilo kojoj zemlji ukoliko ne postoji adekvatna informacijska i komunikacijska infrastruktura. Kongresni turizam, s druge strane, najlogičniji je način profesionalnog okretanja turizmu i izvan ljetne sezone. Investicija u pametno napravljen integralni sustav i nacionalnu platformu kongresnog turizma sigurno bi maksimalizirala pridodanu vrijednost koju Hrvatska ima i može ponuditi u odnosu prema konkurenciji. Nordijske zemlje u znatno nepovoljnijoj klimi, u formi „one stop shopa“ pokušavaju na nacionalnoj razini objediniti ponude prijevoza, smještaja, kongresne logistike, sveučilišnih programa, te kulturnih i gospodarskih specifičnosti nekog mjesta. Marketing usmjeren kongresnom turizmu iznimno je proaktivan i integriran u vrlo efikasan nacionalni ili regionalni branding. Irska Vlada početkom lipnja ove godine pokrenula je nacionalnu interaktivnu high-tech platformu (CULTUREFOX) za bolju turističku promociju zemlje dizajniranu kao „one-stop-shop“ za sve relevantne kuturalne institucije i događaje u zemlji te prilagođenu za mobilne telefone.
No, informacijske tehnologije danas turizmu nude ipak znatno više od sustava kvalitetnije direktne ponude, rezervacije hotelskih smještaja i zrakoplovnih karata, ili podrobnijeg informiranja o mogućim destinacijama preko web stranica. Turizam je naravno direktno povezan s prometom i sve korisne informacije o stanju u prometu ili o voznim redovima koje su uključene u integralne i interakcijske baze podataka značajno podižu kvalitetu turističkih usluga. Na finskom Tampere sveučilištu u suradnji sa vodećim tehnološkim institutom „VTT“ te uz sponzorstvo „Mercedes-Benz“-a razvija se sofisticirani sustav “DRIVE C2X“ koji bi trebao omogućiti automobilima u prometu njihovu automatsku međusobnu komunikaciju i slanje relevantnih poruka vezanih uz realne uvjete vožnje te moguće neposredne opasnosti. Finska jednako tako razvija niz e-aplikacija koje pomažu u kontroli sigurnosti aerodroma i velikih javnih površina, posebno detekcije mogućeg skrivenog oružja, eksplozivnih sredstava ili pak sumnjive ili napuštene prtljage.
Taj složeni novi pan-europski SUBITO projekt usmjeren je razvoju sofisticiranih tehnologija za analizu video imidža te omogućuje automatsko povezivanje i reverzno praćenje putanje kretanja neke osobe od trenutka detektiranja napuštene prtljage. Turizam je neposredno povezan s osjećajem sigurnosti i razvoj visokih tehnologija koje će pomoći u pravodobnoj i efikasnoj detekciji i prevenciji mogućih opasnosti od velikog je značaja. Neposredne koristi primjene novih tehnoloških inovacija moguće su od smanjenja rizika industrijskih ekoloških incidenata, nadolazećih prirodnih nepogoda i katastrofa, pravodobne detekcije šumskih požara pa do korištenja visokih tehnologija u boljoj prevenciji mogućih terorističkih napada.
Na brojnim institutima i sveučilištima danas se razvijaju korisni e-sustavi informacija o stanju u prometu, ili precizni i svugdje dostupni podaci o vremenskoj prognozi i najavi mogućih vremenskih nepogoda. Osobito u području nautike to je, naravno, od iznimne koristi. Pomoću pametnih mobitela spojenih određenim aplikacijama na integralne ekspertne sustave moguće je rezervirati mjesto u marinama, naručivati različite usluge ili pravodobno dobivati razne korisne informacije. Korištenje mobitela za plaćanje parkinga pogodnost je koju Hrvatska već godinama koristi. Široko dostupne smart-phone aplikacije u području medicinskih savjeta vezanih uz specifičnosti pojedinih destinacija, a osobito u vrijeme jačanja trendova esktremnih sportova, uvelike mogu svima koristiti.
Pojava pametnih telefona omogućila je snažni zamah jačanja inovacijske kulture te ponudila praktički svima da svoju kreativnost pokušaju realizirati i u izradi raznovrsnih korisnih aplikacija. Specifičnosti naše zemlje poznate su prije svega nama samima što otvara veliki manevarski prostor brojnim aplikacijama koje objedinjuju kvalitetne turističke usluge sa osobitostima naših destinacija, prirodnih i kulturalnih znamenitosti, prometnih i svih drugih korisnih podataka. Upravo to je i smisao ovog članka da ukaže na potencijale zemlje koja svako ljeto ugosti gotovo tri puta više gostiju od vlastite populacije. O kakvom je potencijalu riječ, nije potrebno posebno navoditi.
Kada mi se nedavno jedan finski kolega požalio da na zagrebačkom Autobusnom kolodvoru nije mogao kupiti kartu kreditnom karticom jer primaju samo gotovinu, nisam mu naravno vjerovao. Još manje sam mu vjerovao kad je rekao da nije imao pristup internetu svojim notebookom u glavnom zagrebačkom informacijskom uredu. Digitalno doba i nove tehnologije, na žalost, ne ostavljaju više nikakav prostor razvoja i prosperiteta onima koji ih ne razumiju ili umanjuju njihov značaj. U kojoj mjeri turizam može biti istinski generator gospodarskog razvoja neke zemlje ovisi prije svega o atraktivnosti destinacije i kvaliteti marketinga i turističke ponude, ali u sve većoj mjeri i o razumijevanju i prilagodbi novim trendovima i zahtjevima koje nalažu nove informacijske i komunikacijske tehnologije. Svatko u tom sektoru preuzima jednu od ključnih uloga – netko postaje inicijator, netko korisnik, a netko samo žrtva.
Znamo li da svakog mjeseca u godini od 60 do 110 milijuna ljudi u svijetu putuje na željene destinacije, da svoje odluke sve češće donose temeljem vlastitih pretraživanja dostupnih ponuda preko turističkih web stranica, uistinu nije teško doći do zaključka da bi investiranje u razvoj integralne interakcijske nacionalne turističke e-platforme koja bi ujedinila sve segmente kreiranja željenog putovanja uz promidžbu atraktivnosti destinacije, vjerojatno omogućilo Hrvatskoj još konkurentnije pozicioniranje na turističkoj karti svijeta. Možda je upravo novi pristup turizmu područje s kojim se najlakše može potaknuti cjelokupna inovacijska kutura u zemlji – koja je u konačnici danas glavni generator gospodarskog prosperiteta svake zemlje.
(Zatvori)
12.07.2011 (09:31:40)
ZAGREB, - Najviše maloprodajne cijene motornih benzina od ponoći će biti više za pet odnosno šest lipa po litri, dok će dizelska goriva pojeftiniti za osam do deset lipa po litri, pokazuju podaci Ministarstva gospodarstva koje je poslijepodne objavilo naj Opširnije...
Po podacima Ministarstva, naftne kompanije od sutra mogu imati najvišu cijenu eurosupera BS 95 od 9,66 kuna po litri, što je pet lipa više od dosadašnjih 9,61 kunu.
Za šest lipa po litri mogu poskupiti benzini sa 98 i 100 oktana, jer je Ministarstvo najvišu cijenu eurosupera BS 98 utvrdilo na 9,96 kuna po litri (do sada 9,90 kuna), a eurosupera BS 100 na 10,15 kuna (do sada 10,09 kuna).
Za razliku od benzina cijene dizelskih goriva od ponoći će biti niže za osam do deset lipa po litri, pa će i cijena eurodizela BS biti nešto niža od devet kuna po litri. Naime, Ministarstvo je najvišu cijenu eurodizela BS utvrdilo na 8,97 kuna po litri, što je deset lipa manje od dosadašnjih 9,07 kuna.
Najviša maloprodajna cijena običnog dizela od ponoći može biti 8,61 kunu, što je osam lipa manje od sadašnjih 8,69 kuna.
Za devet lipa po litri trebaju pak pojeftiniti loživa ulja i plavi dizel, pa najviša cijena plavog dizela može biti 5,40 kuna po litri (do sada 5,49 kuna).
Plinsko ulje s oznakom euro može koštati najviše 6,38 kuna (do sada 6,47 kuna), a obično loživo ulje 6,18 kuna (do sada 6,27 kuna).
Prema Pravilniku, čija je primjena počela 4. travnja, Ministarstvo gospodarstva svaki drugi ponedjeljak obračunava i objavljuje najviše maloprodajne cijene pojedinih naftnih derivata koje će vrijediti idućih 14 dana, a tijekom ta dva tjedna naftne kompanije mogu mijenjati cijene, ali one ne smiju biti veće od maksimalnih koje je objavilo Ministarstvo.
Od tog pravila izuzete su benzinske postaje na autocestama i postaje na morskoj obali koje imaju mogućnost izravne opskrbe plovila gorivom za koje naftne kompanije slobodno određuju cijene derivata, osim za plavi dizel koji je izuzet od slobodnog formiranja cijene.
Prema Pravilniku, korekcija cijena naftnih derivata ponajviše ovisi o kretanju cijena naftnih derivata na mediteranskom tržištu te tečaju dolara.
Najveća dopuštena promjena najviše maloprodajne cijene pojedinog naftnog derivata naviše ili naniže na dan obračuna u odnosu na važeću najvišu maloprodajnu cijenu iznosi 3 posto.
www.seebiz.eu
(Zatvori)
07.07.2011 (09:59:22)
BRUXELLES/BERLIN - Najnovija ocena kreditnog rejtinga Portugalije agencije "Moody's" izazvala je nevericu, sumnju u objektivnost i oštre reakcije u finansijskim institucijama Evropske Unije i nekim zemljama Zapadne Evrope Opširnije...
Šef Evropske komisije José Manuel Barroso danas je u evropskom parlamentu zapretio agencijama za kreditne rejtinge da će EK, kao izvršno telo Evropske unije, pooštriti nadzor nad njihovim radom i pozvati ih na odgovornost za loše procene.
Barossu se nije svidelo što je agencija "Moody's" u utorak snizila rejting njegove domovine Portugalije za četiri stepena, prenela je češka agencija ČTK.
"Interesantno je da nijedna agencija za kreditni rejting nije iz Evrope. Pokazuje se da na tržištu postoje predrasude, kada se radi o proceni situacije u Evropi", rekao je Barosso novinarima.
Šef Komisije je obnovio i ideju o osnivanju zajedničke agencije za kreditni rejting Evropske unije, koja bi mogla da konkuriše američkoj trojci - "Moody's", "Standard & Poor’s" i "Fitch".
Agencija "Moody's" je snizila kreditni rejting Portugalije za četiri stepena na "Ba2" na spekulativni nivo sa "Baa1", jer vidi veliki rizik da će zemlji biti potrebna još jedna finansijska pomoć pre nego što bude u stanju da se vrati na tržišta kapitala.
EK je upozorila da takva odluka nema nikakvu osnovu i da samo podgreva dalje spekulacije o stanju zaduženih zemalja u zoni evra.
"Momenat donošenja odluke "Moody's" nije samo sumnjiv, nego je zasnovan na potpuno hipotetičkom razvoju. To je veoma nesrećna epizoda koji samo oživljava sumnju u ponašanje agencija za kreditni rejting", rekao je novinarima portparol EK Amadeo Altafaj.
Nemački ministar finansija Wolfgang Schaeuble izjavio je danas u Berlinu da želi da "slomi" moć međunarodnih agencija za kreditne rejtinge i "ograniči" njihov uticaj nakon njihovih kontroverznih odluka tokom dužničke krize u zoni evra, prenela je francuska agencija AFP.
"Moramo slomiti oligopoliju rejting agencija", ukazao je Schaeuble na konferenciji za novinare, komentarišući snižavanje rejtinga Portugalije.
"Ne mogu da razumem na čemu je ta ocena zasnovana", rekao je Wolfgang Schaeuble, osvrćući se na uticaj koje agencije za rejtinge imaju na finansijskim tržištima, dodavši da je "iznenađen kao i svi" tom odlukom.
Nemačka kancelarka Angela Merkel je u utorak zatražila da agencije za određivanje kreditnog rejtinga treba da imaju manju ulogu u određivanju sudbine prezadužene Grčke i da ne smeju da imaju veću moć od Evropske komisije, Evropske centralne banke i Međunarodnog monetarnog fonda.
Agencija "Standard & Poor’s" je upozorila da bi sadašnji predlozi za odobravanje drugog paketa za spasavanje Grčke mogli u stvari da znače bankrot te zemlje.
Ocene koje daju vodeće agencije za kreditne rejtinge - "Moody's", "Fitch" i "Standard & Poor’s" - imaju veoma veliki uticaj na finansijskim tržištima.
www.seebiz.eu
(Zatvori)
05.07.2011 (10:30:54)
ZAGREB - Slovenska tvrtka GEN-I, odnosno njena hrvatska podružnica GEN-I Zagreb, iduće će četiri godine električnom energijom opskrbljivati Zagreb. Točnije "slovenska" će struja napajati svu javnu rasvjetu (ulice, trgove, parkove, šetnice...) na području Grada Zagreba. Opširnije...
Pobijedili su na javnom natječaju za četverogodišnju opskrbu električnom energijom s najboljom ponudom od 60,764 milijuna kuna (PDV je uračunat). To je godišnji iznos pa je zapravo vrijednost ugovora znatno veća – oko 250 milijuna kuna. Slovenci su na natječaju pobijedili hrvatsku tvrtku Korlea, odnosno njihovu ponudu od 62,253 milijuna kuna. Zanimljivo, drugih ponuđača nije bilo premda su se još četiri hrvatske tvrtke mogle javiti na natječaj koji je u svibnju raspisao Grad Zagreb. Toliko se, naime, tvrtki u Hrvatskoj još smije baviti kupnjom i prodajom električne energije. Dozvolu HERA-e (Hrvatske energetske regulatorne agencije) imaju još i: HEP-Opskrba, HEP-Operater distribucijskog sustava, HEP-Toplinarstvo i tvrtka Partner elektrik. Tako su Slovenci preko svoje hrvatske filijale – tvrtke GEN-I Zagreb – iz "zagrebačke" igre izbacili HEP. Državna tvrtka uopće se nije natjecala na natječaju. Od našeg sugovornika iz Gradske uprave doznajemo da su i oni bili u šoku kada su vidjeli da se ni jedna od tri tvrtke u sastavu HEP-a neće natjecati za unosan četverogodišnji ugovor s Gradom Zagrebom.
www.vecernji.hr
(Zatvori)
28.06.2011 (10:51:13)
BEOGRAD - Prvi trgovački dan u sedmici protekao je u relativno mirnoj atmosferi dok je promet na pristojne visine popela Galenika fitofarmacija (FITO). Ukupna realizacija u trgovanju akcijama iznosila je 106,4 miliona dinara, u velikoj meri zahvaljujući ovom papiru. Indeks najlikvidnijih akcija, Belex 15, okončao je osmodnevni silazni trend zabeleživši rast od petine procenta. Opširnije...
Ubedljivo najprometnija hartija bila je Galenika fitofarmacija koja je zabeležila promet od 72 miliona dinara po prosečnoj ceni od 7.748 dinara. Ovaj proizvođač pesticida zabeležio je skok od 3,8 procenta na 7.748 dinara što je najviša vrednost ove hartije u protekla dva meseca. Fitofarmacija je nedavno održala skupštinu akcionara na kojoj je doneta odluka da se iz prošlogodišnje dobiti akcionarima isplati dividenda u bruto iznosu od 280 dinara po akciji. Ostale akcije u realnom sektoru daleko su zaostajale po prometu. Naftna industrija Srbije (NIIS) ostvarila je promet od 9,3 miliona dinara po prosečnoj ceni od 725 dinara što je identičan nivo kao i cena zatvaranja od petka. Bečejski Sojaprotein (SJPT) porastao je dodatnih 0,24 odsto uz realizaciju od 3,3 miliona dinara na nivo od 1.264 dinara. Danas je bio poslednji dan za sticanja akcija ove kompanije koje će, u slučaju pozitivne odluke skupštine akcionara, doneti dividendu u akcijama od 51,3 odsto. Beogradski Aerodrom (AERO) porastao je skoro 1 odsto na 538 dinara uz promet od 2,3 miliona dinara, dok je Metalac (MTLC) porastao 1,7 odsto uz realizaciju od 1,3 miliona dinara.
Od bankarskih hartija najprometnija je bila niška AIK banka (AIKB) koja je zabeležila rast od 0,7 odsto uz promet od 7,9 miliona dinara. Ovo je prvi put u poslednje dve sedmice da je ova bankarska hartija zabeležila rast vrednosti sa iole ozbiljnijim prometom. Sutra se na Beogradskoj berzi održava manifestacija ”Bankarski dan” na kojem će domaće bankarske ustanove predstaviti poslovne rezultate i planove za naredni period, a zanimljivo je da AIK banka neće imati svoje predstavnike uprkos tome što je netransparentnost, prema mišljenju većine investitora, najveći nedostatak ove hartije. Ostale bankarske akcije nisu beležile ni prilibližno značajne promete. Vredna spomena bila je još jedino Razvojna banka Vojvodine (MTBN) koja je oslabila 7,5 procenata uz realizaciju od 0,4 miliona dinara.
Obveznice stare devizne štednje zabeležile su promet od 126 hilljada evra što je značajno više od dnevnog proseka u proteklih nekoliko dana. Najprometnija serija bila je A2012 koja je nosila prinos od 5,3 odsto.
(Zatvori)
27.06.2011 (09:33:24)
KOLUMNA - Prije neki dan uspeo me Rako na gornji dio starog dijela Raba. Nije me bilo gore 21 godinu. Zaboraviš svaki detalj koji si kao tinejdžer upijao dok si ganjao preplanule gošće po tim kaletama ne bi li ih upisao u spomenar svog sve plićeg sjećanja. Ishlapilo je to ko čaša bevande tijekom partije briškule. Prolazimo crkve, muzeje, trg, kuće slavnih, a Hrvoje brže-bolje preuzima ulogu vodiča i predstavlja mi svaku znamenitost poput iskusnog turističkog vodiča. Opširnije...
Kasno je već navečer. Svijet i po danu rijetko zalazi u ovaj prelijepi dio grada. Svi ulazi u crkve, muzeje, knjižnicu su zatvoreni. Kraj ulaza stoje info-table o znamenitostima koje eventualni posjetitelj želi vidjeti. Pročitaš onaj tekst i shvatiš da bi jeftinije i bolje ''vidio'' sve na nekoj Internet stranici.
Sličan događaj za vrijeme praznika i u Splitu. Stigli kruzeri. Stotine gostiju željni lunjanja po muzejima Splita ostaju razočaranima jerbo im je sve zatvoreno pred nosom. Koliko intelektualno moraš biti jak da usred sezone zatvoriš muzej? Naravno, ukoliko ti plaća stiže iz državne riznice, ne razmišljaš tržišno. Uzmeš svoje slobodne dane, spojiš prazinke i pustiš furešte da ližu sladoled ispred ulaza. Ne radi se ni nedjeljom.
Obično su turističke smjene subotom, i svatko želi nakon prvih izgorenih užitaka pobjeći u hladovinu nekog znamenitog objekta kulturno se uzdižući. Vrata za atrij rapske katedrale su otvorena. Iz mraka izlazi mladi par držeći se za ruke. Sve sumnjam da su u škuribandi promatrali ostatke rimskih nadgrobnih spomenika. Nekako olako prihvaćamo činjenicu da smo turistička zemlja. Očekujemo gospodarski spas uspješnom turističkom sezonom. Kako? Hvalimo se da imamo snažnu kulturnu osviještenost, a onda stavljamo ključ u ključanicu i palimo drito na plažu čudeći se mrkim konobarima koji nam bez osmijeha na licu kvare izglede za uspješnu sezonu.
Rako je prošao cijeli grad uzduž i poprijeko ne bi li kupio škartoc fritula. Nigdje nema domaće spize za brzogriz. Za kioscima se znoje žene dok peku palačinke (ide posao ko lud), širi se miris ćevapa, pljeskavica i ražnjića, a ''tako lijepa, tako naša'' ostaje u sjenovitim konobama u koje tek ponetko navrati. Što su turističke zajednice učinile na polju lobiranja da se gostima skrene pozornost na autohtono, domaće, iskonsko, tako cijenjeno u svijetu? Gdje će gost osjetiti pravi Mediteran ako ne u malim turističkim mjestima diljem našeg Jadrana?
Ne, mi populariziramo gastronomsku ponudu Sarajeva ili...Turske. Mnogi stranci koji su nam dolazili tražili su izvorno naše. Kulturu, jelo, glazbu… Rab ima 5-6 klapa. Zar im grad nije mogao ponuditi angažman da svaki dan u tjednu jedna klapa na ''pjaceti'' pjeva i time usmjeri ljude, u predvečerje, prema manje frekventnom dijelu grada? Sjetim se odmah one slike Arene u Puli, gdje pred njom stoji tabla jednog brzogriznog lanca. Ne, gostima više nisu dovoljni more i sunce. Traže sadržajniju ponudu. Vanpasionska ponuda je na nivou 80-tih prošlog stoljeća.
Uz rivu, u jednom kafiću, tip na gitari svira evergrine. Iz susjednog kafića mu gušte ''ubija'' sve dosadnija Lady Gaga. Nema prisnosti mjesta i turista. Nema onog duha kojeg samo domaći čovjek može prenijeti i dočarati. U utrci za novcem zaboravili smo da turizam nije jednokratna djelatnost. Olako zaboravljamo greške tješeći se uzrečicom: ''Sva šteta u tome bila, doć' će novi!'' Istina, doći će novi turisti, no svake godine bit će ih sve manje. Najbolja i najgora reklama je ona ''od uha do uha''.
Što mislite što će prenijeti gosti s kruzera svojim prijateljima kad se vrate s putovanja? Znaš Jack, Split je veri bjutiful siti, ima tamo neki brončani tip kojeg svi hvataju za palac, imaju i muzeje no otvoreni su samo za domaće vjerojatno, jer kad god dođu stranci naiđu na zatvorena vrata…'' Prije 21 godinu s Ćuzom sam svirao gitaru u Kaldancu, konobi u Rabu. Skupili se Talijani, platili pladanj pršuta, sira i dobrog vina. To traži turist. Traži mjesto gdje može vidjet vatru u kominu, gdje domaćica navisi bronzin na vatru i zamiša brudet sa svježom ribom.
Nasmijani vlasnik konobe te pozdravlja kao da se znate sto godina, a ti ne pitaš za cijenu jer znaš da ćeš dobiti samo najbolje, samo domaće, ''tako naše''. Ovako, ''naše'' postaju zatvorena vrata koja, htjeli, ne htjeli, simboliziraju našu kulturološku osviještenost. Generalno gledajući, većina ne griješi tako, no turizam je poput matematičke jednadžbe: upišeš li krivo samo jedan mali minus u toj golemoj jednadžbi rezultat će biti kriv, dostatan da pokvari cjelokupnu ocjenu. Imamo li pravo na popravak? Imamo, jer ''nije u šoldima sve…''
Foto: Hrvoje Hodak
www.seebiz.eu
(Zatvori)
24.06.2011 (09:55:07)
KOLUMNA - Prvog dana siječnja prvo što je narod pogledao na kalendaru bješe kad padaju ''oni'' praznici u lipnju. Još Gastali nisu počeli ni djelovati a već se osjetio miris mora, kreme za sunčanje, i okus hladnog piva u vrućem ljetnom danu. Mogućnost spajanja dana u neradni tjedan zatefterena je u kalendar negdje oko Sveta tri kralja. Opširnije...
Uredno ispeglane kartice čekale su na svoj preskok preko crvene crte minusa, a u trgovinama je počela rasprodaja ljetne odjeće. Nadobudan suprug je taman skidao kuglice s bora kad je začuo iz kuhinje milozvučno pjevušenje svoje žene: ''..radnička odmara se klasa, plavi se Jadran talasa…'' U duhu blagdanskog raspoloženja nije joj ništa prigovorio već je uzeo posljednju zbirku rijetkih maraka i krenuo ih prodati.
Zagreb, pola godine kasnije. Pust kao klupa kraj reaktora u Fukushimi. Ljudi su jednostavno nestali kao da ih je netko usisao golemim usisavačem. Rijeke automobila na putu prema moru. Radio, ne radio, zaposlen, nezaposlen, svatko koristi mogućnost ''naplate'' slobodnih dana. Danas odlučih provjeriti rampu za osobe s invaliditetom za ulazak u more na rapskom ''Škveru''. Nefunkcionalna. Ne bi s njom u more ni da si samo operirao zarasle nokte na nogama.
Hrpa ljudi zauzela je gradsko kupalište. Domaća atmosfera, fali samo miris rastopljene paštete i poznati vokabular koji u pravilu nadobudni očevi upućuju svojoj dječici koja se prskaju u moru. Plivam 760 m prvo u jednom smjeru u društvu Slavka Rake i Hrvoja Hodaka. Moram izgurati 1,5 km. Pozvan sam da otvorim plivački maraton na Rabu, usput dogovaramo humanitarnu akciju za kupnju platforme za OSI u rapskoj osnovnoj školi. Mislimo da bi ta akcija dodatno senzibilizirala Otok prema OSI-om koji su inače poznati kao dobri potrošači kad ljetuju. Interes izvana je velik, no uvjeti za smještaj neodgovarajući.
O svemu tome razgovaramo isplivavajući sve duže metre pred nama. Odjednom zvono s rapske katedrale. Poziv na misu. Ljudi se i dalje kupaju ne mareći na razlog jednog od njihovih slobodnih dana. Zapravo, kad uđeš u samu problematiku praznika, shvatiš da ljudi nemaju pojma zašto su slobodni. Jesu li oslobođeni jugorežima, ili su oslobođeni fašista ili su pak nekoć davno izgubili.
Antifašistički ustanak u Brezovici interesantan im je koliko i finale Barbata u pređi vune. Jednostavno ljudima je taj rat dovoljno daleko da ga nezainteresirano promatraju s distance. Ne vjerujem da je više od 5% ljudi gledalo postavljanje vijenca na spomenik palim borcima, ustanku, te slušalo govornike na svečanosti. Komentari se u pravilu svode na one o temperaturi mora, posjećenosti jadranske obale, i nesretnoj sudbini Antonije Bilić.
Poimanje bitnosti pobjede nad fašizmom traje nekih 40-tak minuta srijedom dok Dimnjačar skija gorama Gorskog kotara. Mislim da ni Dan državnosti ne igra neku veliku ulogu. Glavno da se pogodio tjedan s dobrim vremenom. Sljedeća prilika za invaziju je 5. kolovoza, pa 15.8. no to nije toliko oduševljavajuće koliko ovaj neradni tjedan u lipnju. Brojnost domaće populacije na turističkim punktovima ukazuje da nam i nije tako loše. Put do mora i nazad je blizu 600 kn, još eventualno trajekt, klopa, nisu baš svi kod frendova u viksi, tako da troškovi rastu poput žive u termometru. Ljudi čim se sjete situacije kod kuće zarone svoju izgorjelu glavu u modro plavetnilo, razbistre misli i provjere je l' im mozak žedan na paši. Napoje ga ''žujom'', čalabrcnu štogod, popišaju se puni slobode u toplom plićaku i poglade zadovoljno trbuh. Koga je briga za praznike dok se gušta.
Nekim slučajem dva praznika su se stisnula jedno uz drugo, jedan antifašistički, jedan crkveni. Oba na gubitku jer su izgubili svoje ''vjernike'' u bitci s toćanjem u moru. Uostalom, tko zna tko je bio Vlado Janjić Capo. Čovjek je pokrenuo ustanak u najbolje vrijeme. Zapravo, ti partizani su ratovali da bi mi imali neradni tjedan usred ljeta. Prijatelj mi jučer veli: ''Koga vraga su zatvorili poštu, pa kaj Nijemac zna da su praznici kod nas?''
Što bi bilo da tog ustanka, tih boraca i te pobjede nije bilo? Vjerojatno bi imali naci odmarališta diljem obale, mene kao OSI (Osoba s invaliditetom) ne bi ni bilo jer su takvi bili izrodi i socijalni niškoristi škart, a za Tjelovo bi ostatak Hrvata primalo pričest u nekom od slavenskih radnih logora. Možda ne bismo više dizali rimski pozdrav preminulom ''Vođi'' no zasigurno bi slavili neke nove praznike kojih bi se itekako s mukom i svježim pamćenjem prisjećali. Ovako, s odmakom, pljuckamo višak mora u ustima i slavimo lokarde na gradelama, jer praznici su nevažni, bitan je hedonizam na karticu…
(Zatvori)
|
14.07.2011 (11:25:55)
KOLUMNA - Znamo li da turistička industrija danas generira oko 11 posto ukupnog globalnog društvenog proizvoda, s ukupno ostvarenim prošlogodišnjim prihodom od čak 693 milijarde eura, te da Svjetska turistička organizacija predviđa konstantan godišnji por
12.07.2011 (09:31:40)
ZAGREB, - Najviše maloprodajne cijene motornih benzina od ponoći će biti više za pet odnosno šest lipa po litri, dok će dizelska goriva pojeftiniti za osam do deset lipa po litri, pokazuju podaci Ministarstva gospodarstva koje je poslijepodne objavilo naj
07.07.2011 (09:59:22)
BRUXELLES/BERLIN - Najnovija ocena kreditnog rejtinga Portugalije agencije "Moody's" izazvala je nevericu, sumnju u objektivnost i oštre reakcije u finansijskim institucijama Evropske Unije i nekim zemljama Zapadne Evrope
05.07.2011 (10:30:54)
ZAGREB - Slovenska tvrtka GEN-I, odnosno njena hrvatska podružnica GEN-I Zagreb, iduće će četiri godine električnom energijom opskrbljivati Zagreb. Točnije "slovenska" će struja napajati svu javnu rasvjetu (ulice, trgove, parkove, šetnice...) na području Grada Zagreba.
28.06.2011 (10:51:13)
BEOGRAD - Prvi trgovački dan u sedmici protekao je u relativno mirnoj atmosferi dok je promet na pristojne visine popela Galenika fitofarmacija (FITO). Ukupna realizacija u trgovanju akcijama iznosila je 106,4 miliona dinara, u velikoj meri zahvaljujući ovom papiru. Indeks najlikvidnijih akcija, Belex 15, okončao je osmodnevni silazni trend zabeleživši rast od petine procenta.
|
15,49
-4,00
