Prema riječima predsjednika Uprave Ilirike Ivana Ivina, licenciranje kod Hanfe je u tijeku, prodaja udjela u fondu počet će na jesen, a minimalni ulog bit će 100 eura. Iz Ilirike ističu kako je zlato sigurno utočište od inflacije ili bilo koje krize na tržištima kapitala.

Ivin je također objavio da je kako je sestrinska Ilirika DZU iz Sarajeva u suradnji s katarskim partnerom Tathmeer pokrenula fond Ilirika Emerging Europe Islamic Fund, prvi fond u regiji koji će ulagati po principima šerijata. Odnosno, neće ulagati u društva koja izravno ili neizravno ostvaruju više od 5 posto ukupnih prihoda kroz djelatnosti vezane uz alkohol, duhan, proizvode od svinjskog mesa, oružje, zabavu (casino, kockanje, kino, muzika, pornografija i hotelijerstvo. No, udjeli ovoga Ilirikina fonda u Hrvatskoj se zasad ne mogu kupiti.

Objašnjavajući pak zašto baš sada pokreću Ilirika Gold, glavni portfolio manager Ilirika grupe Igor Erker kazao je da se već nekoliko godina nalazimo u razdoblju u kojem je zlato jako interesantno iz više razloga –  prije svega zato što je ono dobar diversifikator portfelja između dionica, obveznica i gotovine, a kada su tržišta negativna, gold fondovi uvijek dobro rade.

"Valute, čak i one najjače poput eura, dolara i jena sve su manje vrijedne, a zbog niskih kamata kreacija novca je najveća u bližoj i daljoj prošlosti, odnosno s većom količinom kupujemo istu količinu roba i usluga. Novac je dakle sve manje vrijedan, a alternativa novcu uvijek je bilo zlato, jer se ono ne može tiskati, jer su njegove količine limitirane, a zbog investicijske logike da je novac sve manje vrijedan, cijena zlata raste. Stoga smo pokrenuli fond koji investitoru omogućava ulaganje u zlato", kaže Erker.

"Fond će ulagati u pasivne fondove koji prate zlato i rudnike zlata koji su malo volatilniji od cijene samog zlata. U Sloveniji smo takav fond pokrenuli prije četiri godine i vrlo je uspješan. Inače, prinosi gold fondova ove su se godine kretali između 20 i 30 posto, a lani između 30 i 40 posto. Generalno, u posljednjih 6-7 godina prosječni prinosi ovih fondova kretali su se 20 do 30 posto godišnje. Uzmemo li u obzir pad tržišta koji se dogodio, može se reći da ovi fondovi spadaju u najjači investicijski razred, te da su jači od S&P i azijskih tržišta", pojašnjava glavni portfolio manager Ilirika grupe.

Pojašnjavajući zašto je ulaganje u gold fondove sigurnije od ulaganja u one obvezničke, Erker je kazao:
"U sljedećih pet do 10 godina državne obveznice bit će najveći balon od svih investicijskih proizvoda jer su kamate toliko niske da cijena  obveznica  nema potencijala za rast. Zlato je volatilnije od obveznica, ali sam definitivno siguran da je u današnje vrijeme manje rizično od obveznica".

Govoreći o očekivanjima vezanim za tržište kapitala, Erker kaže da slijedi još nekoliko mjeseci jake volatilnosti na tržištima, ali da se poboljšanje situacije može očekivati krajem godine.

"Generalno, svijet polako ide van iz recesije, ali situacija je različita. Nordijske zemlje su već vani, u Njemačkoj je situacija normalna, Mediteran je u relativno lošoj situaciji, a na azijskim tržištima situacija je baš suprotna. Mislim da polako izlazimo iz recesije – novac je jeftin, nafta je također još uvijek relativno jeftina i to zajedno ukomponirano pozitivno je za tržišta kapitala.  U Hrvatskoj je pak niska likvidnost, kao što je niska u cijeloj regiji. A iako je sve jeftino, ni ostatak svijeta nije skup i iako regija ima veliki potencijal zasad nema katalizatora koji bi mogao promijeniti trend", zaključuje Erker.

www.seebiz.eu